Predstavljanje knjige
LIKA I VELEBITSKO PRIMORJE U HRVATSKOJ KNJIŽEVNOSTI

Program je započeo pjesmom Vila Velebita u izvođenju Udruge Ličana Gacka iz Bizovca, a na tu domoljubnu pjesmu iz 19. stoljeća podsjetio je i dopredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić, jer se ona  u Slatini orila 1971. godine.

– Imao sam čast biti na najvećoj skupštini Matice hrvatske otkad postoji Matica, to je bila skupština Ogranka u Slatini. Tada su se pjevale i recitirale pjesme nastale na Velebitu - rekao je Sučić i, govoreći o daljnjoj potrebi širenja hrvatske kulture, naglasio da se moramo dostojanstveno nositi s nesrećama, ratovima i ratnim stradanjima, i moramo pokazati sjaj i veličinu kulture koja nas je održala.

– Autorice su marljivo prikupljale, a ja sam pomogao koliko sam mogao da se iz naših najboljih časopisa pronađu biseri i tragovi Like i Velebita, postojanja i djelovanja naroda koji se prepoznaje po ustrajnosti, stamenosti, ljudskosti, gostoljubivosti, srdačnosti i nevjerojatne izdržljivosti, i koji je uvijek imao nadu. Matica postoji da bi narod prožela kulturom, da bismo bili kadri misliti i govoriti o svim područjima života. Treba znanje širiti, mlade ljude zaposliti, i onda se ne moramo bojati budućnosti.

Na kraju se  prisjetio riječi Ivana Mažuranića: - Narodi ne pogibaju samo u ratovima nego i onda ako zamru, ako zaspu, ako se predaju i ako klonu. Zato ih treba buditi kulturnim, prosvjetnim, umjetničkim i drugim događajima.

 Istaknuvši  važnost svih hrvatskih pisaca, od Bašćanske ploče do danas, koji su objedinjeni u ovoj knjizi Sučić je rekao:
-Takva je knjiga potrebna za Gospić, Liku, Maticu hrvatsku i za cijelu Hrvatsku zato što se u njoj mogu neprekidno naći nove snage za život danas.

O knjizi koja veliča Velebit kao simbol ujedinjavanja hrvatskoga prostora, kao promatračnicu Like i Primorja i čuvara njihove uzajamnosti govorila je predsjednica Ogranka Matice hrvatske Slatina Zorica Varga. Ona je istaknula odraz toga hrvatskog prostora u narodnom i umjetničkom književnom stvaralaštvu kroz stoljeća.

O doživljajima ličkog i velebitskog prostora, svojoj povezanosti i ljubavi prema Lici i Velebitu te nastanku knjige govorila je autorica Ana Lemić, predsjednica Ogranka Matice hrvatske iz Gospića. U 15 godina proučavanja obišla je od Senja do Zrmanje više od 550 sela i zaselaka, danas najvećim dijelom raseljenih i praznih.

– Za kršnu Liku uvijek se smatralo da je siromašna, zaostala i nepismena, i to me boljelo.

Htjela sam svijetu pokazati što je Lika dala hrvatskoj književnosti, hrvatskoj kulturi i hrvatskom jeziku. I to je skupljeno ovdje na jednom mjestu gdje su zastupljeni svi književni rodovi i književne vrste, ulomci romana, pripovjedaka, novela, poezija, narodne pjesme, odnosno usmena književnost iz koje su mnogi književnici dobivali inspiraciju za svoja velika umjetnička djela.
Pohvalila je rad slatinske Udruge Ličana i inicijativu izgradnje ličke kuće u Slatini te uručila predsjedniku Šnjariću  Leksikon Ličana kao početak skupljanja zavičajne zbirke. Nazočnima se s nekoliko riječi hvale obratio i gradonačelnik Slatine Denis Ostrošić, koji je istaknuo dobru suradnju Grada Slatine s Ogrankom Matice hrvatske u Slatini i Udrugom Ličana Vila Velebita Slatina te pohvalio knjigu kao književno blago koje treba čuvati.Promociju su čitajući pjesme iz knjige upotpunili profesori hrvatskoga jezika OŠ Josipa Kozarca Slatina, Hana Tepeš, Ivana Strupar i Danijel Vilček uz glazbenu pratnju Fikreta Balića.Predstavljanje knjige završilo je s još nekoliko pjesama u izvedbi Udruge Ličana Gacka iz Bizovca i domjenkom na kojemu je poslužen „Lički doručak“.

(Zorica Varga)