MOSTARSKO PROLJEĆE 2016.

Ovogodišnje, punoljetno Mostarsko proljeće ponudilo je niz zanimljivih sadržaja. Dani Matice hrvatske u Mostaru svečano su otvoreni izložbom Kosača: zaboravljena zbirka. Reprezentativna izložba na kojoj su, očima javnosti, prvi put izložena djela iz bogata fundusa Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače, donijela je više od stotinu umjetničkih djela uglednih umjetnika iz BiH i susjednih zemalja. Fundus umjetnina čine tri zbirke: kolekcija Save Neimarevića, ostavština akademika Nedeljka Gvozdenovića i zbirka umjetnina galerije, u velikom dijelu ostavština Josephine Lefevre, udovice hrvatskoga slikara Milivoja Uzelca.

„U ovih mjesec i pol dana ovim gradom vladat će muze, a vi, dragi prijatelji, pozvani ste, zajedno s nama, uživati u njihovu društvu i programima koji, baš u najljepše doba godine, u proljeće, bude i proljeće kulture u gradu na Neretvi. Ponosi smo član i Saveza europskih festivala, koji je Mostarsko proljeće roditeljski, raširenih ruku, prigrlio u svoju obitelj još prije sedam godina“, kazala je predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Mostaru Ljerka Ostojić.

I uistinu… U mjesec i pol Matica hrvatska priredila je Mostarcima vrhunski umjetnički i kulturni užitak od tridesetak glazbenih, kazališnoscenskih, likovnih, dječjih i književnih programa te predavanja uvaženih akademika o nekoliko iznimno zanimljivih tema.

Vrhunac ovogodišnjeg Proljeća svakako je bilo gostovanje Zagrebačkoga gradskog kazališta Komedija s poznatim mjuziklom Mamma mia, koji je na pozornicu Kosače i u program Dana Matice stigao ponajprije zahvaljujući Gradu Zagrebu i gradonačelniku Milanu Bandiću. „Matica hrvatska u Mostaru još jednom je pokazala veličinu svog djelovanja tijekom ovih svečanih Dana, gdje će svi biti obogaćeni zavidnim kulturno-umjetničkim programom… Prijateljstvo gradova Zagreba i Mostara povezuje nas u svim segmentima društvenog života i djelovanja te nam daje snagu i vjetar u leđa za buduće projekte, koji će povezati ne samo dva prijateljska grada nego i hrvatski narod u dvjema državama“, istaknuo je Bandić. 

Hrvati u BiH izumiru

Jedan od najvažnijih programa ovogodišnjega Mostarskog proljeća znanstveni je simpozij o temi Demografska kriza Hrvata u BiH, u organizaciji Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH, inače visokoga pokrovitelja manifestacije. Jedan od sudionika bio je i demograf, profesor Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Stjepan Šterc, koji je iznio dramatične podatke o demografskom padu i u RH i u BiH, naglasivši kako ni Republika Hrvatska ni Hrvati u BiH neće opstati ako se ne iskoristi neslućeni demografski i ekonomski potencijal kakav ima hrvatsko iseljeništvo. „Pred našim očima nestaje hrvatska budućnost. Prošle godine imali smo veći prirodni pad nego što iznosi broj poginulih u Domovinskom ratu. Nitko na to još nije ni trepnuo“, kazao je Šterc. Predsjednik HAZU BiH, akademik Jakov Pehar, smatra pak kako je obrazovanje i ulaganje u znanost – jamac opstojnosti.

Nakon simpozija sudionici su zatražili donošenje strategije i uspostavu posebnih institucija po uzoru na Izrael i Irsku kako bi se zaustavili negativni trendovi koji se ubrzavaju i prijete izumiranjem hrvatskoga naroda u BiH i Hrvatskoj zbog masovnih migracija i niskog nataliteta.

U programu ovogodišnjih Dana Matice u Mostaru, u suradnji s HAZU-om u BiH i Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Mostaru, našlo se i nekoliko predavanja uglednih profesora i akademika. Akademik Luko Paljetak govorio je o poeziji A. B. Šimića, akademik Šimun Musa o književniku i odvjetniku Iliji Jakovljeviću i 70. obljetnici objavljivanja njegova romana U mraku, a akademik Stjepan Krasić o temi Povijesna političko-religijska prekretnica u Rimskom Carstvu početkom IV. stoljeća.

U čast pokojnog akademika Krešimira Ledića i ove je godine, u suradnji s Fakultetom prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru, organizirana likovna kolonija Krešimir Ledić o temi A. B. Šimić – ekspresionizam Hercegovine (kamen, krš, maslina, loza, šipak, smokva, Neretva). Organizirane su i radionice za djecu o istoj temi.

U suradnji s Austrijskim veleposlanstvom u Sarajevu publika Matičinih Dana poslušala je i koncert austrijskog Dua: Klak, a priređene su i dvije izložbe u sklopu programa – Austrija poslije 1945. – umjetnost i život: 25 likovnih djela suvremene austrijske umjetnosti i Beč i Austrija od 1945. u fotografskom stvaranju Ericha Lessinga.

Iznimno popraćena bila je izložba istaknutoga hrvatskog umjetnika Josipa Škerlja Dubrovački intermezzo, otvorena u Galeriji Aluminij, baš kao i fotografska izložba pokojnoga Ćire Raića Mostovi Mostara.

Glazbene i kazališne poslastice

Istinski glazbeni užitak publika je doživjela na koncertu Matije Dedića i prijatelja U slavu Arsena te na koncertu Lovre Pogorelića, a veliku pozornost izazvalo je predstavljanje knjiga akademika Josipa Muselimovića Tri dragulja i 33 priče i Sve je moguće. Svojevrsnom autobiografijom Svjedok vremena predstavio se i predsjednik HAZU-a u BiH akademik Jakov Pehar.

Gradsko kazalište Trešnja iz Zagreba gostovalo je u Čapljini s predstavom Jakova Sedlara Ana Frank, a beogradski Zvezdara teatar u Mostar je stigao s mnogo hvaljenom uspješnicom redatelja Voje Brajovića Voz, u kojoj, uz Brajovića, igra Sergej Trifunović.

Premijernom predstavom Nedjeljka Fabrija Meštar u izvedbi HNK-a u Mostaru, 40. obljetnicu umjetničkog djelovanja obilježio je glumac i redatelj Velimir Pšeničnik Njirić, dok se Zorin dom iz Karlovca predstavio s Karlstadt Kunst Cabaretom. Tu su i predstava Urnebesna tragedija Dušana Kovačevića, NP Republike Srpske iz Banje Luke, koncert perkusionista Murata Coskuna iz Turske, promocija knjiga Marinka Marića, Grge Mikulića i Emila Raspudića te nastup sveučilišnog orkestra St. Thomas iz Minessote.

Iznimno bogat i atraktivan program ovogodišnjeg Mostarskog proljeća 2. lipnja zatvara balet Narodnog pozorišta iz Sarajeva Mare nostrum o kojemu je koreograf, talijanski umjetnik Davide Bombana, napisao: „Prošloga ljeta prvi put sam došao u Sarajevo. Bio sam fasciniran harmonijom različitih zdanja, džamijama, sinagogama, crkvama. Napunili su mi srce iskrena otvorenost i toplina ljudi, usprkos turbulentnoj i teškoj prošlosti koju su imali. U životu sam se godinama susretao s različitim kulturama koje žive jedne pored drugih i uzajamno se prihvaćaju. Zar ne možemo svi jednog dana prezreti povijesno različite dogme i svladati strah i nepovjerenje prema ‘drukčijima’? Inspiracija za moj novi balet dolazi s tom nadom, iako sadašnjost, sudeći po onome što se danas u svijetu događa, dokazuje suprotno: neiskrenost, konzervatizam i netolerancija kao da nemaju kraja. Dobio sam predivan CD, naslovljen Mare nostrum (Naše more), na kojem sjajni Jordi Savall, sa svojim inspirativnim ansamblom glazbenika i pjevača, izvodi različite stare melodije i pjesme, sve tri monoteističke religije Mediterana. Te davne melodije, tako različita podrijetla i tako harmonične kada su zajedno, na ovaj ili onaj način, duboko nas pokreću i dodiruju naša srca…“

(Misijana Brkić-Milinković)

Izvor: Vijenac, br. 580