U SKRADINU ODRŽANA DRUGA KULTUROLOŠKA ŠKOLA MATICE HRVATSKE

Kulturološka škola zamišljena je kao projekt kojim se polaznici, poglavito studenti društveno-humanističkih, ali i drugih usmjerenja, upoznaju s područjem Hrvatske koje se prostire od Nina do Solina, i to osobito s onim dijelom povijesti tog prostora koji se odnosi na rani i kasni srednji vijek, tj. na doba hrvatskih narodnih vladara i postojanje rane hrvatske države. Prostor je definiran povijesnim događajima: osnivanjem hrvatske biskupije u Ninu u 9. stoljeću i dvorskom kapelom sv. Križa, s jedne strane, a s druge nalazom nadgrobnog natpisa kraljice Jelene u mauzoleju hrvatskih kraljeva u crkvi sv. Stjepana na Gospinom Otoku pored Solina. Skradin, jedan od najstarijih gradova na istočnoj obali Jadrana, nalazi se negdje po sredini tog prostora, iznimno bogatog  spomenicima i arheološkim nalazima važnim za nacionalnu povijest i historiografiju. A nije nevažno spomenuti da je fra Lujo Marun, utemeljitelj starohrvatske arheologije rođen u Skradinu. Prva Škola, zamišljena da se održava svake godine, održana je u jesen 2020., a ova druga, predviđena u 2021., zbog pandemije odgođena je za ovu godinu. Školu su 21. travnja otvorili voditelj Škole dr.sc. Marinko Šišak i gradonačelnik grada Skradina mr.sc. Antonijo Brajković.

Cilj škole jest upoznati studente s povijesnim događajima i osobama na autentičnim lokalitetima uz koje su vezani najvažniji događaji i ličnosti iz tog razdoblje hrvatske povijesti, pa je središnji dio bio vezan  uz terenske obilaske. Prvi dan studenti su uz vodstvo dr. sc. Radomira Jurića, predsjednika OMH iz Zadra obišli prijestolni grad Nin: Muzej ninskih starina,  crkvu sv. Anselma, crkvu sv. Križa i druge znamenitosti u Ninu, a potom i jedan dio Arheološkog muzeja u Zadru gdje se nalaze neki značajni srednjovjekovni artefakti, te crkvu sv. Donata i sv. Stošiju i ostale važne građevine u tom središnjem  dijelu grada. Putem su se upoznali i s crkvicom sv. Nikole, a prof. Jurić im je izložio glavne značajke i povijesno značenje Biograda, drugog „prijestolnog grada“. Drugi dan je bio predviđen za obilazak Knina, kninske tvrđave i njenih muzeja te crkve sv. Spasa na izvoru Cetine, jedinstvenog, izvrsno sačuvanog ostatka karolinške ere na ovom području. Osim kulturnih znamenitosti, sudionici su se usput zaustavili i uz otočić Visovac i uz u ovo doba iznimno atraktivni slap Krčić, izvor rijeke Krke pored Knina. 

Studenti su obišli i Skradin i njegove znamenitosti, a predavanje o općoj povijesti na ovom području, a osobito o gradu Skradinu u razdoblju srednjeg vijeka održala je dr. sc. Branka Grbavac s Odsjeka za povijest Zavoda za hrvatsku povijest HAZU u Zagrebu.

Škola se jednim dijelom prilagođava strukturi polaznika, a kako su to ove godine bili studenti demografije i hrvatskog iseljeništva s Fakulteta Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, u program je bio uključen i posjet općini Kistanje i razgovor sa zamjenikom načelnika Općine Rokom Antićem koji ih je  upoznao s problematiku vezanu uz život zajednice janjevskih Hrvata u ovom mjestu. 

M. Šišak