- knjige

Što vama kažem, svima kažem!

Zbornik radova u čast dr. don Mile Vidovića

Urednik: dr. sc. Ivan Armanda

Zbornik je nagrađen Zlatnom poveljom Matice hrvatske za godinu 2021.

Nije nesvakidašnja pojava proslaviti velike obljetnice velikih ljudi zbornicima u njihovu čast, posebno kada se njihov sveukupni utjecaj i znanstvena dostignuća protežu kroz više različitih polja, na čijem se radu temelje brojna istraživanja. Jedna je takva osoba, kojoj hrvatska znanost, a posebice crkvena povijest i onomastika, duguje mnogo i dr. don Mile Vidović, koji je potkraj 2020. navršio 85 godina života, a u lipnju 2021. proslavio je i 60. godišnjicu svoga ređenja. Tom prilikom Ogranak Matice hrvatske u Metkoviću posvetio mu je pozamašan zbornik kako bi se zauvijek zapamtio velik doprinos koji je rad dr. Vidovića imao na sveukupno poznavanje crkvene povijesti doline Neretve.

Dužnost izbora sudionika i suradnika te uređivanja 542 stranice duga zbornika pripala je hrvatskom leksikografu Ivanu Armandi. Sedamnaest radova podijeljeno je u tri tematske cjeline, a svi su opremljeni fusnotama i bibliografijama.

Prva cjelina donosi pregled života i znanstvenog rada dr. don Mile Vidovića kroz tekstove urednika Ivana Armande i Domagoja Vidovića. Dok Armanda donosi biografiju i biobibliografiju, Vidović detaljno referira na bogatstvo kojim je don Vidović nadopunio poznavanje hrvatske antroponomastike i toponomastike zahvaljujući istraživanju stanja duša neretvanskih župa.

U pet članaka u drugoj cjelini Iz crkvene povijesti doline Neretve autori prikazuju neretvansku crkvenu povijest u širokom spektru, od mikrohistorijskih i demografskih analiza, do sfera kulturalne i osobne historije. Prvi rad s. Natanaele Radinović povezuje biblijski ideal pastirstva sa životima crkvenih pastira iz doline Neretve. Fra Petar Lubina donosi pregled utjecaja marijanske pobožnosti na prostoru doline Neretve, vidljivima u vjerskim običajima, kao i u materijalnim izrazima u obliku tragova u crkvama, kapelama itd. S. Dolores Matić pruža uvid u apostolat vidonjskih redovnica, koje su u zajednici djelovale kroz zdravstveno i odgojno-obrazovne djelatnosti, pastoralne aktivnosti te kao domaćice na samostanskim gospodarstvima. Osobni je to uvid koji u cijelu priču donosi dodatnu dimenziju kroz osobne priče i iskustva redovnica u obavljanju njihovih dužnosti. S. Estera Radičević kroz arhivsku građu kritički se osvrće na odgojno-obrazovno djelovanje s. Milene Bebić, članice Hrvatske provincije Družbe milosrdnih sestara sv. Križa. Posljednji članak cjeline djelo je Ivana Balta, koji se bavi tematikom matičnih knjiga neretvanskih župa sačuvanih u Nadbiskupskom arhivu u Splitu. Balto se osvrće na prakse vođenja knjiga, njihovo očuvanje, kao i nestajanje i uništavanje tih knjiga tijekom vremena komunističke vlasti na prostoru Dalmacije. Rad je obogaćen popisom matičnih knjiga sačuvanih u Nadbiskupskom arhivu u Splitu.

Treća cjelina Od sjevera do juga Lijepe naše skup je radova koji se bave temama iz povijesti Crkve u Hrvata. Neki od radova kao ishodišnu točku nalaze upravo istraživanja don Mile Vidovića, dok neki predstavljaju nove korake u razvoju crkvene povijesti u Hrvatskoj. Vinko Tarbušković započinje cjelinu radom o tragovima „stare vjere“ u Starogradskom polju. Riječ je o istraživanju temeljenom na topografskim i toponomastičkim istraživanjima kroz čije se rezultate može bolje shvatiti prijelazno razdoblje iz stare vjere u kršćanstvo. Tematski se zatim selimo u razdoblje mletačke vlasti nad Dalmacijom, gdje Slavko Kovačić daje prikaz školovanja pripravnika za biskupijsko svećenstvo. Slijedi analiza slučaja u obliku kratkog ekscerpta povijesti samostana sv. Frane u Splitu, koju je složio Ljudevit Antun Maračić na temelju novijih arhivskih dokumenata o povijesti samostana. Ivan Armanda nastavlja niz prikazom povjesnice samostana dominikanskih picokara sv. Mihajla kraj Stona. Još jednom je riječ o detaljnom istraživanju na temelju sačuvanih i novootkrivenih arhivskih dokumenata koji bacaju novo svjetlo na dominikanske picokare iz Stona. Franjo Velčić donosi biografski prikaz života i djelovanja Kvirina Klementa Bonifačića do njegova biskupskog imenovanja 1923. U fokusu rada je Bonifačićev mandat kao svećenika Krčke biskupije, dužnost koju je obnašao prije nego je postao splitsko-makarski biskup, a koji je bio prožet teškoćama usađenim u napeti odnos crkvene i civilne uprave. Veće ovlasti civilne uprave često su onemogućavale rad i odluke u crkvenoj sferi i to je u članku jasno vidljivo.

Margareta Matijević posvetila se zanimljivom povijesnom izvoru, dnevniku zagrebačkog nadbiskupa Antuna Bauera. Iako on sam nije zapisivao u dnevnik, već je to umjesto njega činio njegov tajnik, dnevnik je izvrsno vrelo informacija o povijesnim, političkim i ekonomskim okolnostima u razdoblju od 1911. do 1935. Margareta Matijević posebno se osvrnula na odnos Bauera prema Dalmaciji i Dalmatincima, s kojima je osjećao veliku povezanost i s kojima je iznimno suosjećao u svim njihovim mukama s kojima su se susretali. Ivan Pažanin u svom radu opisuje križni put don Petra Špike (1880–1943), svećenika Šibenske biskupije, kroz čiju tužnu priču svraća pozornost na probleme s kojima se Katolička crkva u Hrvatskoj suočavala tijekom Drugoga svjetskog rata, ali i u poraću tijekom komunističke vlasti na području Segeta. Hrvoje Njavro donosi još jedan biografski prikaz života hrvatskog svećenstva u opisu društvenog i crkvenog djelovanja zadarskog nadbiskupa Mate Garkovića (1948–1968). Rad se fokusira na promjene koje je Garković unosio tijekom svojeg mandata, među kojima su, primarno, ponovna uspostava Zadarske metropolije, kao i premještanje prve dvije godine filozofsko-teološkog studija za dalmatinske biskupije iz Splita u Zadar. U obama slučajevima Garković je naišao na protivljenje Splitsko-makarske nadbiskupije, kojoj bi takve promjene smanjile ovlasti na području Dalmacije. Ora Mušćet donosi nam temu iz suvremene povijesti kroz analizu dnevnika opata Benedikta Celegina, koji je dokumentirao cjelokupni proces obnove, odnosno konzervatorsko-restauratorskih radova na samostanu sv. Kuzme i Damjana na Pašmanu. Riječ je o detaljno opisanoj suradnji između monaha samostana i Restauratorskog zavoda u Zadru kako bi se samostan duge i bogate prošlosti vratio u puni sjaj. Treća cjelina završava i obujmom najvećim člankom sestre Manete Mijoč, koja donosi ekstenzivnu analizu i prikaz života i službe Sestara služavki Maloga Isusa, koje su primarno djelovale u centralnim ustanovama Splitsko-makarske nadbiskupije. Rad je zasnovan na objavljenim i neobjavljenim arhivskim izvorima koji daju širi pregled duhovnih vrijednosti na kojima se temeljila njihova dužnost u nadbiskupiji. Osim toga, rad donosi i pregled svjetovnih i vjerskih prilika te kako su njihove promjene od 1910. do 2020. utjecale na promjenu u shvaćanju dužnosti sestara.

Uzevši u obzir količinu korištenog arhivskog gradiva, kao i minucioznost s kojom autori ulaze u svaku od tema, zbornik nije samo podsjetnik na sve ono što je postigao don Mile Vidović, već i na krajnja dostignuća i potencijal povijesti Crkve u Hrvata. Zbornik uvelike doprinosi rasvjetljavanju tema iz povijesti neretvanskog kraja na kojima je msgr. Vidović radio niz godina. Zbornik je nagrađen Zlatnom poveljom Matice hrvatske 2021, što dodatno naglašava njegovu kvalitetu.

Korice: Crkvica sv. Liberana u VIdonjama

Što vama kažem, svima kažem!

Arhiva

Klikni za povratak