TADIJINE JESENI

Ovogodišnje svečanosti poezije Tadijine jeseni brojnim su programima obilježile 115. obljetnicu rođenja Dragutina Tadijanovića, 100 godina njegova pjesništva i 60. obljetnicu prvoga izdanja zbirke pjesama Srebrne svirale. Pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, manifestaciju organiziraju Grad Slavonski Brod, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zaklada HAZU, Galerija umjetnina grada Slavonskog Broda, Gradska knjižnica Slavonski Brod, Ogranak Matice hrvatske u Slavonskom Brodu, Društvo Dragutina Tadijanovića te Franjevački samostan u Slavonskom Brodu.

Plakat za koncert uglazbljenih stihova Dragutina Tadijanovića

Tadijine jeseni 2020. održane su 2–6. studenoga unatoč trenutnoj epidemiološkoj situaciji pa su brojni programi prezentirani i u online verziji. Svečanosti su započele u atriju Spomen-doma Dragutin i Jela Tadijanović, gdje je program predstavila Romana Tekić, ravnateljica Galerije umjetnina, a zatim je otvorena izložba Dogodine opet – fenomen Srebrnih svirala. Autori izložbe su kustosica Spomen-doma Tanja Momčilović i skrbnik ostavštine Dragutina Tadijanovića Miroslav Bjelobrk. Izloženi su primjerci svih izdanja zbirke pjesama Srebrne svirale tijekom proteklih šezdeset godina. Predstavljena zbirka prava je dragocjenost Tadijine pjesničke riznice jer njegova je poezija, postavši prije više od pola stoljeća učeničkom lektirom, generacijama učenika približila poetsku riječ i poticala ih na upoznavanje hrvatskoga pjesništva. Predgovor u katalogu izložbe napisala je dugogodišnja Tadijina urednica Miroslava Vučić istaknuvši da su Srebrne svirale Tadijin lirski dnevnik koji je on „brižljivo gradio, brižno birao stihove, dopunjavao ga i nadalje kroz sve vrijeme svojega poetskog stvaranja i to sve do dvadesetog izdanja, objavljena za njegov 100. rođendan. Tako je to izdanje Srebrnih svirala ujedno i kanonsko izdanje ove dugovječne zbirke koje broji 222 pjesme, raspoređene u cjeline Romon mladog izvora i Večernja rumen.“

Događaji u realnom
i virtualnom svijetu

Obilježavanje stoljetnosti Tadijanovićeva pjesništva iznimno je važno za hrvatsku kulturu, pa je u suradnji s Ministarstvom kulture i medija bio planiran znanstveno-stručni simpozij Sto godina Tadijanovićeva pjesništva, koji je zbog epidemiološke situacije odgođen za sljedeću godinu. Moderator skupa je Vinko Brešić, a očekuje se dvadesetak izlagača.

U recitalu Stoljeće Tadijinog pjesništva – također dostupnu na internetu – sa svježom i markantnom interpretacijom odabranih pjesama sudjelovali su Joško Ševo i Matej Đurđević. Joško Ševo za svoj je nastup odabrao pjesme Rastanak u jesen, Dječak u sjeni vrbe i Lelija, III. verzija. Mladi akademski glumac Matej Đurđević pod mentorstvom Joška Ševe interpretirao je osam prvih Tadijinih pjesama iz godina 1920/21. recitirajući ih na autentičnim mjestima iz Tadijina života, dakle u Rastušju, u Franjevačkom samostanu, na Korzu i u Podvinju, a video su snimili Matej Safundžić i Berislav Petrović.

Na sam rođendan i imendan velikog Tadije, 4. studenoga, održan je digitalni kviz Poruka iz daljine s temom zbirke pjesama Srebrne svirale. Kviz je pokrenut još 2010. na razini osnovnih škola i nametnuo se tijekom godina kao jedan od najzanimljivijih školskih kvizova privukavši brojne sudionike iz cijele Hrvatske pa je od 2016. postao Državni zabavno-književni Kviz znanja o životu i djelu Dragutina Tadijanovića. Ove je godine sukladno digitalnoj realizaciji imao primjeren naslov po Tadijinoj pjesmi Poruka iz daljine, a moderatorica kviza bila je Marija Čalušić. Bio je dostupan svim učenicima i svima koji na zabavan i poučan način žele provjeriti svoje znanje o pjesniku i njegovu djelu.

Naslovnica prvog izdanja Tadijanovićeve zbirke, 1960.

Još od 2007, na blagdan sv. Karla Boromejskog, Franjevački samostan u Slavonskom Brodu u kojemu je pjesnik i stanovao 1920/21. i započeo svoj pjesnički put te Ogranak MH u Slavonskom Brodu u crkvi Presvetog Trojstva slave misu zadušnicu za Dragutina i Jelu Tadijanović, pa je tako bilo i ove godine. Misu je predvodio fra Klaudio Milohanović, a koncelebrirao fra Domagoj Šimunović.

Tonći Vlaho Lazibat laureat nagrade Dragutin Tadijanović

Središnji događaj manifestacije bilo je proglašenje o dodjeli pjesničke nagrade Dragutin Tadijanović za 2020. Zaklade HAZU, kojom je ove godine počašćen dubrovački pjesnik, tekstopisac i skladatelj Tonći Vlaho Lazibat za zbirku pjesama Žuti tulipan (Zagreb, 2019). Tonći Vlaho Lazibat (Dubrovnik, 1965) redoviti je profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Objavio je zbirku pjesama Nedodirljivo lijepa, a mnogi će ga prepoznati i kao autora sastava The Ljubičanstveni. Recenzentica Helena Sablić Tomić o nagrađenoj zbirci piše kako je to „knjiga o osjetu koji u sudbinskom pronalazi potpuni smisao, u ljubavi iskrenosti, u mirisima djetinjstva iskon… Gotovo iz svake pjesme u zbirci uočava se autorova udubljenost u davne tekstove hrvatskih pjesnika, posebice Dragutina Tadijanovića, čija je stihovana energija zasigurno svojeg sljedbenika iznašla u Lazibatovim riječima koje ga prate i štuju.“

Brodska Gradska knjižnica priredila je nekoliko vrijednih programa, započevši ih 2. studenog održavanjem kreativne radionice Da sam ja Tadija za učenike osmih razreda.

Književna večer Sto godina Tadijinog pjesništva održana je 5. studenoga u suradnji s nakladničkom kućom Školska knjiga. Uz 100 godina pjesništva obilježena je i 60. obljetnica od prvoga izdanja Tadijanovićeve zbirke pjesama Srebrne svirale. Ante Žužul, predsjednik uprave Školske knjige i dugogodišnji prijatelj Dragutina Tadijanovića, videoizlaganje je započeo anegdotom – kada je Tadiju u njegovoj 102. godini upitao ljubi li štogod, on mu je odgovorio: „Što me drži nego ljubav?“ – „A što je ljubav nego poezija?“. U nastavku je Žužul pročitao pjesmu Lutanje iz listopada 1920, jednu od devet prvih pjesama koje je i Tadija smatrao početkom svojega pjesničkog djelovanja. Zatim je pročitao i posljednju pjesmu oproštaja Pjesnika s dragim mu riječima, koje su ga pratile svojim poetskim ritmom od početka do kraja života. Žužul je prikazao Tadijanovićeve zbirke pjesama, sve u izdanju Školske knjige, posebice istaknuvši Srebrne svirale i Sabrane pjesme, koje je nazvao knjigom nad knjigama. Zaključio je da su sve to darovi hrvatskoj kulturi, a ne smije se zaboraviti ni onaj Tadijin osobit način potpisivanja u svoje knjige jer za Pjesnika to nikada nisu bili puki potpis i datum – obično bi upitao za ime i odakle tko dolazi, pa je to zapravo bio i dodir duše s onim kojemu se potpisuje.

Gradska knjižnica u Slavonskom Brodu postavila je u predvorju, a zatim i na Facebook-stranici, izložbu Počeci Tadijinog pjesništva. Riječ je o izložbi koju su Zavod za književnost i teatrologiju JAZU i Gradska biblioteka u Spomen-domu Đuro Salaj priredili u listopadu i studenome 1980, uz 75. rođendan i 50. obljetnicu književnoga stvaralaštva Dragutina Tadijanovića. Riječ je o manjem izboru iz postava s više od stotinu kaširanih crno-bijelih fotografija iz vremena nastajanja Tadijina književnog stvaralaštva.

Koncertni završetak

Svima koji poznaju osobnost Dragutina Tadijanovića znano je koliko je on volio glazbu i ponoseći se svojim osebujnim glasom u svakoj zgodnoj prilici rado zapjevao pa su i ovogodišnje Tadijine jeseni završene na glazbeni način. Glazbena škola u Slavonskom Brodu 6. studenoga priredila je koncert uglazbljenih Tadijinih stihova U tišini bez kraja, a izvođači su bili učenici i profesori. Zbog epidemijske situacije i oni su se prebacili na globalnu mrežu i tako uglazbljene Tadijine pjesme poslali u cijeli svijet! Glazbena škola osmislila je jedinstven program za Tadijine jeseni, koncert novouglazbljenih Tadijanovićevih pjesama, naručenih za ovu prigodu. Urednica kataloga koncerta Mirta Špoljarić ističe kako je jedna od njih, Dugo u noć, u zimsku bijelu noć, iz pera poznatog hrvatskog glazbenika i šansonjera Ivice Stamaća, skladba nebrojeno puta ispjevana u javnosti. Dodaje da je sedam popjevaka skladala mlada riječka skladateljica Linda Uran, većinu za ovaj koncertni projekt, a jednu je pjesmu uglazbio učenik brodske Glazbene škole, maturant Mislav Dokuzović. Uz Stamaćevu antologijsku šansonu, većina ostalih popjevaka doživljava ovim projektom svoje praizvedbe. Tako je koncert postao mjesto susreta udaljenih generacija, različitih glazbenih stilova, profesionalizma i amaterizma, iskustva i mladosti, mjesto susreta riječi i glazbe u čast muzikalnoga stiha barda hrvatskoga pjesništva – Dragutina Tadijanovića.

Ujedno je to doprinos poticanju stvaranja novih glazbenih djela mladih hrvatskih skladatelja te povezivanju hrvatskih skladatelja s bogatom pjesničkom literaturom hrvatskih književnika. Izvedene su skladbe: Dugo u noć, u zimsku bijelu noć (sopranistica Ana Lukšić i gitarist Borna Đurić), Visoka žuta žita (sopranistica Sandra Böhm i klaviristica Helena Lamešić), Zaljubljena djevojčica (sopranistica Sandra Böhm, flautistica Leonarda Plazanić, klavirist Frano Fabris), Susret (Ana Lukšić, saksofonist Marko Rušnov i klavirist Toni Toplak), Sanjam da idem pored tebe (Ana Lukšić, Helena Lamešić), Moja je duša oblak jesenji (sopranistica Gabrijela Škrabal, klavirist Matija Ciglenečki i Frano Fabris), Rastanak u jesen (sopranistica Ana Ticl, violinist Dominik Tomčić, klavirist Hrvoje Aušić), Grlice (tenor Luka Žiberina i Helena Lamešić). Učenici Glazbene škole inovativni projekt dodatno su oplemenili postavivši u gradu niz zagonetnih i intrigantnih poveznica na događaj kako bi 6. studenoga u 19.30, na školskom YouTube-kanalu njihovi sugrađani zajednički pogledali cijeli koncert. Putem internetske stranice i Facebook-profila škole i Galerije umjetnina grada Slavonskoga Broda koncert se može pogledati i poslušati i nadalje.

Usprkos svim posebnostima izazvanim pandemijom, i ova je jesen u Brodu, kako je to na području brodskih kulturnih zbivanja već gotovo pola stoljeća bivalo, snažno obilježena Tadijom. Cjelotjedni programi i zanimanje javnosti, pregnantni priređivači svih programa koji su uložili izniman trud u trenutnim okolnostima, dokazuju da su Tadijine jeseni sada već zrela kulturna i umjetnička manifestacija na državnoj razini, koja će sigurno dugo zaživjeti na ponos ponajprije gradu Brodu, Rastušju, pa onda Slavoniji i Hrvatskoj.

(Jasna Ažman)