Objavljena knjiga Ante Samardžića KONSTANTIN VOJNOVIĆ U HRVATSKOM NARODNOM PREPORODU U DALMACIJI (1858-1874.)

Manje poznat dalmatinski narodnjak Konstantin Vojnović više od četrdeset godina sudjelovao je u društveno-političkom i vjerskom životu Dalmacije i banske Hrvatske. Bio je svestrano obrazovan, visoko moralan i istinski hrvatski rodoljub, ostao vjeran i dosljedan sebi i svojim načelima. Svojim je knjigama, člancima i govorima privlačio pozornost i uvelike pridonio proučavanju hrvatske nacionalne, kulturne i gospodarske povijesti. Po svojim je mislima i danas suvremen. Zastupao je hrvatsku državnu i nacionalnu ideju u političkim pitanjima, a u društvenim pitanjima stavove temeljene na učenju Katoličke crkve. U hrvatskom narodnom preporodu Dalmacije pripadao je Narodnoj stranci te je uz Pavlinovića i Klaića bio jedna od najistaknutijih osoba stranke. Dok je živio u Splitu, bio je vođa i najutjecajniji splitski narodnjak. Dao je veliki doprinos za osnivanje Narodnog lista i splitske Čitaonice. Bio je vrstan govornik i aktivan sudionik saborskih rasprava. Glavno političko pitanje kojim se bavio cijeli život jest pitanje sjedinjenja Dalmacije s Hrvatskom, a zatim pitanje uvođenja narodnog jezika u javni život: u škole, upravu i osobito u sudstvo. Zalagao se za poboljšanje gospodarskog stanja u Dalmaciji pišući analize, proučavajući probleme, informirajući javnost i dajući konkretne prijedloge u područjima prometa, trgovine, industrije i poljoprivrede. Veliku je pozornost pridavao i obrazovanju. Pored toga zalagao se za moralno ponašanje u javnom životu, poticao je učenje domovinske povijesti, jačanje javnog mnijenja i podizanje razine kulture te zaštite ustavnih sloboda građana. Kao odvjetnik, Vojnović je govorio hrvatskim jezikom, često praćen pogrdama i zviždanjem. Hrvatska zastava na njegovu domu na splitskoj rivi često je napadana, više puta kamenovana i izrešetana, da su je i žandari morali braniti.

Samardžićeva studija prvi je korak u obradi Vojnovićeva života i rada, poziv da se istraži i njegov zagrebački i dubrovački dio života – napisao je u predgovoru Marko Trogrlić. (Zoran Jurišić)