Program posvećen Jovanu Hraniloviću i Mihovilu Nikoliću

U subotu, 22. rujna, u organizaciji Grkokatoličke župe Pokrova presvete Bogorodice u Kričkama te ogranaka Matice hrvatske u Drnišu i Jastrebarskom, u Drnišu i obližnjim Kričkama održan je program u čast hrvatskih pjesnika Jovana Hranilovića i Mihovila Nikolića.

U prvom dijelu programa, u Gradskoj vijećnici u Drnišu, brojni prisutni Drnišani te njihovi gosti Jaskanci upoznati su sa životom i djelom dvojice pjesnika, sinova grkokatoličkih svećenika, te povijesti grkokatolika na širem drniškom području. Na početku je prisutne pozdravio otac Milan Stipić, grkokatolički župnik u Jastrebarskom i Kričkama, glavni pokretač događanja. O djelovanju Ogranka Matice hrvatske u Drnišu govorio je predsjednik Stipe Ramljak, a o Matici u Jastrebarskom predsjednica jaskanskog ogranka Klementina Škrabe. Prisutne je oduševilo izlaganje maturanta drniške gimnazije Ive Ćevida, koji je iznio sve bitne podatke o povijesti grkokatolika u drniškom kraju. Ivo Mišur govorio je o povijesti grkokatolika u Vrlici, kancelar Križevačke eparhije Livio Marijan o grkokatolicima u Hrvatskoj, a župnik u Mirlović Zagori, fra Ivan Čupić, o životu Grkokatoličke crkve na drniškom prostoru.

Otac Milan Stipić, Nino Škrabe, Božidar Petrač i Stipe Ramljak

Književnik i član Predsjedništva Matičina ogranka u Jastrebarskom Nino Škrabe govorio je o važnosti Jovana Hranilovića i Mihovila Nikolića u povijesti hrvatske književnosti, o sličnostima i razlikama između Drniša i Jastrebarskog te o važnosti povezivanja ta dva kraja Lijepe naše. Književni tajnik Matice hrvatske Božidar Petrač naglasio je važnost održavanja takvih događanja te o potrebi stalnoga podsjećanja na značajne hrvatske pjesnike kao što su Hranilović i Nikolić – rođeni u istoj kući, a tako oprečni u stajalištima o književnosti i u svojim književnim opusima.

Jovan Hranilović, grkokatolički svećenik, književnik i kritičar, rođen je 18. prosinca 1855. u Kričkama, gdje mu je otac Nikola, ilirac, u to vrijeme bio župnik. Pisao je i prevodio pjesme, pripovijetke, političke i književne rasprave, polemike i studije te ih objavljivao u razdoblju od 1873. do smrti (Novi Sad, 1924). Bio je zagovornik „zdravog realizma“, jedan od najdosljednijih i najupornijih predvodnika tradicijske odgojno-prosvjetne uloge književnosti temeljene na kršćanskim načelima. Njegovo su najvažnije djelo Žumberačke elegije (1886), koje je ispjevao dok je bio župnik u Sošicama u Žumberku, očevu rodnom kraju. Bio je urednik Obzora od 1898, a od 1899. do 1900. urednik Vijenca.

Spomen-ploča hrvatskim pjesnicima u Drnišu

Pjesnik Mihovil Nikolić, sin župnika u Kričkama, rođen je 29. srpnja 1878. (ove godine slavimo dakle 140. obljetnicu njegova rođenja). Bio je dugogodišnji ravnatelj Osiguravajuće zadruge Croatia (1909–41), jedan od utemeljitelja Društva hrvatskih književnika (1900) te predsjednik Matice hrvatske (1945–1949). Bliski prijatelj Vidrića, Domjanića, Kranjčevića, Matoša i Dežmana, objavio je nekoliko pjesničkih zbirki u duhu impresionističkoga pjesništva karakteristična za razdoblje moderne te lirsku novelu Vjeručka: posljednje poglavlje (1914). U zagrebačkom HNK-u 1905. izvedena mu je jednočinka Razbijeni sni. Supruga mu je bila glumica zagrebačkoga HNK-a Vera Hržić (rođena u Jastrebarskom), a preminuo je 1951. u Zagrebu.

U glazbenom dijelu programa u Drnišu nastupili su Gradsko pjevačko društvo Javor iz Jastrebarskog pod ravnanjem Katarine Rončević te Gradski pjevački zbor Neuma iz Drniša pod vodstvom Jelene Prpa. Pjesme Jovana Hranilovića govorili su prvak Kazališta Škrabe Želimir Hrković i mlada Žumberčanka Alenka Crljenica, dok su stihove Mihovila Nikolića recitirale drniške gimnazijalke Petra Marin i Angela Potušek. Program je vodila Antonija Tomić, a među uzvanicima bila je i zamjenica župana Šibensko-kninske županije Darija Puljić te brojni svećenici drniškog kraja.

Na zgradi obnovljenoga župnog dvora u Kričkama, kraj kojeg se nalazi crkva koja se također obnavlja zahvaljujući nastojanjima oca Milana Stipića te bi do kraja godine trebala biti pod krovom, spomen-ploču Jovanu Hraniloviću i Mihovilu Nikoliću otkrili su Božidar Petrač i Livio Marijan, a svi prisutni pridružili su se Gradskom pjevačkom društvu Javor u izvođenju pjesme Moja domovina. Druženje je nastavljeno uz prigodni domjenak.

Pedesetak članova Ogranka Matice hrvatske u Jastrebarskom, Gradskog pjevačkog društva Javor i Žumberačkih uskoka doputovalo je u Drniš iz Jastrebarskog autobusom, a putem su posjetili otočić Visovac na rijeci Krki, gdje ih je sa znamenitostima tamošnjeg franjevačkog samostana, crkve i muzeja upoznao fra Stojan Damjanović.

Ovakve svečanosti i susreti na najbolji mogući način pokazuju koliko su Matica hrvatska i njezini ogranci vrijedni i važni u očuvanju hrvatske baštine i širenju kulture te koliko Matičini ogranci mogu pridonijeti povezivanju hrvatskog sjevera i juga. Drnišani i Jaskanci već su počeli dogovarati nastup drniškog zbora Neuma u Jastrebarskom, a u planu je i razmjena gostovanja Kazališta Škrabe iz Jastrebarskog i Kazališne družine Mali meštar iz Drniša. Nadamo se da će ovo događanje dati dodatni poticaj ostalim Matičinim ograncima, ali i Središnjici za dalji rad na upoznavanju i povezivanju ogranaka svih hrvatskih krajeva.

(Klementina Škrabe)

Izvor: Vijenac, br. 641