Znanstvena tribina KILIMANDŽARO: PRIRODOSLOVČEVA SHANGRI-LA

Odjel za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske i Ogranak Matice hrvatske u Križevcima pozivaju Vas na znanstvenu tribinu
Kilimandžaro: prirodoslovčeva Shangri-La

Predavanje će održati dr. Antun Husinec


Snježni vrh Kilimandžara uzdiže se iznad okolnih tanzanijskih i kenijskih nizina svega 370 km južnije od ekvatora i otprilike isto toliko od Indijskog oceana. Veliki stratovulkan čine tri vrha, Shira (4005 m), Mawenzi (5140 m) i Kibo (5893 m), a potonji je ujedno i najviši vrh Afrike te jedini s ledenjacima. Ukupna površina pod ledom iznosi otprilike 2 četvorna kilometra, što predstavlja tek ostatak ostataka nekadašnjeg ledenjaka koji je na vrhuncu pleistocenske oledbe prekrivao čitavu planinu, sve do visine od oko 3200 m. Sam vrh je 1889. osvojio njemački geograf Hans Ludwig Mayer i prozvao ga Vrhom cara Wilhelma, koji proglašenjem neovisnosti Tanzanije 1964. postaje vrh Uluru (Sloboda).

Kilimandžaro je postao simbolom Afrike, njezine ljepote, divljine, ali i zabačenosti i siromaštva. Planina je domovina naroda Čaga. Put do vrha predstavlja svojevrsnu šetnju kroz četiri godišnja doba, na koju se svake godine odlučuje više od 20 tisuća ljudi. Mnogi od njih dolaze biti svjedocima posljednjega afričkog leda, koji će vjerojatno u potpunosti nestati kroz desetak godina. Među njima je i skupina studenata sa Sveučilišta St. Lawrence (New York, SAD), koja se u siječnju 2012., pod vodstvom dvoje profesora geologije i lokalnih vodiča, nakon tjedan dana naporna hoda uspinje na Kilimandžaro. Vrhunac je to njihove pustolovine od Nairobija i Arushe u Keniji do Moshija u Tanzaniji te upoznavanja sa stvarnošću Istočne Afrike.

Antun Husinec diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Sveučilistu u Zagrebu, a postdoktorsko istraživanje u sklopu Fulbright programa izvodi na Sveučilistu Virginia Tech (SAD). Nakon 12 godina provedenih na Hrvatskom geološkom institutu, od 2007. nalazi se na Sveučilištu St. Lawrence (New York, SAD), gdje kao izvanredni profesor geologije predaje kolegije s područja sedimentologije i oceanografije. Terenskim je istraživanjima vezan uz jursko-kredne naslage hrvatskih Dinarida, ranopaleozojske naslage zapadnog dijela Sjeverne Amerike te moderne pješčano-koraljne okoliše Bahama i Jamajke. U znanstvenom radu koristi se sedimentnim stijenama i njihovim fosilnim sadržajem, stratigrafskom i spektralnom analizom te stabilnim izotopima kisika i ugljika, čime dokumentira evoluciju klime i oceana u dubokoj zemljinoj prošlosti.

Voditeljica: mr. sc. Jasna Matekalo Draganović, pročelnica Odjela za prirodoslovlje i matematiku


Veselimo se Vašem dolasku!