Otvorenje izložbe radova Josipa Mijića ARANEA
i predstavljanje troknjižja fra Vendelina Karačića GLASNIK DOBROTE GOSPODNJE, IZ VJEČNOSTI KAPLJE VRIJEME i KALEŽ KOJI VRIŠTI

O izloženim radovima kao i o samom autoru govorili su: prof. Andrija Stojić, predsjednik OMH u Čitluku, koji je ovom prigodom čestitao autoru na osvojenoj prvoj nagradi u kategoriji kiparstva i Grand Prix Salona u Rijeci, jednomjesečnim Rezidencijalnim programom Kamov. Akademska slikarica Kristina Ćavar pročitala je ulomak iz predgovora akademskog kipara Tomislava Ćavara koji je između ostaloga u prigodnom katalogu za ovu izložbu napisao: „Svojim minimalizmom i slojevitošću u obrađivanju umjetničkog problema pokazuje da je spajanje monumentalnosti i minucioznosti moguće. Upravo taj likovni oksimoron čini ova djela još snažnijima i vodi nas do Kubrickovog monolita potičući evoluciju emocija prema prirodnome, ljudskome.“ Novinar Dragan Marijanović i fra Vendelin Karačić biranim su riječima govorili o autoru i radovima iz postavljene izložbe te  istaknuli Mijićevu doktorsku disertaciju teme “Tmasto i materijalno u vizualizaciji transcendentnog u sakralnom slikarstvu“ te umjetnikove ranije izložbe, kao i osvojene nagrade u BiH i inozemstvu.

Akademik Josip Muselimović, počasni predsjednik Matice hrvatske u Mostaru, proglasio je izložbu otvorenom, nakon čega je druženje ljubitelja umjetnosti nastavljeno u hotelu Brotnjo na predstavljanju troknjižja fra Vendelina Karačića. Uz samoga autora, troknjižje fra Vendelinovih knjiga „Glasnik dobrote Gospodnje“, „Iz vječnosti kaplje vrijeme“ i „Kalež koji vrišti“ predstavili su književnik Dragan Marijanović, prof. Jozo Marić i književnik fra Miljenko Mića Stojić recenzent zbirke pjesama „Kalež koji vrišti“, koji je između ostaloga kazao:

„Sve je počelo, pripovijeda pisac, s njih dvanaest. Poput apostola zaputiše se k jugu i padoše na Široki Brijeg. Puk ih je dočekao raskriljena srca te zahvalio za ruke koje su dotakle širokobriješku zemlju i rekle da će ovdje ostati. »Čujo sam i vidijo«, kaže se u istoimenoj pjesmi. Započela je povijest ispod, sada već, višestoljetnog hrasta. Mnogi znani i neznani istakli su se kroz to vrijeme, ali među njima svakako treba spomenuti fra Didaka Buntića. Gradio je novu, veliku crkvu. Onu prvotnu, malu, dovršili su fratri po turskim odredbama koje su govorile da se ne smiju podizati vjerska kršćanska zdanja kojih nije bilo, mogu se samo obnoviti ona stara, podrazumijeva se nakon izdašnog pritoka novca u njihovu blagajnu. Pa onda dođe i ona poznata glad, spašavanje djece odlaskom u Slavoniju. Fra Didak je gledao daleko i odgovorno zaključivao što je potrebno učiniti. Priča o njemu i o svima drugima poput rijeke Lištice i Ugrovače teče iz utrobe gorskih visova i spušta se u nizinu. Pjesme s takvom intonacijom dolaze na kraju. Prošlo je puno toga, Široki Brijeg ogrnuo se jakom simbolikom i na nama je spoznavati što zapravo ona predstavlja.“

Odabrane pjesme iz spomenutih knjiga čitala je Željka Šaravanja, dok je svojim nastupom sinoćnje predstavljanje glazbeno obogatila flautistica Sara Jurešić učenica V. razreda  Osnovne glazbene škole „Brotnjo“ u Čitluku.

U svojim pjesmama fra Vendelin je opjevao dušu svog kraja, stradanje franjevaca i niz drugih tema koje su privukle pažnju ovoga franjevca, zaređenog 9. srpnja 1967. godine i koji više od pedeset godina služi na dobrobit svoga puka na različite načine. Fra Vendelinove knjige, uz snažan autorov izričaj, često su i vizualno ukrašene, pa su tako ilustracije za knjige „Glasnik dobrote Gospodnje“ i „Iz vječnosti kaplje vrijeme“ izradili fra Tihomir Bazina i Vilim Parić, dok je fra Ante Tomas ustupio stare fotografije objavljene u knjizi „Kalež koji vrišti“.

Treba istaknuti i kako je fra Vendelin Karačić primjerke svojih do sada objavljenih knjiga darovao knjižnici Srednje škole dr. fra Slavka Barbarića.

Izložba dr. art. Josipa Mijića i predstavljanje troknjižja fra Vendelina Karačića održane su posljednjeg dana manifestacije „Božićni susret s Maticom u Brotnju“. Na kraju spomenute manifestacije, prof. Andrija Stojić istaknuo je kako Ogranak Matice hrvatske u Čitluku svake godine organizira tradicionalne kulturne manifestacije, i posebno istaknuo nakladničku djelatnost Ogranka. Govoreći o najnovijim nakladničkim ostvarenjima Stojić je istaknuo da tri romana iz naklade OMH u Čitluku zauzimaju vodeće, treće i osmo mjesto na rang listi najčitanijih romana u Hrvatskoj, te da bi bio izuzetno ponosan da Ogranak bude izdavač dnevnika fra Zdenka Karačića, fra Vendelinova pokojnog brata koji je jedan dio svoje službe proveo kao župnik u Čitluku, i svojim djelovanjem dao veliki doprinos čitlučkom ogranku Matice hrvatske.

(Andrija Stojić)