Obnovljen časopis HRVATSKI SJEVER

Nije prvi puta da se ovaj naslov pojavljuje. Još 1939. hrvatski sveučilištarci iz Međimurja, među kojima i književnik Vinko Kos, pokrenuli su novine Hrvatski sjever u Zagrebu. Godine 1971. Ogranak MH iz Čakovca pripremio je prvi broj časopisa Hrvatski sjever koji, međutim, zbog znanih događaja nikada nije izašao. Njegov glavni urednik, Zvonimir Bartolić, nije odustao od svoje zamisli te je časopis ipak pokrenuo godine 1996, na 60. obljetnicu rada čakovečkoga ogranka. S vremenom, časopisu se pridružuju ogranci u Varaždinu, Đurđevcu, Križevcima, Novom Marofu, Varaždinskim Toplicama, Bjelovaru, Garešnici, Grubišnom Polju i Daruvaru, no do njegovog XIII. godišta (2008) organizacija je ponovno spala samo na čakovečki ogranak. U trinaest godina objavljena su 52 broja u 18 svezaka, s više stotina znanstvenih ili književnih priloga. Smrću glavnoga urednika i predsjednika Ogranka, Z. Bartolića, časopis se privremeno gasi.

Izd. OMH u Čakovcu, Čakovec, 2019.

Posljednjih se godina uočila potreba da se u Čakovcu ponovno pokrene znanstveni časopis koji bi u žarištu imao primarno hrvatske teme te je Hrvatski sjever nakon 11 godina obnovljen, ali sada kao multidisciplinarni znanstveni časopis.

Prvi obnovljeni, a 53. ukupni broj, donosi deset priloga. Godina 2019. bila je važna za Međimurje zbog dvije okrugle obljetnice – sto godina od proglašenja ujedinjenja s maticom zemljom 9. siječnja 1919. te započinjanja nastave na hrvatskom jeziku na Učiteljskoj školi u Čakovcu 25. travnja 1919. Povodom tih događaja organizirana su dva znanstvena skupa: 7. siječnja 2019. u prostorima Muzeja Međimurja skup „Međimurska događanja 1918/1919. godine“ (u organizaciji OMH u Čakovcu, Muzeja Međimurja, Zrinske garde,  udruge Družbe Braće Hrvatskoga Zmaja te udruge Zrinski konjanici), a 25. travnja na čakovečkom odsjeku Učiteljskoga fakulteta u Zagrebu održan je simpozij „100/140“, posvećen 100. obljetnici nastave na hrvatskom jeziku i 140. obljetnici postojanja Učiteljske škole. Stoga su u časopis najprije uvrštena dva znanstvena rada izložena na skupu o međimurskim događanjima 1918./1919.: rad Ivana Vuka o djelovanju Odbora varaždinskoga Narodnog vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba i njegovom odnosu prema Međimurju potkraj 1918, i rad Borke  Bunjac o povratku hrvatskih imena naselja u Međimurju nakon 1918. Nadalje, radi obilježavanja druge navedene važne obljetnice objavljuje se znanstveni rad K. Mikulana o djelovanju Učiteljske škole u Čakovcu u prvom desetljeću nakon 2. svjetskog rata.

U drugome dijelu časopisa nalazimo još nekoliko znanstvenih radova: članak Đure Blažeke o izradi dijalektalnih rječnika na temelju rječnika Murskog Središća, Karle Garčević i K. Mikulana u kojem uspoređuju roman Kristiana Novaka Črna mati zemla i roman američke spisateljice Shirley Jackson Oduvijek smo živjeli u dvorcu, istraživanje Filipa Džankića o uporabi stripa u nastavi povijesti u osnovnoj školi te rad Darinke Kiš-Novak o obilježjima sliva Bistrec-Rakovnica u Međimurju u drugoj polovici 20. stoljeća. Časopis završava stručnim radom Franje Martineza o pojavi spola u evoluciji, esejom Ivana  Pranjića o književnici Jozefini Krajnović Dautbegović te prikazom Karmen Farkaš o životu i radu Slobodana Benkovića Boča (1943–2005), vrsnoga slikara i omiljenoga profesora čiji triptih krasi naslovnicu prvoga obnovljenog broja.

(Krunoslav Mikulan)