Zbivanja

Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj

Koncert: LUKA ŠULIĆ (1987) – violončelo

Ponedjeljak, 15. studenoga 2004., u 20,00 sati, Palača Matice hrvatske, Strossmayerov trg 4, Zagreb

MLADI GLAZBENICI U MATICI HRVATSKOJ

Luka Šulić
Drugi koncert ovogodišnjega drugog ciklusa koncerata pod naslovom Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj priredio je, u ponedjeljak 15. studenog, u palači Matice hrvatske mladi violončelist Luka Šulić, uz glasovirsku pratnju Srebrenke Poljak.
Rođen u Dubrovniku, Luka Šulić ponajprije se glazbeno obrazuje u Mariboru, a studij violončela nastavlja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u razredu profesora Valtera Dešpalja. Osvaja nagradu na 5. međunarodnom natjecanju za mlade glazbenike Čajkovski 2004, koja slijedi prve nagrade na Međunarodnom natjecanju Alpe-Jadran u Goriziji 1999. i 2003. i na Državnom natjecanju u Ljubljani 2000. i 2003. godine. Vrlo često nastupa na raznim koncertima u Hrvatskoj i u inozemstvu.
Na početku recitala Luke Šulića bila je Sonata br. 2 u C-duru za violončelo i bas Luigija Boccherinija, u obradbi za violončelo i glasovir Alfreda Piattija. Boccherinijeva je sonata virtuozno sazdana skladba koju je napisao talijanski violončelist i skladatelj, glazbenik 18. stoljeća sklon virtuozitetu i poznat kao stvaralac bogata komornog opusa i u literaturi vrlo poznatih koncerata za violončelo i orkestar, u tom dijelu skladbi nezamjenjiva repertoara svakog violončelista, posebice onih koji su krenuli na put solističke glazbene karijere. Velikom spretnošću i visokom gudačkom i glazbenom obrazovanošću Luka Šulić već je na početku recitala pokazao odlike virtuoza na glazbalu.
Slijedila je izvedba Sonate op. 5 br. 2 u g-molu za violončelo i glasovir Ludwiga van Beethovena. S obzirom na karakter pune ozbiljnosti i dubine poniranja u glazbeno tkivo, što traže izvedbe Beethovenovih sonata, pri čemu je kao ravnopravan suradnik u izvođačkoj disciplini dua sudjelovala glasoviračica Srebrenka Poljak, nadamo se jednoga dana u izvedbi mladoga violončelista čuti integralnu izvedbu svih pet sonata za violončelo i glasovir Ludwiga van Beethovena, što Zagreb ne bilježi još od davnih dana kada su nam takvu izvedbu darovali violončelist Antonio Janigro te pijanist i dirigent Carlo Zecchi u Velikoj dvorani Hrvatskoga glazbenog zavoda.
PAPANDOPULOVSKA PRPOŠNOST
Izvedba Luke Šulića bila je popraćena velikom serioznošću i visokoprofesionalnim gudačkim donosom. Nažalost, ljepota vrlo seriozno izražena profesionalnog donosa u glasoviračice Srebrenke Poljak bila je tonski dojmovno osrednja zbog izrazito neprikladna glasovira, što je bolna točka nove dvorane u palači Matice hrvatske.
Iz skladbe Introduzione, Arioso e Danza Borisa Papandopula, koja je u redakciji Valtera Dešpalja objavljena pod naslovom Rapsodia concertante za violončelo i glasovir, Luka Šulić zatim je izveo samo treći, vedar i prpošno papandopulovski sazdan stavak, Danzu, vrlo efektan i prihvadljiv.
Slijedila je skladba Chant du Ménestrel, op. 71 za violončelo i orkestar Aleksandra Konstantinoviča Glazunova, poznatoga ruskog simfoničara, ali i stvaraoca prekrasnih, vrlo svirljivih i ugodno slušnih djela komorne glazbe. Sočna romantika, kojoj je primjeren gust i intenzivan vibratio te izražajnost čvrstine poteza gudalom, izmjenjujući se s izvrsnošću virtuoznosti, u stilskom zajedništvu izvedbe posljednje točke rasporeda, djela Pezzo capriccioso op. 62 u h-molu za violončelo i orkestar Petra Iljiča Čajkovskog, zaokružila je pomno izabran program pod budnim okom vrlo uspješna pedagoga violončela u Zagrebu, Valtera Dešpalja.
Luka Šulić pokazao je sve odlike vrijedna violončelista, usprkos mladim godinama (rođen je 1987). Na najboljem je putu poznate staze za odabrane, na kojoj stoji putokaz s bilješkom: Per aspera ad astra. No očito je kako savjestan rad, uz isto takvu pomnu brigu za njegov rezultat, u mladoga Šulića nije upitan, tako da uz cestu njegova razvoja uspravo stoje naše pune nade.Zlatko Stahuljak
(Vijenac br. 280, 25. studenoga 2004.)


LUKA ŠULIĆ (1987) – violončelo

Luigi Boccherini:
Sonata u C-duru

Ludwig van Beethoven:
Sonata op. 5 br. 2 u g-molu za violončelo i glasovir
Adagio sostenuto ed espressivo
Allegro molto, piů tosto presto
Rondo: Allegro

Boris Papandopulo:
Introduzione, Arioso e Danza za violončelo i glasovir
Danza

Aleksandar Konstantinovič Glazunov:
Chant du Ménestrel

Petar Iljič Čajkovski:
Pezzo capriccioso op. 62 u h-molu za violončelo i orkestar

slika


LUKA ŠULIĆ (1987) rođen je u Dubrovniku, srednje glazbeno obrazovanje završava u Mariboru, a studij violončela upisuje na Muzičkoj akademiji Sveučlišta u Zagrebu u razredu red. prof. Valtera Dešpalja. Na 5. međunarodnom natjecanju za mlade glazbenike Čajkovski (Kurashiki, 2004) ulazi u finale, a od ostalih nagrada navodimo prve nagrade na međunarodnom natjecanju Alpe – Jadran A. V. Marcosig u Goriziji 1999. i 2003. te na Državnom natjecanju u Ljubljani 2000. i 2003. godine.
Nastupa po Hrvatskoj i inozemstvu, ove je godine održao niz koncerata u Kurashikiju (Japan), kao stipendist Fonda Vladimir Spivakov Hrvatsku je dva puta predstavljao na koncertu u Moskvi, a uz orkestre Mariborske i Slovenske filharmonije te Dubrovačkoga simfonijskog orkestra i Simfonijskog orkestra iz Moskve nastupio je kao solist (Boccherini, Haydn, Čajkovski, Milhaud). Na koncertu Muzičke akademije nastupio je kao solist u Beethovenovu Trostrukom koncertu za glasovir, violinu i violončelo i orkestar op. 56.




Pregled

datum

organizator

vrsta