Porazni demografski trendovi

U prostorijama toliškoga samostana na Raščici 21. lipnja oraški ogranak Matice hrvatske priredio je tribinu o demografskome stanju i trendovima u Hrvata. Skup je pozdravnim riječima otvorio Vidan Janjić, predsjednik Ogranka MH u Orašju, nakon čega je predsjednik Matice hrvatske akademik Stjepan Damjanović izlagao o osnutku, djelovanju i zadaćama najstarije hrvatske ustanove u kulturi. Pritom je izdvojio neovisnost svakoga od 120 Matičinih ogranaka te rad na trima velikim projektima: Stoljeća hrvatske književnosti,Povijest Hrvata te Enciklopedija Matice hrvatske, koje je prvi svezak upravo objavljen.

Demograf Anđelko Akrap / Snimio Mirko Cvjetko

Glavni predavač bio je ugledni demograf Anđelko Akrap, profesor na Katedri za demografiju Ekonomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji je održao izlaganje o temi Nestaje li Hrvatska: prošlost i predvidivi trendovi. Akrap je na početku prikazao hrvatska povijesna demografska kretanja. Govoreći o novim razdobljima, kazao je da je prema popisu iz 1991. Hrvatska imala 4.784.265 stanovnika, od kojih je u inozemstvu bilo 285.216. U razdoblju 1991–2001. iz Hrvatske se iselilo između 180.000 i 200.000 ljudi, ali je iz BiH došlo novih 232.000 Hrvata. Broj stanovnika u Hrvatskoj 2001. iznosio je 4.426.365, odnosno 357.900 ljudi manje no 1991, a 2011. svega 4.284.889 ili 499.376 manje u odnosu na 1991. I to nije sve, naglasio je Akrap, jer drastično se pogoršava dobna struktura: prema popisu iz 2011. djece mlađe od 14 godina bilo je samo 15,2%, ljudi srednje dobi 67,1%, a ljudi starijih od 65 godina 15%. Akrap se naposljetku upitao: „Slijedi li Hrvatska europske demografske trendove?“ Odgovorio je: „Ne, jer istodobno pozitivan prirodni prirast bilježe Njemačka, Poljska, Italija, Danska, Francuska, Irska, Španjolska, Velika Britanija, Norveška..., koje su odavno shvatile da je proizvodnja vlastite radne snage najisplativija.“ Najvažniji zaključak iz Akrapova izlaganja jest činjenica da će Hrvatska, ne dođe li do provedbe nove pronatalitetne i redistributivne politike, 2051. imati 3.456.866 stanovnika, odnosno više od 700.000 stanovnika manje negoli 2011, 969.499 manje nego 2001. i 1.327.399 manje u odnosu na popis iz 1991!

Na koncu se nazočnima obratio župnik župe Uznesenja BDM Tolisa fra Marijan Živković Mićo, koji je govorio o trenutačnome demografskom stanju na području Bosanske Posavine, Županije Posavske i Općine Orašje. Istaknuo je da je po svršetku Domovinskoga rata svega trećina prijašnjih stanovnika Bosanske Posavine ostala živjeti u zavičaju te da se zbog daljega iseljavanja i lanjske poplave broj njezinih stanovnika ponovno drastično smanjio. „Mnogi olako napuštaju zavičaj zaboravljajući pritom žrtve koje su pale u njegovoj obrani. Ali ipak, mi možemo izgraditi bolji svijet u Bosanskoj Posavini, jer za nas u njoj ima života i bolje budućnosti“, poručio je.

Izvor: Vijenac, god. XXIII, broj 557, 9. srpnja 2015.

http://www.matica.hr/vijenac/557/Porazni%20demografski%20trendovi/