Predstavljanje knjige Mladena Juvenala Milohanića GLAGOLJSKI ZAPISI I NATPISI NA BUJŠTINI

Glagoljsko pismo pratilo nas je tijekom povijesti i postalo svjedokom načina življenja te simbolom hrvatskoga naroda i čovjeka. Uz Kvarnersko otočje, Hrvatsko primorje, zadarsko i ličko područje prinos svojim spomenicima daje i Istra, u kojoj je glagoljska pismenost živjela u raznim oblicima. O tome svjedoče Plominski natpis, Grdoselski ulomak, Humski grafiti, Ročki abecedarij (oko 1200) te rukom pisani i tiskani misali, statuti, isprave, teološki prijepisi, matične knjige i Novi teštament Antuna Dalmatina i Stipana Konzula Istranina, tiskan 1562. i 1563. Glagoljica je bila ustaljena posebno u središnjoj Istri, u smjeru Učke (Hum, Roč i Draguč). Ukorijenjenost glagoljice prostire se i na području Bujštine, koja obuhvaća gradove Umag, Novigrad i Buje te općine Oprtalj, Brtonigla i Grožnjan. Glagoljski su natpisi, zapisi i knjige privukli pozornost istarskih hrvatskih istraživača u 19. st., kada se u mnogim župama zabranjuje glagoljanje. Posebno se terenskim istraživanjima istaknuo Branko Fučić. Iako je on istraživanja provodio i po Bujštini, ipak nije stigao u sve crkve i kapele. Slijedeći svoga učitelja Fučića Mladen Juvenal Mihohanić, boraveći na Bujštini kao pastoralni djelatnik, a potom i kao župnik, tražio je tragove glagoljaštva na tom području, ponajprije zapise i natpise na crkvama i kapelama, te je pronašao i kamene blokove s natpisima za koje se smatralo da su izgubljeni.

Eugen Borovsky, Slađan Dragojević, Mladen Juvenal Milohanić, Josip Bratulić i Vitomir Jadrejčić
Snimila Ida Hitrec

Otkriveno blago objavio je u knjizi Glagoljski zapisi i natpisi na Bujštini, objavljene 2018. u izdanju Ogranka Matice hrvatske u Bujama (suizdavač je IKD Juraj Dobrila, Pazin) u novopokrenutoj biblioteci Buješki kronotop. Predstavljanje knjige održano je u 20. travnja u Pučkom otvorenom učilištu Buje, a uz autora predstavili su je Vitomir Jadrejčić, urednik i predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Bujama, akademik Josip Bratulić, autor fotografija Slađan Dragojević i Eugen Borovsky, koji potpisuje likovno oblikovanje. Pohvale za kapitalno djelo, kojega značenje prelazi granice Bujštine do nacionalne razine, izrekli su gradonačelnik Buja Fabrizio Vižintin te glavni tajnik Matice hrvatske Zorislav Lukić. Obojica su zahvalili autoru Mladenu Juvenalu Milohaniću na skupljanju materijala, koji je sabran i sjajno uređen u knjizi, te Ogranku Matice hrvatske u Bujama na izdavanju knjige. Glavni je tajnik posebno zahvalio članovima predsjedništva Ogranka Milivoju Topiću, Vladimiru Hammeru i Sonji Buljević što su učvrstili Ogranak i okrunili ga izdavanjem vrijedna djela. Akademik Bratulić nadahnuto je govorio o knjigama, pismu i jeziku kao temeljima egzistencije i zajedništva. Knjige ostaju trajno prisutne, one su u povijesti i u kulturi sjeme prosvjete i obrazovanja, onoga iz čega raste napredak ljudi, kazao je. U tom smislu svaka je knjiga dar, a poseban su dar knjige iz povijesti, prošlosti, koje govore o dubini našega trajanja. Sveti Konstantin Ćiril obdario nas je jer je središnju riječ kršćanskoga vjerovanjalogos (riječ, govor, razum, um) pridružio imenu slovo, naglasio je, pojasnivši da glagoljično slovo S označava Sveto Trojstvo – krug označava puninu Trojstva, a trokut da Bog živi u Trojstvu. Objasnivši da je odnos Oca i Sina Duh Sveti, a to je ljubav, akademik Bratulić zaključio je da je to poruka glagoljice – ako je ljubav prisutna u našem djelovanju, onda ne možemo pogriješiti i tako izgrađujemo svijet. Pismo i jezik su, dakle, temelj civilizacije. Tako je i rečenica koju čine prva slova glagoljice azъ buky vĕdĕ glagoljo˛ dobrĕ jestъ živĕtĕ (ja slova znajući govorim dobro je živjeti) povezana s prvom rečenicom Biblije U početku bijaše Riječ i Riječ bijaše u Boga i Riječ bijaše Bog. Naš je zadatak da prenosimo svjetlo, a ono se prenosi dobrom riječju jer sve prolazi, no ljudska riječ kad je zabilježena ostaje trajno svjedočanstvo našeg postojanja, zaključio je akademik.

Koncept otkrivanja bio je temeljan u pristupu fotografa Slađana Dragojevića, o čemu je uz njega govorio i likovni oblikovatelj knjige Eugen Borovsky, navodeći da su nastojali stvoriti glagoljašku slikovnicu Bujštine koja nije odveć ozbiljna niti opterećuje, ali posjeduje dozu mistike i tajnovitosti.

Predstavljanje knjige uveličali su izvedbom istarskih pjesmama ženska vokalna skupina Romansa i klapa Kornarija te svojom poezijom Tomislav Milohanić.

(Ida Hitrec)

Izvor: Vijenac, br. 630