Književna tribina posvećena Ksaveru Šandoru Gjalskome

Ogranak Matice hrvatske u Zaboku 21. listopada 2015. u Velikoj galeriji grada Zaboka organizirao je književnu tribinu posvećenu Ksaveru Šandoru Gjalskom. Da je Gjalski važan i neizostavni dio prepoznatljivosti Zaboka, građani Zaboka sjete se svake godine u tjednu posvećenom Gjalskom u sklopu jedne od najdugovječnijih kulturnih manifestacija Dani Ksavera Šandora Gjalskog. 

2015. godina višestruko je posvećena liku i djelu Ksavera Šandora Gjalskog. Godina je to u kojoj se obilježava 80. godišnjica smrti velikog književnika (veljača, 1935), ali je to i godina u kojoj su se mnoge udruge grada Zaboka spojile u idejnom projektu Muzej Gjalski za koji je inicijativu dao Ogranak. U sklopu sakupljanja muzejske građe, širenja spoznaja o gredičkom gospodinu poticanja na istraživanje lika i djela Gjalskog, OMH u Zaboku organizirao je književnu tribinu Lik i djelo Ksavera Šandora Gjalskog. 

OMH iz Zaboka periodično se bavio djelom K. Š. Gjalskog. Spomenut ćemo samo neke zasluge: 1993. postavljena je spomen-ploča na dvorcu  u Gredicama (rodna kuća pisca) za koju je tekst napisao Dragutin Tadijanović, prvi put je tiskan posljednji roman Gjalskog Pronevjereni ideali (1994. i 2004.) uz pomoć akademika Dubravka Jelčića, tiskano je prozno djelo Zavičajem K. Š. Gjalskog (1996.) te Književna kritika o K. Š.  Gjalskom (1997.), a književne tribine organizirane su prilikom promocije spomenutih djela.  

Pronevjereni ideali, izd. OMH u Zaboku

Kao prošlogodišnja dobitnica Nagrade Gjalski i kao profesorica koja na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu godinama poučava studente o poetici Ksavera Šandora Gjalskog dr. sc. Julijana Matanović. Kao voditeljica tribine razgovarala je sa sustručnjacima, kolegama s Katedre za noviju hrvatsku književnost, dr. sc. Suzanom Coha i dr. sc. Domagojem Brozovićem. Profesorica Coha posvetila se odnosu Gjalskog i preporoda. Izlaganje je temeljila na sličnosti i razlikama triju romana – Osvit, Za materinsku riječ i Dolazak Hrvata. Istaknula je kako je Gjalski bio zagovornik preporodnih ideja o kojima je slušao u očevu društvu okupljenom oko iliraca. Objašnjavala je odnos  književnoga stvaralaštva i Gjalskijevih političkih stajališta (različitih tijekom života)  i tumačila ocjene književne kritike, posebice Antuna Gustava Matoša.  U zaključnom dijelu izlaganja dr. Coha naglašava da Gjalski zagovara ideju kako hrvatska književnost treba biti u funkciji oblikovanja i osvješćivanja nacionalnog identiteta

Dr. Domagoj Brozović svoje izlaganje  naslovio je  Gjalski i fantastika te se posvetio motivima sna, noći i smrti u Gjalskijevim Tajanstvenim pričama, posebno noveli San doktora Mišića,  tumačeći  da fantastičarski motivi nisu isključivo utjecaj moderne koja se javlja u Gjalskijevo doba.

Sama moderatorica je pak na sebi svojstven  spisateljiski način naslovila svoje izlaganje Čime je Janko zaslužio, a Marko nije? Profesorica Matanović u središte istraživanja stavlja prepoznavanje piščeve biografije u tumačenju djela. Naime, dr. Matanović stvaralaštvo Gjalskog dijeli u tri tematska kruga: djela koja tematiziraju povijest, prošlost i politiku, djela s fantastičarskim elementima i djela u kojima pisac razotkriva svoj autorski čin otkrivajući sebe čitateljima. Zagonetka iz naslova je riješena, Janko je Janko Borislavić, doduše s nekim Gjalskijevim značajkama, ali ipak  determiniran i nezamjenjiv,  a Marko je lik iz romana Radmilović, skriven u naslovu . Prazninom u naslovu, kako objašnjava profesorica Matanović, autor poručuje da Marko može biti svatko od nas, pa i on sam, ali i hrvatska književnost i ponavljajuća prošlost.

 Predavači su svojim stručnim izlaganjem, ali i osobnim stavovima otvorili nove vizure njegovih djela  publici, u većem broju srednjoškolcima i profesorima te zainteresiranim građanima,  i  još jednom   podsjetili da je Ksaver Šandor Gjalski veliko ime hrvatske književnosti.

(Sandra Babnik Lončar)