Književnoznanstveni kolokvij u povodu 100. obljetnice rođenja Luke Brajnovića

OMH u Boki kotorskoj o 100. obljetnici rođenja Luke Brajnovića

U organizaciji Matice hrvatske, Ogranka MH u Boki kotorskoj i Društva hrvatskih književnika u Kotoru je 25. listopada organiziran književnoznanstveni kolokvij u povodu 100. obljetnice rođenja Luke Brajnovića i predstavljanje njegovih četiriju knjiga. Knjiga Služiti istini sadržava memoare, članke, oglede i studije (priredila Matilda Kolić Stanić, Glas Koncila, 2017).

Tri su knjige objavljene u Zagrebu 2019. o stotoj obljetnici Brajnovićeva rođenja: Oproštaji i susreti: sjećanja iz rata i izgnanstva (AGM) te knjige izabranih pjesama Mjesečina u uljiku i More mog djetinjstva, koje je priredio Božidar Petrač, a objavili su ih Društvo hrvatskih književnika i Izdavačka kuća Alfa .

Ličnost i djelo Kotoranina Luke Brajnovića (Kotor, 1919–Pamplona, 2001), novinara, sveučilišnog profesora, pjesnika i književnika, malo je poznato u njegovu zavičajnom Kotoru i Boki kotorskoj, pa je kolokvij bio prilika da se sazna više o čovjeku koji je u Španjolskoj ostvario izuzetnu novinarsku i profesorsku karijeru, i da se upozna dio njegove književne i pjesničke ostavštine. Pisao je pjesme, pripovijesti i romane. U Hrvatskoj je bio urednik katoličkih časopisa Luč i Hrvatska straža. U Madridu je pokrenuo i uređivao reviju za duhovna i znanstvena pitanja Osoba i duh te nakladničku knjižnicu Osvit. Tri desetljeća pisao je kolumnu u vanjskopolitičkoj rubrici dnevnika Diario de Navarra te uređivao časopis Nuestro Tiempo. Odlikovan je Redom Danice hrvatske za osobite zasluge u kulturnom djelovanju. Marija Mihaliček, predsjednica OMH u Boki kotorskoj, u uvodnoj riječi govorila je o važnosti susreta u Kotoru, jer „zavičajna Boka, osim rodbine i uskog kruga ljudi, nije znala za Luku Brajnovića“.

Slobodan Vuković, crnogorski novinar, evocirao je sjećanje na kontakte koje je imao s Lukom Brajnovićem. O Brajnovićevu životu, književnom djelu i njegovim knjigama govorili su hispanistica Željka Lovrenčić, književni povjesničar Vladimir Lončarević i Božidar Petrač, književni kritičar i književni tajnik Matice hrvatske. Vladimir Lončarević osvrnuo se na životni put Luke Brajnovića i njegovu obitelj, „koja je nepokolebljivo i vjerno živjela svoj katolicizam, zavičajnu pripadnost i patriotizam u podneblju Boke kotorske – jedinstvenih sastavnica njezine duhovne, kulturne i prirodne baštine.“ Željka Lovrenčić, prevoditeljica Brajnovićeve memoarske knjige Oproštaji i susreti: sjećanja iz rata i izgnanstva, iznijela je njegov životopis i podsjetila kako su u knjizi prikupljene uspomene jedinstvenoga čovjeka koji se prisjeća djetinjstva, mladosti ratnoga iskustva, izbjeglištva i života u Španjolskoj.

Brajnović je u svojoj lirici misaono, jezično i iskustveno slijedio liniju hrvatskoga pjesništva i poimanje o književnom stvaranju kakve je proživio i ponio sa sobom u emigraciju, a njegovo pjesništvo na španjolskom jeziku sasvim se drukčije poima i čita, ocijenio je Petrač. Dodao je da je u njegovu pjesništvu ostao isti tematsko-motivski kompleks, ali je postao razrađeniji, bolje izbrušen i dotjeraniji. Tomu je, ocjenjuje Petrač, pridonio susret s hispanskom književnosti i novom sredinom u kojoj se našao i iz koje je stvarao. No misli i sjećanja na Hrvatsku i na bokokotorski zavičaj ostali su, uz posebno njegovane kršćanske duhovnosti, dodao je Petrač zaključivši: „Možete se ponositi čovjekom koji jest Bokelj, Hrvat, Španjolac, Europejac.“

 Galerijski prostor u najljepšoj kotorskoj renesansno-baroknoj palači te je večeri bio ispunjen publikom, koja je pozorno otpratila izlaganja sudionika, a na kraju je, uz komentar Olge Brajnović, odgledala fotodokumentaciju iz Brajnovićeve karijere i obiteljskog života, kao i animirani film koji su studenti sa sveučilišta Navarra u Pamploni posvetili svom profesoru. Uz kćerku Olgu, među publikom su bili i Brajnovićeva sestra, 95-godišnja Mira Tomić, i brojna rodbina iz Kotora i Tivta. Svečanosti obilježavanja 100. obljetnice Brajnovićeva rođenja prisustvovali su i Veselko Grubišić, veleposlanik RH u Crnoj Gori sa suradnicima, Jasminka Lončarević, generalna konzulica RH u Kotoru, Marija Vučinović, ministrica u Vladi Crne Gore, Zvonimir Deković, predsjednik Hrvatskoga nacionalnoga vijeća, don Anton Belan, generalni vikar Kotorske biskupije, Mileva Pejaković Vujošević, predsjednica Ogranka Matice crnogorske u Kotoru, i Ljiljana Velić, zastupnica HGI u Kotorskom parlamentu.

(Marija Mihaliček)