Predstavljanje knjige SENJE O GJALSKOM Nevenke Miškulin

Osim dugogodišnjega nastavničkog rada u OŠ K. Š. Gjalskog u Zaboku, autorica je bila koordinatorica i članica Prosudbenoga povjerenstva za dodjelu Male nagrade Gjalski; 2005. g. članica Povjerenstva za prosudbu Hrvatskog školskog pravopisa (Babić – Ham – Moguš, ŠK), suradnica u brojnim školskim i izvanškolskim projektima. Godine 1998. dobiva Plaketu za doprinos razvoju prosvjete i kulture grada Zaboka, a 2001. g. godišnju nagradu „Ivan Filipović“ za promicanje pedagoške teorije i prakse od Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske.

Prvi dio knjige Senje o Gjalskom čine osamnaest igrokaza, izvedenih u sklopu dramske skupine „Mali Gjalski“ i prikazivani na dodjelama Male nagrade Gjalski. Riječ je o monolozima, dinamičnim dijalozima, scenskim igrama, zamišljenim intervjuima i dramatiziranim prizorima iz Gjalskijeva života, napisanima na kajkavskome narječju, koji vjerno ilustriraju život u drugoj polovici 19. stoljeća. Autorica pritom vješto spaja prošlost i sadašnjost te približuje mlađim generacijama lik i djelo velikana hrvatske književnosti, kako naglašava recenzentica knjige Željka Horvat-Vukelja, književnica za djecu i mlade.

Drugi dio knjige, naslovljen Kajkavski naš nepozabljeni čine poglavlja „Osnovnoškolska razlikovna gramatika za učenike zabočkoga kraja“, „Najčešća zabočka imena početkom 20. stoljeća“, „Najčešći prišvrki (nadimci) u zabočkome kraju“ i „Mali kajkavki rječnik zabočkoga kraja“. Valja napomenuti da je drugi dio knjige nastao u suradnji s učenicima i djelatnicima Osnovne škole. Recenzentica dr. sc. Ivana Kurtović Budja, voditeljica Odsjeka za dijalektologiju pri Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje, navodi da autorica vrsno rabi sve jezične razine kajkavštine i da joj je bliska u sinkronijskom i dijakronijskom smislu te pregledno i jasno iznosi osnovna fonološka i morfološka obilježja kajkavskoga narječja i lokalnoga idioma. Isto tako, postignuta je komparacija s hrvatskim standardnim jezikom koja će razvijati sposobnost gramatičkoga bilingvalnog mišljenja. Knjiga je likovno obogaćena radovima učenika Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok, a likovno-grafički i tehnički urednik jest Igor Vranješ.

Urednica knjige prof. Sandra Babnik Lončar naglasila je njenu edukacijsku svrhu sa središtem u komunikaciji i timskom učenju kroz kreativne pristupe, metode i medije. Pritom naglašava važnost razvijanja međuljudskih i kulturalnih odnosa, odnosa prema umjetnosti i kazalištu i razvijanje empatije, doživljavanja, izražavanja mišljenja i uvažavanje tuđega mišljenja. Urednica naglašava kako je cilj Ogranka MH u Zaboku zainteresirati i potaknuti mlade generacije da prenose svijest o pripadnosti kraju, jeziku i običajima i da čuvaju posebnosti kajkavskoga kraja. Senje o Gjalskom veliki je prinos hrvatskoj pedagogiji i očuvanju kajkavskoga narječja i hrvatskoga jezika.

(Tina Marušić)