Zbivanja - interliber , sajam knjiga

Matica hrvatska

INTERLIBER 2019.

Utorak, 12. studenoga 2019. u 10:00 sati, Zagrebački velesajam, Avenija Dubrovnik 15, 10020 Zagreb

I ove godine nas možete pronaći u paviljonu 5 na štandu 5.b , gdje će vas dočekati najbolji izbor knjiga, vrhunskog štiva koje zaslužuje svoje mjesto u bibliotekama svakoga doma.

Među brojnim naslovima koji zaslužuju pozornost, izdvajamo novu knjigu Viktora Žmegača »Portreti gradova«, koja donosi četiri povijesno-kulturološke studije o Londonu, Veneciji, Münchenu i Sankt Peterburgu. Knjiga je svojevrsni nastavak Žmegačeve knjige »Četiri europska grada«, koja ja imala afirmativan čitateljski odjek u našoj sredini. S prethodnom knjigom o Parizu, Beču, Berlinu i Pragu, ovo djelo čini duologiju koja mapira kulturnu geografiju Europe.

Izdvajamo i IV. izdanje knjige »Priče iz Vukovara« Siniše Glavaševića. Dvadeset četiri kratke lirske priče o Vukovaru, piščevu djetinjstvu, prijateljima, životu, ratu i svijetu što nas okružuje jedina su književna ostavština Siniše Glavaševića (Vukovar, 1960 - Ovčara, 1991), legendarnoga ratnog izvjestitelja iz Vukovara.

Knjiga »Zvijezda baruna Beckersa« uglednoga osječkog povjesničara književnosti Milovana Tatarina jedinstveno je djelo u kontekstu suvremene hrvatske književnosti. Knjiga je to priča o znamenitoj osječkoj Tvrđi, utemeljena na povijesnim izvorima, pri čemu lakune u arhivskim dokumentima (gradskim protokolima, franjevačkim i isusovačkim kronikama, korespondenciji povijesnih uglednika i sl.) upotpunjuje fikcionalnim narativom. Tatarin za svoje junake uzima stvarne osobe, neke više, neke manje poznate, koje su svojim životom i pozivom bile vezane uz Nutarnji grad te iz historiografskih fragmenata nastoji rekonstruirati njihove sudbine. Svaka priča nosi naziv po jednome objektu u Tvrđi (Generalat, Vodena vrata, Karlov bastion, Hornwerk, Zavjetni stup Svetoga Trojstva i dr.), a uz taj je objekt autor vezao i priču o pojedinačnome liku. Osobita je to mješavina povijesti i literature, fikcije i fakcije, koja pred unutarnjim pogledom čitatelja iz krhotina i prašine prošlosti uskrsava život u osječkoj vojnoj utvrdi (kronološki, pretežno u 18. stoljeću), podsjećajući da u svakoj povijesti ima zamišljanja te da u svakom lijepom zamišljaju zacijelo ima istine.

Predstavljamo vam i prvi prijevod na hrvatski poznatoga epa, u izvorniku napisana na latinskome jeziku, koji je odigrao veliku ulogu u oblikovanju nacionalnoga imaginarija u 19. stoljeću - »Dva stoljeća uplakane Hrvatske« Pavla Rittera Vitezovića.

Poznati francuski kazališni glumac, redatelj i kritičar Jean-Luc Jeener autor je duhovito i lucidno pisana pledoajea za povratak kazalištu u čijem se središtu nalaze glumac i dramska riječ »Kazalište na samrti«.

Na Interliberu potražite i naš nezaobilazni »Hrvatski pravopis« autora Ivana Markovića, Krešimira Mićanovića i Lade Badurine, pisaca iz nove generacije hrvatskih jezikoslovaca, koji su svojim rješenjima primjereno odgovorili na pravopisne potrebe i zahtjeve novih naraštaja koji pišu hrvatskim jezikom.

Najnoviji svezak, šesti u ediciji »Povijest Hrvata«, naslovljen »Vrijeme sazrijevanja, vrijeme razaranja« urednice Marije Karbić posvećen je kasnome srednjem vijeku, obilježenu suprotnostima i burnim događajima te djelovanjem integracijskih i dezintegracijskih silnica. To je razdoblje u kojem dolazi do važnih promjena na političkom planu, koje je bitno odredilo kasniji razvoj hrvatskog društva. Knjiga je podijeljena je na tri cjeline - Opći pregled, Regionalna povijest i Hrvatska u međunarodnom kontekstu. U općem pregledu obrađene su temeljne razvojne sastavnice, politička zbivanja, razvoj političkih ustanova, plemstvo, seljaštvo, gradska naselja, gospodarstvo, migracije, vojni ustroj i obrana Kraljevstva, crkvene organizacije i religiozni život, pravni razvoj, intelektualni i kulturni razvoj, aspekti privatnog i obiteljskoga života. U drugoj cjelini obrađene su Sjeverozapadna, Sjeveroistočna Hrvatska, Istra i Kvarner, Gorski kotar, Lika i Krbava, sjeverna i srednja Dalmacija, Hrvatski jug (Dubrovnik, Kotor) te Bosna i Hercegovina. U trećoj cjelini obrađeni su Ugarska, Osmansko carstvo, Rimska kurija, Mletačka republika, Južna Italija i Španjolska, Austrija, Češka i Poljska te unutrašnjost Balkana.

slika




Pregled