Dani Matice hrvatske u Požegi

Dani su počeli 20. veljače izlaganjem Lahorke Plejić-Poje, koja je učenicima požeških gimnazija održala zanimljiivo predavanje o Antunu Kanižliću i njegovu vremenu te značenju njegova književnog rada u povijesti hrvatske književnosti. Kanižlić je bio Požežanin, isusovac, književnik, profesor i ravnatelj požeške gimnazije, a ove godine navršava se 240 godina od njegove smrti. Koliko Požežani drže do njega, svjedoči to da ulica koja vodi s glavnoga gradskog trga nosi njegovo ime, kao i osnovna škola koja se u toj ulici nalazi. U sklopu crkve sv. Lovre nalazi se kripta posvećena Antunu Kanižliću.

 Antun Kanižlić

Slijedila je večer u kojoj je proslavljen rođendan zavičajnika Dobriše Cesarića i Matka Peića te održali recital pod naslovom Skićući se predjelima Cesarićeve i Peićeve duše. U izboru Marijane Ćorluka članovi Matice Vesna Vlašić, Ivan Bedeničić, Marijana Ćorluka i Ranko Janković čitali su stihove Dobriše Cesarića i odlomke iz Skitnji Matka Peića. Bilo je to prisjećanje na poznate sugrađane rođene u siječnju (Cesarić) i veljači (Peić). Recitatore je na gitari pratio Nenad Vlašić, koji je izveo i nekoliko autorskih šansona.

Dana 28. veljače održana je Izvještajna skupština Ogranka Matice hrvatske u Požegi. Na njoj je podne je izvješće o radu za prošlu godinu zajedno s financijski izvješćem. Slijedio je plan rada za ovu godinu. Sva izvješća i plan jednoglasno su prihvaćeni.

Nakon skupštine slijedilo je zanimljivo predavanje povjesničara Tomislava Šulja Važnost stranih dragovoljaca u Domovinskom ratu. Strani dragovoljci, njih više od šesto iz četrdesetak država, borili su se u redovima Hrvatske vojske, HOS-a i HVO-a, više od pedeset ih je poginulo. O tim činjenicama malo se govori i gotovo su nepoznate osim uskom krugu stručnjaka koji se bave tom problematikom. Autor je upozorio da još nisu istraženi svi izvori i da će se sigurno pronaći još podataka koji se odnose na strane dragovoljce. Trebalo bi s poštovanjem valorizirati njihov doprinos hrvatskoj samostalnosti.

Sljedeći događaj bilo je predstavljanje knjige aktualnoga karlovačkog gradonačelnika Damira Jelića Deset Božjih zapovijedi. O knjizi su govorili urednik mons. Antun Sente, grafički urednik Zvonimir Gerber te sam autor. U knjizi autor propituje sebe, svoj život i svoju vjeru kroz prizmu Božjih zapovijedi. U glazbenom dijelu programa nastupile su članice zbora Katoličke osnovne škole Požega pod ravnanjem Ljube Šolić, a program je moderirala Ljiljana Marić.

Nakon duljeg vremena Ogranak u Požegi pokrenuo je nakladničku djelatnost. Prva je knjiga rad Vesne Vlašić Ispred ženskog zrcala – požeška snaha Hermina Tomić. Autorica je u istraživanju hrvatskih književnica našla radove Hermine Tomić, o kojoj se gotovo ništa nije znalo jer je bila u sjeni poznatoga supruga, književnika Josipa Eugena Tomića. To je bio poticaj da detaljnije istraži ne samo njezin život nego i život žena u tadašnjoj Požegi. 

Predstavljanje knjige Ispred ženskog zrcala – požeška snaha Hermina Tomić

Otkrila je da je društveni život tadašnje Požege bio poprilično bogat, a jedna od aktivnih bila je upravo Hermina Tomić, koja je živeći u Požegi samo godinu dana ostavila traga. Nakon preseljenja u Zagreb i tamo je bila aktivna u društvenom životu. O knjizi je govorila urednica Tatjana Ileš iz Osijeka, knjigu su recenzirali akademik Antun Dubravko Jelčić te Helena Sablić Tomić, ulomke su čitali Marijana Matoković i Borna Vlašić, a u glazbenom dijelu nastupio je Luka Vlašić.

Godine 1999. tadašnji predsjednik Ogranka Željko Muljević inicirao je postavljanje spomen-zvona i zvonika na brdu Sokolovac iznad grada Požege. Tu su, pod vodstvom fra Luke Ibrišimovića, kršćanska vojska i građani Požege pobijedili Turke, koji su ponovo htjeli zauzeti Požegu. Po predaji, to je bilo na Grgurevo 1688. te se taj dan već niz godina slavi kao Dan grada Požege. To „Lukino zvono“ poslije je ukradeno i oštećeno. Naknadno je pronađeno i obnovljeno te je, u suradnji s uredom Paneuropske unije u Požegi, vraćeno na svoje mjesto. To je svojevrstan doprinos Ogranka obilježavanju Dana grada, 12. ožujka. Zvono je posvetio fra Mijo Hrman, a govore su održali predsjednica Ogranka Vesna Vlašić i Pavle Bucić, u ime Paneuropske unije.

Dani Matice hrvatske završili su 6. ožujka, kada je predstavljeno jedno od vrijednih Matičinih izdanja, Hrvatska revija. O Reviji i njezinoj burnoj povijesti, koja počinje 1928, govorila je urednica Mirjana Polić Bobić. Publika je sa zanimanjem pratila njezino izlaganje, a poslije prelistala stranice časopisa.

Dani MH obilovali su nizom događanja namijenjenih različitim slojevima publike, a gotovo sva bila su iznimno dobro posjećena.

(Vesna Vlašić)

Izvor: Vijenac, br. 601