2. Dani Bulcsúa Lászlóa

U Križevcima su 25. studenoga 2019. održani  2. Dani Bulcsúa Lászlόa u organizaciji Hrvatskoga filološkog društva i Ogranka Matice hrvatske u Križevcima. S obzirom da je posljednje počivalište profesora Lászlόa u Križevcima, odlučeno je da će se znanstveni skupovi posvećeni sjećanju na profesora Lászlόa bijenalno održavati u Križevcima.

Nakon pozdravnih riječi organizatora i Bojana Marottija, najtemeljitijeg poznavatelja opusa profesora Lászlόa, slijedila je dodjela nagrade „Bulcsú Lászlό“ za filogiju koju je ove godine za životno djelo dobio akademik Ranko Matasović.

Povjerenstvo u sastavu: August Kovačec, Stjepan Damjanović, Stipe Botica, Dora Maček i Anita Skelin Horvat u svom su obrazloženju istaknuli da „djelatnost Ranka Matasovića kao indoeuropeiste zadivljuje ne samo rezultatima znanstvenih istraživanja i plodnošću toga djelovanja već i priznanjima koje je za njih dobio i izvan Hrvatske. Posebno mjesto u njegovu opusu zauzima zanimanje za irski i velški jezik i književno stvaralaštvo na tim jezicima, što je rezultiralo i prevođenjem izabranih irskih i velških književnih djela. O širini rada akademika Matasovića najbolje govori broj njegovih objavljenih radova: petnaestak knjiga te preko 150 objavljenih znanstvenih i stručnih tekstova te pedesetak onih u tisku. Veliki dio i knjiga i radova objavljen je u uglednim izdavačkim kućama i časopisima izvan Hrvatske. Član je znatnog broja stručnih udruga kod kuće i u inozemstvu, a od 2004. sudjeluje i u projektu izrade indoeuropskoga etimološkoga rječnika Sveučilišta u Leidenu.“ Skroman kao i uvijek Ranko Matasović je primajući nagradu istaknuo da on i nije mnogo toga otkrio i da veći dio njegova opusa predstavljaju priručnici i pregledi dostignuća u struci. Naravno da se s njim  u tome nisu mogli složiti prisutni ugledni jezikoznanci.

Slijedilo je kratko predstavljanje zbornika radova prikupljenih uz 1. Dane Bulcsúa Lászlόa. Zbornik sadrži tridesetak priloga koji su tematski podijeljeni u 5 cjelina: prilozi Radoslava Katičića, Augusta Kovačeca, Marka Grčića i Bojana Marottija; Jezikoslovni ogledi s 11 radova; Humanistička informatika s 4 priloga, pa blok Doprinos hrvatskom prevodilaštvu s 3 priloga. Zbornik završava Sjećanjima Profesorovih učenika, suradnika i prijatelja sa 7 priloga, koji pomažu da bolje shvatimo Laszloa kao velikana hrvatskoga jezikoznanstva 20. stoljeća. kojeg je Radoslav Katičić kao prvi dobitnik nagrade „Bulcsú Lászlό“  spontano nazvao genijem.

Predavanje Zorka Šojata Što su nam namrli velikani hrvatskoga jezikoznanstva Radoslav Katičić i Bulcsú Lászlό proteklo je u zanimljivu prepričavanju doživljaja vezanih uz život i djelo profesora Lászlόa i Katičića i njihova doprinosa jezikoznanstvu.

Na skupu se govorilo o potrebi objavljivanja Lászlόvih prijevoda Shakespearovih soneta na kajkavski te prijevoda izabranih mađarskih, njemačkih, engleskih i ruskih pjesnika koji bi bili popraćeni s komentarima naših vrhunskih hungarologa, anglista, rusista i germanista. Potom se govorilo o potrebi trajnog smještaja goleme Lászlόve ostavštine o kojoj skrbi Bojan Marotti.

Na kraju skupa je još dogovoreno da će se Treći dani Bulcsúa Lászlόa održati 9. listopada 2021. u Križevcima i da će to biti znanstveni skup na koji će biti pozvani svi zainteresirani hrvatski jezikoznalci.

Ovaj osvrt želim završiti s izrazima zahvalnosti svima koji su sudjelovali u njihovu organiziranju. I još u ime svih sudionika skupa posebno zahvaljujem Renati Husinec, predsjednici OMH u Križevcima koja nam je u organizaciji i prvih i drugih dana Bulcsúa Lászlόa  pružila veliku logističku, ljudsku i stvarnu pomoć.

 (Zdravka Matišić)