Uvodna riječ Jure Vujića, pročelnika Odjela za politologiju MH

ZAŠTO ODJEL ZA POLITOLOGIJU?

Politika kao ultima ratio regis

Jedan od glavnih razloga pokretanja aktivnosti Odjela za politologiju temelji se na konstataciji da u hrvatskoj znanstvenoj zajednici još ne postoji prostor za „angažiranu politologiju“ kao generator rasprava, dijaloga, polemika i istraživanja, i kao čimbenik stvaranja opće kritične političke kulture. Naime, naša vizija „politologije“ dijametralno se razlikuje od dosadašnje „neutralne“ i fakultetski sterilne tvz. znanstvene politološke discipline koja se desetljećima getoizira u službi korporativnih režimskih ideoloških ili osobnih karijerističkih interesa. Odjel za politologiju nastojat će nadomjestiti taj nedostatak državotvorne hrvatske politologije utemeljene ne samo na politološkoj hrvatskoj baštini nego i na europskoj historističkoj kontinentalnoj političkoj, pravnoj, filozofskoj i sociološkoj tradiciji. Također, iznad binarnih dogmatskih i ideoloških podjela, nastojat ćemo rehabilitirati i promicati heterodoksne i alternativne idejne težnje u politologiji, političkoj ekonomiji, filozofiji, što ne trpi ideologizirane i konstruktivističke obrasce političkog jednoumlja i političko-društvenu uniformizaciju. Naime politologiju ne sagledavamo isključivo kroz znanstveno-diskurzivnu prizmu niti je smatramo odvojenom od drugih znanstvenih područja kao neutralnu disciplinu, već kao nositeljicu alternativne političke kontrakulture koja će znati generirati nove simbolične, misaone i metapolitičke matrice. Ukorijenjenost političkog fenomena u povijest, društvenu realnost, singularnost političke tradicije naroda, jedan je od našh ključnih zadataka, što podrazumijeva i naše distanciranje od rigidinih ideoloških programa i desno-lijevih umjetnih dioba. Kao što smatramo da je filozofija oblik neprestane borbe ideja, tako držimo, na tragu francuskog politologa Juliena Freunda, da političko nosi u sebi nešto fundamentalno, esencijalno i ontološko. Politika određuje niz vitalnih pojedinačnih i kolektivnih orijentacija u društvu u kojem nastaju i sukobi različitih interesa i snaga. Temeljni je cilj djelovanja Odjela za politologiju izgradnja i promicanje odgovorne i državotvorne političke kulture u Hrvatskoj, koja će na temelju prenošenja i razmjene drugih europskih nacionalnih političkih iskustava nastojati de-provincijalizirati politološki znanstveni prostor, uključivši ga u postojeće globalne i europske idejne i znanstvenoistraživačke tokove. Misliti politiku upravo znači i prihvaćati sukobljavanje kao integralni dio povijesti čovječanstva. Stoga su osnovne kategorije političkoga teleološke i prakseološke, a temelje se na raznim dihotomijama poput privatno/javno, prijatelj/neprijatelj, zapovijedanje (autoritet)/pristanak. Svaka od tih dihotomija suočena je s neizbježnim dijalektičnim procesom u kojem se prožimaju razni filozofski pravni i politološki koncepti poput suverenosti, sile, revolta, zajednice, slobode, nasilja, globalnog, lokalnog. Naš je politološki pristup eminentno pluridisciplinaran i pragmatičan jer ne posvećuje političkom fenomenu apsolutni ekskluzivitet, vrednujući druge ekonomske, religiozne, umjetničke i tehnološke dimenzije i esencije koje impregniraju politički fenomen. Držimo da geneza regresije suvremenog oblika politike proizlazi iz postupnog, od renesanse sve do današnjega doba, odvajanja politike (kao idealne politeje i uzvišene djelatnosti u službi za opće dobro) od duhovnih znanosti, te njezino reduciranje na društevni inženjering u službi neoliberalne političke i financijske oligarhije.

Julien Freund u djelu L’essence du politique dokazuje kako esencija politike ima ontološki karakter te definira orijentacije i vitalne aktivnosti humane egzistencije. U tom kontekstu politika djeluje na trima razinama: teleološkoj – koju određuje specifičan cilj politike, tehnološkoj – koja se odnosi na ostvarivanje konkretnih ciljeva te eshatološka – koja se odnosi na ostvarenje konačnosti. Iz Schmittove perspektive, političko kao takvo bitna je kategorija koja obuhvaća čitavu ljudsku egzistenciju. To znači da političko ostaje sveprisutno i sveobuhvatno u svim društvenim sferama, gospodarstvu, umjetnosti, moralnom poretku, tako da je nemoguć a priori neutralan stav prema političkom fenomenu.

Mišljenja smo kako je današnji sekularizirani i utilitaristički oblik politike sveden na svojevrsno umijeće zavođenja i manipuliranja javnim mnijenjem. Odvajanje politike od etičkih dimenzija i duhovnih znanosti dovršava proces sekularizacije u kojem prevladava ekonomicistička koncepcija politike. Stoga se zalažemo za uspostavu primata politike nad ekonomijom koja neizbježno privatizira politički život i državnu strukturu te za vraćanje političkog u autonomno javnu sferu. U vrhovnom konceptualnom i etičkom smislu politika bi trebala biti vrhovno zvanje ljudi posebna kova koji znaju u danom trenutku pomiriti dva suprotna, ali komplementarna etička načela: načelo uvjerenja i načelo odgovornosti. Umjesto ta dva navedena načela u modernom obliku politike vlada pragmatičnost i taktiziranje.