Susret ogranaka Matice hrvatske iz Zadarske i Šibensko-kninske županije u Zadru

U Zadar, grad najljepšega zalaska sunca, kako ga je 1964. nazvao slavni Alfred Hitchcock, ulazimo kroz jedna od osam gradskih vrata, što su spona između povijesne jezgre omeđene zidinama i ostalih dijelova grada te mora i obala oko nje, i divimo se tom muzeju pod otvorenim nebom, njegovoj kulturnoj baštini. Uz najpoznatiji, crkvu sv. Donata iz 9. stoljeća, Zadar ima brojne simbole, i povijesne i one novijeg datuma, kao što su Morske orgulje i Pozdrav suncu. Ne čudi stoga što je Ogranak Matice hrvatske u Zadru, na ovako plodnu tlu za ostvarivanje programa Matice hrvatske, pod vodstvom predsjednika Radomira Jurića, najuspješniji među ograncima MH ne samo u Zadarskoj, već i u Šibensko-kninskoj županiji. Mnogi intelektualci, a u novije vrijeme i mladi, prepoznali su ga kao mjesto na kojemu mogu ostvariti svoje interese njegovanjem hrvatskog, a posebice zadarskog, narodnog i kulturnog identiteta. Potporu zadarskim matičarima posjetom 24. svibnja iskazalo je izaslanstvo predsjedništva Matice hrvatske: predsjednik Stipe Botica, potpredsjednici Dubravka Oraić Tolić i Anđelko Akrap, gospodarski tajnik Damir Zorić te glavni tajnik Zorislav Lukić, a uz njih i tajnica predsjedništva Ana Kranjčić te tajnica za ogranke Ida Hitrec.

Članovi predsjedništva Matice hrvatske s predstavnicima ogranaka iz Zadarske i Šibensko-kninske županije/ snimila Ida Hitrec

Zbog važnosti OMH u Zadru na zadarskoj kulturnoj karti njegov rad podupiru Zadarska županija i Grad Zadar, što je potvrđeno tijekom sastanka sa zamjenikom župana Šimom Mršićem te nakon njega, sa zamjenicom gradonačelnika Jagodom Surać i pročelnicom za kulturu i šport Dinom Bušić. Na sastancima razgovaralo se o aktivnostima Matice hrvatske u stvaranju i promociji hrvatske kulture danas, na razini lokalne, županijske i državne razine, te o Matičinoj interpretaciji zadarske kulturne prošlosti. Grad Zadar podupire rad zadarskog ogranka financiranjem programa u kulturi na redovnim godišnjim natječajima i, primjerice, pomoći u obnovi krovišta zgrade Matice, palače Girardi, u kojoj je sudjelovao značajnim iznosom. Dogovorena je buduća suradnja na svim poljima, a posebice u radu s mladim članovima, za koje su u pripremi brojne radionice.

U prostorima Ogranka Matice hrvatske u Zadru organiziran je i susret predsjedništva MH s ograncima Matice hrvatske iz Zadarske i Šibensko-kninske županije, kojemu su, uz domaćine, predsjednika OMH u Zadru Radomira Jurića, potpredsjednika Božu Došena, glavnog urednika Zadarske smotre Josipa Lisca, Miljenka Dujelu te poslovnu tajnicu Ogranka Martinu Drobnak, prisustvovali predstavnici ogranaka MH Vlatko Majić i Stanko Skakelja (OMH u Pagu), Ivo Oštarić i Šime Šugar (OMH u Kolanu), Zdenka Bilušić (OMH u Šibeniku), Stipe Ramljak (OMH u Drnišu), Marinko Šišak (OMH u Skradinu), a prilog je dala i spriječena predsjednica OMH u Murteru Mande Turčinov-Ježina. Pozdravnu riječ uputio je predsjednik Stipe Botica naglasivši da rezultate bavljenja lokalnom kulturnom baštinom treba uključiti u regionalni i nacionalni kontekst, u čemu Matičini ogranci, i veći i manji, ovisno o mjestu u kojemu djeluju, imaju važnu ulogu, pozvavši ogranke na suradnju u ostvarivanju tog cilja. Glavni tajnik MH Zorislav Lukić prezentirao je organizacijsko stanje u ograncima MH u Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji, istaknuvši da su najveći i najbrojniji ogranci u Zadru, Šibeniku i Murteru. Kazao je da bi se trebalo poraditi na osnivanju ogranaka u Biogradu na Moru, Benkovcu i Vodicama, što bi omogućilo Matičino djelovanje u svim većim mjestima u dvjema županijama. Posebno se osvrnuo na nedavno obnavljanje OMH u Skradinu, gdje se na nedavnoj obnoviteljskoj skupštini okupilo tridesetak, većinom mlađih ljudi. Nadalje je govorio o gostovanju predstavnika Središnjice u ograncima, o suradnji između ogranaka, te o najvažnijim izdanjima i manifestacijama ogranaka. Tajnica za ogranke Ida Hitrec prezentirala je predstavljanje ogranaka u Vijencu i na Matičinim mrežnim stranicama.

Uslijedilo je predstavljanje ogranaka, a prvi je OMH u Zadru predstavio predsjednik Radomir Jurić. Djelovanje Matice hrvatske u Zadru pratimo od druge polovice 19. stoljeća, uz nekoliko prekida tijekom svjetskih ratova, a sam ogranak osnovan je 1954. Za predsjednika je tada izabran Jerolim Čogelja i ogranak je brojao osamnaest članova. Osnivanjem Filozofskog fakulteta u Zadru 1956. zaslugom Miroslava Krleže broj se članova povećao. U ozračju Hrvatskoga proljeća broj se povećao još više, a na skupštini 1971, kada je za predsjednika izabran Stijepo Obad, bilo je 1500 ljudi. Zanimljivo je da je na zgradi Ogranka, koja je kulturno-povijesni spomenik, natpis Matica hrvatska postavljen 1971, a nije skinut ni za vrijeme zabrane Matičina djelovanja 1972. Ogranak je obnovljen 1990. i od tada pa sve do 2010. vodio ga je Šime Batović, nakon čega je do 2018. predsjednik bio Božidar Šimunić. Matičarski duh posebice se očitovao tijekom Domovinskog rata, kada su zadarski matičari znanošću i kulturom branili Zadar u nakladničkoj djelatnosti te organizirajući predavanja, obilježavanja obljetnica, predstavljanja knjiga i znanstvene skupove. Uvijek su u njemu, kako u prošlosti tako i danas, djelovali mnogi ugledni članovi, a neki od njih su Franjo Švelec, Miroslav Kravar, Mate Suić, Dalibor Brozović, Ivo Petricioli, Branimir Glavičić, Ivan Aralica, Nikica Kolumbić i Luko Paljetak, Žarko Muljačić i Stjepan Antoljak. Kao ogled bogate nakladničke djelatnosti ističu se časopis Zadarska smotra, zbornik skupa Domaća rič te petnaest rječnika mjesnih govora. Jurić je posebno istaknuo suradnju Ogranka sa Sveučilištem u Zadru i Zavodom za povijesne znanosti HAZU te osnivanje Mladeži OMH u Zadru, koju je predstavio Luka Knez. Mladež djeluje godinu dana, okuplja petnaestak studenata zainteresiranih za rad i za širenje svojih znanja u programu Katedrom do znanstvenika, gdje studenti izlažu svoje diplomske i istraživačke radove, i na brojnim tribinama, a osnovali su i čitateljski klub.

Uslijedilo je predstavljanje rada svih ostalih ogranaka. Svaki ogranak djeluje u skladu s mogućnostima i kontekstom sredine u kojoj se nalazi: riječ je o predstavljanju knjiga, znanstvenim skupovima, tribinama i svečanostima u čast važnih ljudi iz pojedinoga kraja. Primjerice OMH u Drnišu postavio je spomen-ploču Mihovilu Nikoliću i Jovanu Hraniloviću u njihovim rodnim Kričkama. Od važnijih publikacija koje objavljuju valja istaknuti Murterski godišnjak (OMH u Murteru), časopis Osvit (OMH u Šibeniku), Drniški libar (OMH u Drnišu), Rječnik govora Novalje na otoku Pagu, Stani otoka Paga i Pag u prošlosti i sadašnjosti (OMH u Pagu, Kolanu i Novalji) te knjigu Ravni kotari i Bukovica: naselja, sakralni objekti, utvrde i arheološka nalazišta u izdanju nedavno obnovljena OMH u Skradinu.

Poticaj ograncima za budući rad dala je potpredsjednica MH Dubravka Oraić-Tolić pozvavši ih da sudjeluju u obilježavanju 50. obljetnice Hrvatskoga proljeća sakupljanjem autobiografskih svjedočanstava.

U suradnji sa Sveučilištem u Zadru Matica hrvatska za predstavnike ogranaka i svoje članove organizirao je u zadarskom Kazalištu lutaka predstavu najizvođenijega hrvatskog suvremenog pisca Mire Gavrana Sve o ženama, na taj način na najljepši način zaokruživši matičarski susret u Zadru.

Gledajući najljepši zalazak sunca, poneseni porukama susreta, ostaje nam za razmišljanje kako ostvariti težnju da bogati sadržaji koje Matičini ogranci ostvaruju budu i nacionalno kulturno dobro te na taj način cijelu Hrvatsku upoznaju s kulturno-povijesnim sadržajima i ljepotama svojih mjesta i krajeva.

(Ida Hitrec)

Izvor: Vijenac, br. 659