Dani berbe grožđa - Brotnjo 2019.: Predstavljen zbornik posvećen o. Stjepanu Krasiću i otvorena izložba grafika HERCEGOVINA

Okupljene u galeriji na početku programa pozdravio je Andrija Stojić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Čitluk, koji je rekao nekoliko riječi o turističko-kulturno-gospodarstvenoj manifestaciji Dani berbe grožđa, predstavio akademika Krasića i umjetnika Šaravanju, te se zahvalio predstavljačima na velikom trudu.

– Sijući Božju riječ, akademik o. Stjepan Krasić 6. listopada 2018. godine proslavio je 80. rođendan a bio je uspješan jer je radio za Onoga kojega voli, a volio je ono što radi. Cijeli život je radio i za sobom ostavljao tragove u mnogim područjima duhovnog i svjetovnog života ne samo Hercegovine i Hrvatske , već i daleko šire. Sve svoje umne i fizičke sposobnosti ugradio je u blagostanje i napredak puka, hrvatskog naroda… cijenjen i poštovan daleko izvan njezinih granica te s pravom zauzima mjesto na jednoj od najčasnijih stranica novije hrvatske povijesti – kazao je Stojić u uvodnoj riječi.

Nakon njegovog obraćanja zbornik izdan povodom 80. Krasićevog rođendana su pobliže predstavili Vinicije B. Lupis i Branko Matulić.

– Zbornik je posvećen akademiku Stjepanu Krasiću, ključnoj osobi hrvatske suvremene znanosti i povijesti, koji je bitan za pet ključnih novih činjenica hrvatske povijesti i povijesti jezika. Zbornik sadrži 1016 stranica, 27 radova uglednih hrvatskih i stranih znanstvenika. Prije svega, u Dnevniku akademika Rudolfa progovoreno je o Krasićevoj diplomatskoj borbi za Hrvatsku 90-tih godina, svoj doprinos u Krasićevu čast dala su i dvojica nadbiskupa, kao što su to učinili i brojni akademici iz Hrvatske s područja arheologije, povijesti, povijesti jezika, povijesti glazbe i diplomatike… – rekao je urednik zbornika dr. Vinicije B. Lupis.

Biranim riječima o zborniku i radu akademika o. Stjepana Krasića također je govorio i Branko Matulić, koji je naglasio:

― Riječ je o znanstvenom doprinosu akademika patera Krasića, dominikanca i uglednog znanstvenika, povjesničara koji je praktično svojim znanstvenim radom preokrenuo mnoge povijesne fakte koji su uvriježeni u hrvatskoj historiografiji. Radi se istraživanju povijesti normiranja hrvatskog jezika kojim je on dokazao da je normiranje hrvatskog jezika započelo već u 17. stoljeću, a ne kako se dosad mislilo. Dakle, jedno od njegovih krucijalnih djela u ranijoj antičkoj povijesti, a to da je dokazao neautentičnost dokumenta Milanskog edikta po kojem je car Konstantin podijelio slobodu kršćanima, pater Krasić je dokazao da taj dokument nije ni postojao i da se takva stvar dogodila čak 311. godine… Istražio je i niz drugih stvari kao što su povijest dubrovačkih dominikanaca, diplomata, povijest Dubrovačke Republike, istraživanje vatikanskih arhiva koji su važni za razumijevanje hrvatske kulturne povijesti općenito.

Akademik o. Stjepan Krasić zahvalio je svojim predstavljačima na biranim riječima i nazočnim na dolasku te objasnio da je rad znanstvenika jedan od najtežih jer znanstvenik može godinama istraživati i tragati za dokumentima koje na kraju ne uspije pronaći jer je dokumente, posebice kada je riječ o dokumentima iz starije povijesti, teško pronaći.

– Imao sam sreću da sam pronalazio neke stvari za koje drugi nisu znali, ali isto tako mnogo puta nisam našao ono što sam tražio. To je tako kada se odlučite za jednu avanturu kao što je da tražite a da niste sigurni nikada da ćete naći ono što tražite. Ljudi vas procjenjuju isključivo po učinku. Po učinku, a ne koliko ste vremena potrošili na to, nego što si pronašao i učinio… – ustvrdio je akademik Krasić govoreći kako je teško doći do novih otkrića.

Ipak, kroz svoj rad Krasić je mnogo puta uspio doći upravo do takvih otkrića pa ga mnogi ocjenjuju kao znanstvenika koji svojim otkrićima mijenja povijest.

– U povijesti nema proizvoljnih tvrdnji, ili ih ne bi smjelo biti. U filozofiji i teologiji, pa i u nekim drugim disciplinama, vi možete ne jednu nego stotinu knjiga napisati, ne treba vam nijedan novi dokument. Dovoljno je da imate maštu, sposobnost i slično, no u povijesti ne možete nijednu rečenicu napisati a da niste našli dokument. Naći dokument, posebno iz starije povijesti, je mnogo puta pothvat koji graniči s ludošću onoga tko se na to odluči. Mene je sreća poslužila da sam pronašao mnoge stvari za koje nisam uopće znao, niti pretpostavljao da uopće postoje, niti ja niti drugi. Svaka moja tvrdnja je potkrijepljena dokumentom, citiranim dokumentom, ali još ima ljudi u hrvatskoj kulturi koji o tome šute. Sve što sam napisao, napisao sam isključivo na temelju sigurnih, provjerenih i provjerljivih dokumenata. – naglasio je Krasić.

Uz zbornik posvećen njegovom radu sinoć je u Galeriji fra Didaka Buntića otvorena i izložba akademskog grafičara Marka Šaravanje.

O izloženim radovima govorila je akademska umjetnica Ana Šimić, predsjednica Društva hrvatskih likovnih umjetnika u FBiH koja je naglasila kako je riječ o Šaravanjinoj 31. samostalnoj izložbi.

– Velika je čast iz zadovoljstvo biti u društvu ovako obrazovanih, talentiranih i sposobnih ljudi. Moje veliko hvala ide Matici hrvatskoj, Andriji Stojiću i ljudima koji su iza svega ovoga i koji su mi omogućili da se predstavim u svjetlu kakvom zaslužujem. Ovo je moja 31. samostalna izložba i nadam se da će vam se svidjeti. Također, moja zahvala ide Ani Šimić, predsjednici DHLU, koja je napisala predgovor za katalog i koja je otvorila izložbu. Na kraju veliko hvala i mome ocu koji je iza ove izložbe i iza mene svih ovih godina, 15 godina izlaganja i njegove podrške – rekao je Marko Šaravanja, akademski grafičar koji živi i radi u Sarajevu, Dobrom Selu i Dubrovniku.

Kulturni program glazbeno je obogatio Marko Sušec, učenik OGŠ Brotnjo, a budući da je program održan u okviru 64. Dana berbe grožđa, načelnik općine Čitluk Marin Radišić predstavljačima je uručio prigodne zahvalnice.