Međunarodna ljetna škola hrvatskoga jezika i kulture Faust Vrančić

U nemirnim vremenima hrvatske povijesti otoci su bili mjesto sigurnosti. Tako je otok Prvić služio šibenskim plemićima kao sklonište od kuge, a najveći se val doseljavanja zbio u vrijeme turske opasnosti. Polovicom 15. stoljeća na otok dolaze franjevci trećoredci glagoljaši i osnivaju samostan s crkvom Gospe od Milosti. Ugledni Šibenčani podižu na Prviću i ljetnikovce, među njima i znamenita obitelj Vrančić. Faust Vrančić, glasoviti znanstvenik i izumitelj, biskup i diplomat, djetinjstvo je proveo u jednom takvom ljetnikovcu, a po svojoj je želji i pokopan u crkvi Gospe od Milosti. Otok je stoga bio tema treće ljetne škole koja nosi Faustovo ime.

Nastavni program započeo je terenskim predavanjem domaćeg uglednika Nevena Skroze o povijesti otoka i bogatoj kulturni baštini, akademsko predavanje o životu i djelu Fausta Vrančića održala je u Memorijalnom centru Faust Vrančić Marijana Borić, znanstvena suradnica HAZU-a, a popularno predavanje o čitanju iz užitka održala je Ružica Pšihistal, voditeljica škole. Redovita nastava održavala se u pet radionica pet radnih dana, ukupno pedeset nastavnih sati. Obvezne su bile jezična radionica koju je vodila Đurđa Varzić-Pavković, profesorica hrvatskoga jezika i književnosti na osječkoj Graditeljsko-geodetskoj školi, i radionica kreativnog pisanja pod vodstvom Ružice Pšihistal s Filozofskog fakulteta u Osijeku. Organizirane su još tri izborne radionice prema interesima korisnika. Radionicu glagoljskog pisma vodio je Ivica Vigato, a dramsku Teodora Vigato, oboje s Učiteljskog fakulteta u Zadru. Radionicu govorništva vodio je Hrvoje Mesić, profesor hrvatskoga jezika i književnosti iz Graditeljsko-geodetske škole. Program se odvijao uz stručnu pomoć Zsanett Vörös, profesorice mađarskog i hrvatskog jezika, Magdolne Drinóczine Molnár, tajnice Znanstvenog zavoda Hrvata u Mađarskoj te Darka Pšihistala, ravnatelja Graditeljsko-geodetske škole Osijek. 

Polaznici škole Faust Vrančić. Izvor fotografije: http://www.glas.hr/

Na jezičnoj radionici polaznici su u skupinama osmislili tekst u kojemu će se nalaziti riječi koje će poslije poslužiti kao ključevi protivničkoj ekipi u traženju blaga. S pomoću ključeva protivničke ekipe na posljednjem nastavnom satu polaznici su u zabavnoj i uzbudljivoj potrazi u prostorima samostana tražili skriveno blago. Na radionici kreativnoga pisanja polaznici su naučili kako napisati kratku priču slijedeći temeljna pravila i tehnike pisanoga izražavanja vezana uz kratku pripovjednu formu. Kratkoća forme zahtijevala je da ekonomično upravljaju riječima i strukturom priče, a otok kao zadana tema ili motiv priče doveo ih u blisku vezu s neposrednom okolinom. Dramska radionica bila je u znaku starih glagoljskih zapisa iz matičnih knjiga (Dražen Vlahov, Tri glagoljaške matične knjige s otoka Prvića od 1689. do 1711), koji su poslužili kao predložak jednostavne dramske igre. Lajtmotiv igre bio je natpis s pročelja crkve: Sva lipa jesi Divice Mario i trohe u tebi istočne nije, a igra između života i smrti odvijala se kroz uprizorenja vjenčanja, rođenja i bolesti uz glazbenu kulisu pučkih glagoljaških napjeva s otoka Prvića (Ps 109, Smiluj se meni, Bože – sprovodni napjev). Na radionici glagoljskoga pisma izrađen je prospekt s kružnicom i glagoljskim natpisima, koji je poslužio u scenografiji završne priredbe. Govorničkom radionicom, uz primjenu suvremenih metoda rada, polaznici su osposobljeni za izvedbu kraćih oblika javnoga govora (zdravice i prigodni govori) te su postali svjesni važnosti umijeća govorništva i uvjeravanja u suvremenom društvu.

Uz predavanja i radionice, organizirani su i književni susreti. Ove su godine posebni gosti bili akademik Pavao Pavličić i književnica Julijana Matanović, koji su u rane jutarnje sate u ugodnoj tišini samostana pripovijedali o tome kako i komu pišu te zašto uopće pišu. Posebno zanimljivo iskustvo bio je izlet u Šibenik, gdje su osječki i pečujski učenici uz stručno vodstvo razgledali katedralu sv. Jakova i samostan sv. Frane, a svečani doček u Gradskoj knjižnici Juraj Šižgorić priredili su im gradonačelnik Šibenika Željko Burić i ravnatelj knjižnice Vilijam Lakić. Polaznici su imali čast sudjelovati i u programu Međunarodnoga šibenskog dječjeg festivala u radionici Faust Vrančić – Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu, pod vodstvom Marijane Borić te ispred prelijepe šibenske katedrale čitati pisma trojice Vrančića (Antuna, Mihovila i Fausta) i nekoliko Faustovih pjesama.

U slobodno vrijeme ponuđene su projekcije filmova (igrani film Otok Pavela Lungina te znanstveno-obrazovni film Stella Maris Dalmacije – o štovanju Bogorodice u Šibenskoj biskupiji), predstavljanje slikovnice Faust Vrančić, uz sudjelovanje autorica Marijane Borić i akademske grafičarke i slikarice Dijane Kočice, a stiglo se u poslijepodnevnim satima i uživati u suncu i moru.

Naslovnica slikovnice o Faustu Vrančiću

Organiziran je i izlet na obližnji nenaseljeni otok Tijat s usponom do križa na vrhu otoka, s nezaboravnim pogledom na cijeli šibenski arhipelag i uz fritule koje su za polaznike pripremile nastavnice škole. Prije četiristo godina Faust Vrančić zamislio je „letećeg čovjeka“ (homo volans), a oko tog izuma (padobrana) ispletene su mnoge predaje, među njima i ona o Faustovu skoku s jedne od venecijanskih kula. Letjelo se i u ovogodišnjoj ljetnoj školi hrvatskoga jezika i kulture na krilima novih znanja i vještina te čvrstoga prijateljstva između Osijeka i Pečuha, povezanih Faustovim otokom.

(Katarina Čoti)

Izvor: Vijenac, br. 584-586