Objavljen ZBORNIK JANKOVIĆ

Naziv je dobio prema plemićkoj obitelji uz koju su usko vezani nastanak i ime današnjega Daruvara te gospodarski napredak toga područja, stoji u uvodniku prvoga broja Zbornika Janković čiji je odgovorni urednik povjesničar Željko Karaula, a međunarodno uredničko vijeće čine istaknuti domaći i strani povjesničari.

Ovim časopisom Ogranak se pridružio i obilježavanju 250 godina otkad je plemiću Antunu Jankoviću kraljica Marija Terezija 1765. službeno dodijelila pridjevak Daruvarski, kojim su se njegov brat i potomci služili i ranije, što svjedoči i prvi pisani trag uporabe naziva naselja u dokumentu iz 1763. O tome u časopisu koji je proizašao iz želje za popunjavanjem brojnih praznina iz daruvarske prošlosti i populariziranjem znanstvenih istraživanja piše mađarska akademkinja Terézia Horváth.

Zbornik Janković objavljivat će radove na hrvatskom, ali i drugim jezicima, otvoren je različitim generacijama istraživača i metodološkim usmjerenjima. Osim znanstvenih članaka, sadržava i radove učenika, prikaze i osvrte na novoizišle knjige i časopise koji donose povijesne sadržaje vezane uz Daruvar ili daruvarsko područje, kao i druge priloge.

Prvom broju Zbornika svoj je doprinos dalo trideset suradnika koji su se bavili različitim temama i razdobljima u daruvarskoj povijesti. Dosta je pozornosti posvećeno Stjepanu Radiću – neko vrijeme žitelju Končanice – te Hrvatskoj seljačkoj stranci, koja je u razdoblju između dvaju svjetskih ratova imala velik broj pristalica, među kojima se izdvaja Mijo Ipša iz Miletinca, o čemu je pisao Željko Karaula. O HSS-u i braći Radić pisao je i češki znanstvenik s Karlova sveučilišta u Pragu Jan Rychlik, a iseljavanjem vlaškog stanovništva sa zapadnog Papuka, Ravne gore i Psunja potkraj 16. i početkom 17. stoljeća bavio se profesor s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Hrvoje Petrić. Prilog povijesti daruvarskoga pučkog školstva do kraja 19. stoljeća dao je Vjenceslav Herout, Arnošt Skoupy pisao je o žrtvama Velikog rata s područja južnoslavenskih zemalja u olomouckome mauzoleju, povijest Židova i najbogatije daruvarske židovske obitelji ­Gross u žrvnju dvaju totalitarizama istražio je Stipo Pilić, a o simbolima daruvarske baštine govori Zdravko Palavra.

Novijom povijesti bavili su se Jakša Raguž iz Hrvatskog instituta za povijest u člankuUstrojavanje i raspad teritorijalne obrane srpske autonomne oblasti (SAO) zapadne Slavonije 1991. godine i Ivica Miškulin s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta Jedno pismo Veljka Džakule iz svibnja 1993. Hvalevrijedan zbornik na kojem Ogranku i uredništvu treba čestitati, sadržava i druge vrijedne prinose, koji će zasigurno privući pozornost lokalne zajednice, ali i povjesničara diljem zemlje.

(Jelena Gazivoda)

Izvor: Vijenac, br. 581