Otvorenje MOSTARSKOG PROLJEĆA - DANA MATICE HRVATSKE i proširena sjednica Glavnog odbora Matice hrvatske

Mostarsko proljeće – 21. Dani Matice hrvatske – započelo je 19. ožujka otvaranjem izložbe Portreti obitelji Vlaha Bukovca u izložbenom prostoru Galerije Aluminij. Umjetnička platna Vlaha Bukovca u Mostar su, iz riznice Umjetničke galerije u Dubrovniku, došla u zajedničkoj organizaciji MH u Mostaru, UG Dubrovnik i Galerije Aluminij. Postav, koji će u Mostaru biti do 19. travnja, čini trinaest remek-djela jednoga od najvećih hrvatskih slikara, dva autoportreta njegovih kćeri i nekoliko obiteljskih fotografija. Izraze oduševljenja na licima prisutnih Dragan Čović, predsjednik HNS-a BiH, otvarajući izložbu, sažeo je riječima: „Hvala vam što ste nas učinili ponosnima.“

Predsjednik Matice hrvatske Stipe Botica, M. Brkić Milinković, Jakov Pehar, Ljerka Ostojić, Dragan Čović, Josip Muselimović te Darko Juka Foto Stojan Lasić/ Marin Knezović

Ljerka Ostojić, predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Mostaru, poručila je kako Matica hrvatska na najbolji način promiče kulturu i umjetnost. Zajedno s počasnim predsjednikom mostarskog Ogranka Matice Josipom Muselimovićem osvrnula se na tridesetak programa koji će prožeti Dane MH, ocijenivši kako Mostar s Maticom već sada jest prijestolnica europske kulture, za koju je kandidiran 2024.

„Izvesti Bukovca iz dubrovačkih zidina moguće je samo ako gospari imaju povjerenja u vas, a povjerenje se ne rađa preko noći. Ono se gradi godinama, suradnjom, zajedništvom, sinergijom. Dovesti ovu izložbu u Mostar tehnički je bilo iznimno složeno i ponos je time veći što su djela danas ovdje. Uz prezime Bukovac svaki ukras od riječi, svaki iskazani ushit, doimaju se nedostatnima. Ovo je krunski likovni događaj godine, izložba koja ulazi u gradske kulturne anale“, rekao je Darko Juka, direktor Aluminijevih korporativnih komunikacija, dodavši da je Galerija Aluminij nadrasla izvornu svrhu i kako je ona danas institucija s poslanjem.

Delegacija Središnjice Matice hrvatske s predstavnicima Matičinih ogranaka iz Bosne i Hercegovine nakon proširene sjednice Glavnog odbora MH

 Marin Ivanović, ravnatelj Umjetničke galerije Dubrovnik koja je Mostaru posudila Bukovčeva platna, prisjetio se vrijednih postava koje je suradnja Mostara i Dubrovnika posljednjih godina iznjedrila, dok je autorica izložbe kustosica Rozana Vojvoda govorila o slikama nastalim mahom u Bukovčevu praškom razdoblju, koje zaviruju „u svijet intime, u sintezu najdragocjenijega u Bukovčevu životu, obitelji i slikarstva“.

Otvaranje je izravno prenosila nacionalna televizija BHT1, a program je vodila Misijana Brkić-Milinković, glavna tajnica OMH Mostar, dok je glazbeni doprinos večeri dao mostarski akademski glazbenik Hrvoje Merdžo. Svečanosti je prisustvovalo izaslanstvo Središnjice Matice hrvatske, na čelu s predsjednikom Stipom Boticom, koji riječima nije skrivao oduševljenje otvaranjem izložbe. Dinamičnim su nastupom večer uzveličale Mostarske mažoretkinje i Hrvatska glazba Mostar. 

Kroz trideset i pet različitih programa u iduća tri mjeseca bit će održane četiri izložbe, književne večeri s piscima poput Mire Gavrana i Luka Paljetka, zatim predstavljanje knjiga Mile Lasića Demokrature i neuspjele tranzicije u postjugoslavenskim zemljama, knjige Ive Pilara Južnoslavensko pitanje i rat te troknjižje Josipa Muselimovića Mostarski dragulji, kao i njegove knjige Kud plovi ovaj brod. U bogatom dramskom programu izdvajaju se Dani Mire Gavrana i premijera Krležina Kraljeva u izvedbi HNK-a u Mostaru.

Manifestacija se održava pod visokim pokroviteljstvom Hrvatskog narodnog sabora BiH te Federalnog ministarstva kulture i sporta, Ministarstva civilnih poslova BiH, Vlade Republike Hrvatske, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, Hercegovačko-neretvanske županije, Grada Mostara i Općine Čapljina.

Javna uporaba 
hrvatskoga jezika u BiH

Nakon otvaranja najveće manifestacije u BiH pod imenom Matice hrvatske, sljedećeg je dana, 20. ožujka, prvi put u povijesti, Matičin Glavni odbor održao sjednicu izvan Zagreba. Simbolično je da se sjednica održala u Mostaru, središtu hrvatskoga naroda na području Bosne i Hercegovine. Na sjednici su sudjelovali i predstavnici Matičinih ogranaka iz BiH iz Gruda, Livna, Orašja, Sarajeva, Stoca, Širokog Brijega, Tuzle, Tomislavgrada i Zenice. Sukladno tome, sjednica je imala nekoliko žarišnih točaka dnevnog reda: djelovanje Matice hrvatske i njezinih ogranaka u Bosni i Hercegovini, razgovor o inicijativama ogranaka, njihovu djelovanju, pitanjima, dilemama te položaj hrvatskoga jezika u Bosni i Hercegovini.

Na poticaj dijela ogranaka MH u BiH, Predsjedništvo MH odlučilo je da bi trebalo progovoriti o položaju hrvatskoga jezika na području BiH, odnosno njegovoj javnoj uporabi. Pozvani predavač Ranko Matasović, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zamoljen je da upozna sudionike sjednice s onim što bi prema njemu kao poredbenom lingvistu u multinacionalnoj državi poput BiH trebalo učiniti da budu ravnopravni jezici svih konstitutivnih naroda. Predsjednik Stipe Botica je, najavljujući njegovo izlaganje o temi položaja hrvatskoga jezika u BiH, kazao da će se u raspravu o tom gorućem pitanju biti uključeni i Sveučilište u Mostaru, HAZU u BiH te Matica hrvatska sa svojim ograncima.

Cjelovito izlaganje akademika Matasovića donosimo na središnjima stranicama ovoga broja, a za potrebe razumijevanja rasprave koja se razvila oko tog pitanja ovdje ćemo izdvojiti nekoliko važnih Matasovićevih zaključaka: u županijama s hrvatskom većinom hrvatskoj djeci treba omogućiti da nauče hrvatski standardni jezik. U tome je velika odgovornost i hrvatske države, kojoj je zadaća pomagati pripadnicima hrvatskoga naroda u inozemstvu u ostvarivanju njihovih jezičnih prava. Hrvatske kulturne i obrazovne institucije, Matica hrvatska i hrvatska sveučilišta u tome moraju imati ulogu te omogućiti obrazovanje i razvitak medija na hrvatskome standardnom jeziku.

Raspravu je otvorio gospodarski tajnik MH Damir Zorić rekavši da je hrvatski jezik domovina našega bića, i to jedina koja nije podijeljena granicom. Svagdje je gdje žive ljudi koji hrvatski jezik osjećaju kao svoj; „njegova je granica daleko u prošlosti, no gdje će ta granica biti u budućnosti ovisi o nama; zato taj jezik moramo njegovati, učiti i s pozornošću ga predstavljati svima, a osobito onima koji će ga u budućnosti baštiniti kao svoju domovinu.“

Član Glavnog odbora MH Ivan Pranjić, predsjednik OMH u Čakovcu i profesor hrvatskoga, kazao je da je činjenica da Hrvati u BiH danas govore i pišu hrvatskim standardnim jezikom, a dijalektalne, regionalne i idiomske razlike veće su među Hrvatima u Hrvatskoj nego u BiH. Zaključio je da su za očuvanje hrvatskoga standardnog jezika u BiH važne katedre za hrvatski jezik na sveučilištima te da bi u tom smislu u političkim programima svih ljudi u BiH i Hrvatskoj trebalo inzistirati na tome da u Sarajevu, glavnome gradu BiH, bude utemeljena katedra za hrvatski jezik.

Marica Petrović, predsjednica OMH u Tuzli, profesorica s Filozofskog fakulteta u Tuzli, koja je studij završila u Sarajevu, a doktorirala u Zagrebu, govorila je o spomenutim granicama hrvatskog jezika i kazala da joj se čini da one postoje. Problematizirala je stav prema kojemu oni koji imaju diplome BHS (bosanski/hrvatski/srpski) jezika ne bi trebali predavati hrvatski jezik zaključivši: „Kako će se jezik zvati, to jest važno, no važno je i kako će se predavati; ne treba isključivati univerzitete koji nemaju katedre hrvatskoga jezika te treba dopustiti i ljudima s diplomama BHS jezika da predaju hrvatski jezik.“

Replicirao je Vidan Janjić, predsjednik OMH u Orašju, s dugogodišnjom karijerom profesora u Brčkom. Kazao je da hrvatski može predavati onaj tko ga je studirao i tko je lojalan hrvatskom jeziku, a pitanje je koliko mu je lojalan onaj tko je studirao BHS. Marica Petrović na to je odgovorila da bi ona bila najsretnija da se u Tuzli osnuje katedra za hrvatski jezik, ali s obzirom da ona ne postoji „treba i Hrvatima koji ne mogu putovati iz Tuzle u Mostar omogućiti da predaju hrvatski jezik“, istaknula je i zaključila: „Bez obzira što u diplomama piše BHS, ja u Tuzli predajem hrvatski jezik.“

Petar Majić, potpredsjednik OMH u Grudama, kazao je da Hrvati u BiH imaju ustavno pravo na uporabu hrvatskoga jezika, a djeca imaju mogućnost školovanja na hrvatskom jeziku. No s vremenom izmiču oslonci jer je u praksi problem: stare jezične dvojbe, od Brozovića do Babića, i svi prijepori koji su se događali u hrvatskome jezikoslovlju, sada se događaju u BiH – u tom smislu položaj hrvatskoga jezika u BiH jest problematičan. Zaključio je da je važno da MH kreira javno mnijenje i nacionalni identitet ne samo Hrvata u Hrvatskoj nego i izvan nje.

Miro Petrović iz OMH u Mostaru kazao je da se kompleksnost odnosa u BiH ne vidi iz Hrvatske. Upozorio je na potencijalni problem ako bi se tražilo da na Univerzitetu u Sarajevu bude katedra za hrvatski jezik jer „onda bi na Sveučilištu u Mostaru trebala biti katedra za bosanski i srpski jezik.“ Zaključci bi se trebali donositi za one županije u kojima je sada hrvatski jezik službeni, a svaka županija odlučuje o katedri na određenome sveučilištu.

Damir Zorić zaključno je kazao da činjenicu da Hrvati u BiH govore pučkim govornim jezikom koji se donekle razlikuje od govornih jezika kojim govore Hrvati u različitim područjima Hrvatske, treba odvojiti od pitanja standardnoga hrvatskog jezika koji je jedinstven svim Hrvatima. „Standardizacija je važna za očuvanje i usavršavanje“, istaknuo je Zorić naglasivši da je za budućnost jezika osobito važna uloga sveučilišta.

Za oformljivanje zaključaka ove rasprave trebat će vremena, no MH uvijek je bila svjesna koliko jezik znači za biće naroda. Slikovita koncepcija nacije Antuna Gustava Matoša, koju je iznijela potpredsjednica MH akademkinja Dubravka Oraić Tolić to zorno prikazuje. Prema Matošu, nacija ima tri sloja: prvi je politički model nacije, a akademkinja Oraić Tolić usporedila ga je s kaputom. Drugi je kulturni model nacije, koji obuhvaća tradicije, književnost, kulturu. To bi bila košulja. Treći, primordijalni elementi, nalaze se najdublje, a takav je element upravo jezik – to je naša koža.

Snaga bosanskohercegovačkih 
ogranaka Matice

U drugome dijelu sjednice govorilo se o djelovanju Matice hrvatske i njezinih ogranaka na području BiH. Točku je vodio glavni tajnik MH Zorislav Lukić, a uvodnom riječju predsjednik Stipe Botica zahvalio je ljudima koji vode ogranke MH u BiH te kazao da ogranci, koji imaju uporište u mjesnome, doprinose vrsnoći naše nacionalne hrvatske kulture, a neki sadržaji toliko su važni da predstavljaju svjetski prinos.

Rad OMH u Širokom Brijegu predstavio je predsjednik Gojko Jelić. Ogranak izdaje časopis Vitko, koji donosi teme iz povijesti, baštine, kulture i umjetnosti te književnosti. Raspisuju i natječaj za Matičinu nagradu za učenike. Najzorniji pokazatelj aktivnosti ogranka su događaji u proteklom mandatu: od 2015. do kraja 2018. održano je 67 događanja te su izdana 44 naslova. Ogranak znatno pridonosi kulturnom životu grada, za što mu je Grad Široki Brijeg dodijelio zlatnu plaketu Grb Grada Širokog Brijega.

Petar Majić iz OMH u Grudama prezentirao je prvo rad OMH u Žepču pročitavši dopis predsjednika Perice Jukića. OMH u Žepču osnovan je 2015. uz potporu OMH u Osijeku, a danas broji 29 aktivnih članova. Jedna od aktivnosti ogranka 2018. bio je program Žepče u Osijeku; osim toga održani su koncerti, književne večeri i izložbe. Posebno je istaknuta suradnja s Katoličkim školskim centrom Don Bosco, Domom kulture u Žepču, HKD Napredak te s općinskom upravom u Žepču. OMH u Grudama broji sedamdesetak članova, od toga desetak novih mladih maturanata. Svake godine ima svoje standardne programe – Noć muzeja, Korizmene tribine, Uskrs s MH u Grudama, Šimićeve susrete, Kulturnu jesen s MH u Grudama, Dane MH, koji završavaju božićnim koncertom, te sudjeluje u organizaciji manifestacije Kulturno ljeto u župi Gorica–Sovići. Uz to tijekom godine organizira tridesetak događanja – promocija, izložbi, koncerata te se u Grudama nametnuo kao sinonim kulture.

OMH u Livnu predstavila je nedavno izabrana (2018) predsjednica ogranka Ana Papić. Od njezina preuzimanja dužnosti u rujnu organizirano je svečano primanje za izbornika hrvatske nogometne reprezentacije Zlatka Dalića, kojemu je Ogranak dodijelio povelju počasnog člana MH kao Livnjaku koji je u tisućljetnoj povijesti Livna prvi proslavio ime svojega grada. Usto su ugostili i Božu Žepića, predstavivši dvije njegove knjige. Ove godine proslavljena je 28. obljetnica rada ogranka, uz gostovanje OMH u Čitluku. U povodu Dana hrvatskoga jezika raspisan je natječaj za najbolje literarne radove na ikavici, s temom motiva iz života livanjskog kraja, a Ogranak će u suradnji s osnovnim školama i s knjižnicama sudjelovati u obilježavanju Dana hrvatske knjige.

Uz manifestaciju Mostarsko proljeće, Miro Petrović dodao je da se OMH u Mostaru posebno ponosi sa 105 brojeva časopisa Motrišta u 22 godine, s dvjesto brojeva časopisa Cvitak te časopisom Suvremena pitanja.

Predsjednik OMH u Orašju Vidan Janjić kazao je da u Orašju pokušavaju organizirati smisleni društveni život te se uglavnom bave jezikom i književnošću pozivajući na gostovanja velika imena hrvatskog jezikoslovlja – gosti su im bili Dalibor Brozović, Stjepan Babić, Josip Silić, Marko Samardžija, Stjepan Damjanović, Ivo Pranjković, a iz područja književnosti ugostili su ugledne autore – Božidara Petrača, Miru Gavrana, Julijanu Matanović, Đuru Vidmarovića. Nedavno je objavljena knjižica sa Susreta pjesnika u Posavini.

Temeljne aktivnosti OMH u Sarajevu su Dani MH te rad s mladima, naglasio je predsjednik Stiepo Andrijić. Suradnja se ostvaruje kroz glazbu, pisanu riječ i kroz sliku, a sudjeluju sve srednje škole u Sarajevu. Redovito izlazi i časopis Hrvatska misao, a važna je i edicija Hrvatska književnost BiH u sto knjiga.

Mladen Bošković, predsjednik OMH u Stocu, naglasio je da Ogranak svake godine organizira manifestaciju Stolačko kulturno proljeće, popraćenu opsežnim zbornikom. Njeguje rad s mladima suradnjom s dvjema osnovnim školama i jednom srednjom školom, a manifestacijom Istraživački dani mladih organiziraju obilazak Stoca kao muzeja na otvorenom. Druga je velika manifestacija Vidoška pjesnička noć, u kojoj sudjeluju pjesnici iz BiH, Hrvatske, Crne Gore. U sklopu manifestacije 2012. osnovana je i nagrada Hrvatski stećak.

Predsjednik OMH u Tomislavgradu Mate Kelava izdvojio je najvažnije – Ogranak je unapređivao pokretanje raznih plesnih, glazbenih i kulturnih društava, organizirao izložbe slika te ekskurzije i obilježavao obljetnice važne za lokalnu povijest.

OMH u Tuzli, koji je predstavila predsjednica Marica Petrović, posebno se ponosi časopisom Gradovrh, u kojemu objavljuju mladi znanstvenici. Usto se organizira i nekoliko manifestacija – Dani MH, Čitajmo hrvatski, gdje učenici čitaju hrvatske književne tekstove, a Ogranak organizira i darivanje učenika.

Ugodno iznenađenje sjednice bila je vijest o nedavnom obnavljanju OMH u Zenici, koji je predstavila predsjednica Zlata Kubat. Objasnivši da je ogranak gotovo četiri godine bio u zastoju zbog smrti dvaju predsjednika, iznijela je plan rada. Planirano je nekoliko koncerata, suradnja s HKD Napredak, pokretanje Facebook-stranice i Youtube-kanala te ponovno pokretanje časopisa Krijesnica. U suradnji s Gradskom knjižnicom planira se prikupljanje i objavljivanje notnog materijala. Također, organizirat će se volonterski rad u suradnji s članovima duhovnog sastava Novo nebo.

O jačini Matice hrvatske i činjenici da mnogi u njezinu programu vide kontekst u kojemu mogu ostvariti svoje težnje govori i to da je Glavni odbor MH zaprimio i odobrio inicijative za osnivanje novih dvaju ogranaka – u Odžaku i Klagenfurtu – te u članstvo primio 147 novih članova.

A do zaključne riječi rasprave o položaju hrvatskog jezika u BiH, potaknuti ponosom na rad Matičinih ogranaka u BiH te njime izazvanim optimizmom, zaključno ćemo se složiti s riječima koje je na sjednici iznio član Glavnog odbora MH Željko Holjevac: „Razlike nisu one koje razdvajaju, nego one koje spajaju. Što će one biti veće, spojnica će biti snažnija te će u tom smislu svi narodi koji obitavaju na području BiH naći svoje mjesto u kući koju zajedno grade.“

* * *

Mostarsko proljeće stiglo je 21. put

Dragi sugrađani, prijatelji, gosti,

srdačno vas pozdravljam. Hvala što ste došli!

Kalendarsko je proljeće u Mostaru uistinu lijepo i svi koji su ga ikad doživjeli slažu se s tim da je to doba godine u Mostaru posebno. Mi koji smo u Mostaru doživjeli proljeća i proljeća, opet se i opet iznenadimo što ponovo sve leprša, miriši, blista i budi nam optimizam, tjera nas da sve stvari, ljude, brda i ulice volimo čisto, onako zato što je proljeće.

Predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Mostaru Ljerka Ostojić održala je svečani govor / Foto Stojan Lasić/ Marin Knezović

Ponekad se čini da tomu ništa ne treba – proljeće je u Mostaru i to je dovoljno. Nema dalje– rekli bi naši studenti.

Ali pozvani smo uvijek i zauvijek učiniti nešto jedni za druge. Naučiti štošta jedni od drugih. Zato je stvoreno Mostarsko proljeće – Dani Matice hrvatske u Mostaru.

Mostar je grad u trokutu tri grada – jednako udaljen od Dubrovnika, Sarajeva i Splita. Također, dio je trokuta tri velike graditeljske cjeline uvrštene na UNESCO-ovu listu spomenika, uz Dubrovnik i Split. Mostar je kandidat za kulturnu prijestolnicu Europe 2024. i prošao je uspješno u drugi krug u kojemu su, uz Mostar, Banja Luka i norveški Bodo.

Ovogodišnji vam je program manifestacije dostupan, sve vas od srca pozivamo da nam se pridružite na izložbama, predstavama, glazbenim i književnim programima koje smo pomno birali i koje je s ljubavlju i predanošću organizirao mali vrijedni Matičin tim. Ne zovemo se mi slučajno Matica, pčelice su to!

Ovogodišnje Mostarsko proljeće otvaramo izložbom velikoga Vlaha Bukovca. Dar je to grada Dubrovnika Mostaru i Mostarcima. Gledajući Bukovčeva djela moramo se sjetiti što je o umjetničkom djelu rekao Arthur Schopenhauer, njemački filozof, poznati pesimist, koji „ovaj svijet smatra najgorim od svih mogućih svjetova“, a o umjetničkom djelu ostavio nam je lijepu misao: „Pred umjetničkim djelom moramo stajati šutljivi kao pred vladarom i čekati da nas on oslovi.“

Ivo Andrić pak kaže: „Kultura nije samo ono što čitamo, što pišemo, što slikamo, što zidamo, nego kultura je pogled, i osmijeh, i ponašanje, i gestikulacija, i govor. Nesumnjivo da je ona u nama, jer se primjećuje od načina na koji nekome kažemo zdravo, pa do jedne pjesme, slike, građevine.“

Osim umjetnosti Matica hrvatska naglašava i posebno slavi kulturu rada. Stoga, na kraju, želim citirati našeg dobrog gospara Luka Paljetka i dio njegove pjesme Dolazak proljeća:

Proljeće je reklo: „Dosta je zime, i zato evo me“,

i u to ime izdalo je nalog šaren svakom cvijetu –

„Spavanja je dosta, ostavi sjetu,

kakav je to način, na što to liči,

iz kreveta skači smjesta, i niči!“

Mostarsko proljeće niklo je dvadeset i prvi put.

Hvala vam svima na dolasku i druženju. Sve vas volimo i pozivamo na sve naše programe. Dobro došli.

* * *

IZJAVE SUDIONIKA SJEDNICE

KULTURA NAM JE NE SAMO POTREBNA NEGO I NUŽNA

Kultura nam je ne samo potrebna nego i nužna, a za njezin razvoj potrebna je jaka institucija te volja, rad i trud pojedinaca koji će se u njoj okupljati i biti nositelji kulturnoga razvoja te na taj način promicati nacionalni i kulturni identitet u području znanstvenoga, umjetničkoga i duhovnoga stvaralaštva kako bi se razvijao zdraviji javni i društveni život. Stoga i činjenica da je ovo prvi put da glavno Matičino tijelo ne održava svoju sjednicu u Zagrebu govori o važnosti ovoga događaja u Mostaru, koji je sudionike mogao obogatiti novim iskustvima, znanjem, poznanstvima i idejama o suradnji ogranaka, ali i o potvrdi da je središnjica Matice hrvatske potpora ograncima u BiH u obogaćivanju i (o)čuvanju hrvatske kulture i identiteta za koje među Hrvatima ne postoje granice.
(Ana Papić, OMH Livno)

Svaki je susret članova Matice hrvatske na bilo kojoj razini koristan, a pogotovo na ovako visokoj razini. Imati prigodu približiti članovima Glavnog odbora ono čime se bavimo, istaknuti svoje uspjehe, ali i probleme s kojima se susrećemo, veoma je korisno. Od predsjednika Matice hrvatske Stipe Botice u uvodnom smo izlaganju čuli riječi koje nam mnogo znače – bilježiti sve ono lokalno bogatstvo nematerijalne baštine. A mi smo upravo kroz naš časopis i kroz nekoliko nakladničkih projekata na tome tragu. Iako je na ovoj sjednici podnesen prijedlog za pristupanje tri nova kandidata iz našeg ogranka u članstvo Matice hrvatske, nismo zadovoljni zanimanjem za članstvo. Još više zabrinjavaju stari članovi koji ne dolaze na programe koje priređujemo, niti ispunjavaju svoje članske obveze. Postavljamo pitanje – zašto su se učlanili u Maticu? Nije utjeha da je ovakvo stanje i u drugim ograncima. Na tome trebamo zajedno raditi.
(Gojko Jelić, OMH Široki Brijeg)

Oduvijek me oduševljavala predanost i ustrajnost Matice na očuvanju naše izvorne i šarolike kulture. Ova sjednica ponovo me podsjetila zašto sam željela biti dio ove priče. Kao novoj predsjednici Ogranka u Zenici, ta nova dužnost omogućit će mi da započnem novu eru hrvatske kulture u Zenici. Nadahnuto predavanje o položaju hrvatskog jezika u Bosni i Hercegovini i rasprava o toj temi kompetentnih stručnjaka vraća mi nadu da će hrvatski jezik naći mjesto i u praksi jednako kao i u teoriji našeg Ustava. Drago mi je što sam upoznala i ostale istomišljenike te se radujem njihovoj spremnosti na buduću suradnju između ogranaka. Smatram da je ova sjednica bila veoma produktivna, u opuštenom ugodnom ambijentu, te organizirana na vrlo visokoj razini. Nadam se i radujem jednako dobrim druženjima i u sljedećem razdoblju.
(Zlata Kubat, OMH Zenica)

(Ida Hitrec i Jelena Savić)

Izvor: Vijenac br. 654