Zbivanja

Galerija Matice hrvatske

Sonja Dizdar, Koraljka Kovač, Roberta Vilić

slika Sonja Dizdar

slika Koraljka Kovač

slika Roberta Vilić

Koraljka Kovač, Sonja Dizdar i Roberta Vilić pripadaju generaciji hrvatskih slikarica koja je sazrijevala i stjecala autorsku prepoznatljivost na prijelazu dvaju stoljeća, štoviše, čak i milenija. Ukoliko bi pokušali odrediti po čemu je spomenuto razdoblje umjetnički karakteristično, već pri površnom razmatranju neizostavno će nam se nametnuti dojam o sveopćoj poetskoj raznolikosti, koegzistenciji najrazličitijih stvaralačkih postupaka te nepostojanju bilo kakvih dominirajućih trendova. U takvom je ozračju pozicija slikarstva bila ambivalentna; nezahvalna i poticajna istodobno. Nove tehnologije i s njima povezani likovni mediji, naime, tada su se već posve uvriježili kao uobičajena umjetnička praksa što neprestano širi odnosno mijenja percepcijske odrednice, a samim time prijeti od slikanja kao takvog učiniti trajno »zastarjeli«, »potrošeni« ili barem »neatraktivni« način izražavanja. S druge strane, međutim, upravo je slikarski čin — ukoliko ga se iskoristi na pravi način — mogao i može biti doživljavan kao svojevrsna postojana cezura odnosno plodan korektiv sveopćem medijskom bujanju. Primjere za ovo potonje nedvojbeno nalazimo i u Koraljkinom, Sonjinom odnosno Robertinom slikarstvu.

U središtu Koraljkinih umjetničkih interesa i promišljanja uvijek se nalazi odnos prema slikarskoj plohi kao osnovi za — kako klasično slikarsko, tako i ono kolažno — apliciranje
novih ploha i slojeva. Njezina prepoznatljiva poetika, pretežito intuitivno organička, ali na trenutke i ornamentalno pravilna, proizlazi zapravo iz nježnih, gotovo fi ligranskih oblikovnih preklapanja, uvijek dodatno oplemenjenih lucidnim kolorističkim amalgamima. U posljednje vijeme Koraljka intenzivno propituje mogućnosti što joj nude fl uorescentne boje u kombinaciji s UV neonskim lampama, pa na recentan slikarski ciklus, predviđen da ga se promatra i doživljava u zamračenom prostoru, možemo gledati i kao na svojevrsnu instalaciju pomalo mističnoga, ali istodobno i relaksirajućega ugođaja.

Sonja je u svojem dosadašnjem stvaralaštvu gajila apstraktni likovni izričaj, snažno se oslanjajući na tradiciju enformela. Tvar i likovna tekstura bile su joj, dakle, uvijek u prvome planu, a u pravilu ih je nadograđivala smjelim ali kultiviranim koloritom. Spomenute odrednice zadržat će i na najnovijim uratcima, osim što sada uvodi i prepoznatljive motive. Riječ je o granama drveta odnosno lišću. Ti motivi imaju simboličko značenje koje je vezano uz izmjenu godišnjih doba, a isto će vrijediti i za kolorit na svakoj od slika. Četiri godišnja doba u Sonjinoj interpretaciji predstavljaju zatvoreni ciklus unutar kojega nalazimo diskretno ali ipak dojmljivo
iskazanu vječno obnavljajuću dijalektiku rođenja i smrti, a samim time i početka i kraja.

Roberta za sebe voli reći kako je slikarica s mentalitetom grafi čarke. I doista, njezine apstraktne slikarske kompozicije sačinjene su od brojnih slojeva u koje ona na određeni način
urezuje ili utiskuje najrazličitije oblike, a nerijetko su to riječi ili brojevi. Ona, dakle, svojim slikama pristupa i tretira ih kao svojevrsne grafi čke matrice. Spomenute riječi i brojevi posve su intimnoga karaktera, oni su segment privatne ikonografi je pomoću koje autorica iskazuje vlastite proživljene emocije i duševna stanja, ne dijeleći ih s promatračima, nego ih u svoje slike ugrađuje kao ravnopravne elemente likovne forme. Robertina akromatika — dominiraju prljavo bijeli, sivi i crni tonovi uz tek diskretno i sporadične prisustvo okera — savršeno se uklapa u njezinu »grafi čku« poetiku.

Koraljka, Sonja i Roberta slikarice su koje, iako generacijski bliske te školovane kod istoga profesora, dojmljivo ukazuju na bogatstvo i raznolikost suvremene slikarske scene. Ukoliko im želimo pronaći nešto zajedničko, onda je to svakako začudno aktivan odnos prema slikarskoj teksturi odnosno površini.
VANJA BABIĆ


Sonja Dizdar rođena je 1970. u Splitu. Završila je Školu primijenjenih umjetnosti u Zagrebu, te diplomirala na ALU u klasi prof. Zlatka Kesera. Članica je HDLU-a Zagreb i HULU-a Split. Izlagala je na više samostalnih i skupnih izložba. Živi i radi u Zagrebu.

Koraljka Kovač rođena 17. 7. 1971. u Zagrebu. Tu završava Školu primjenjene umjetnosti i dizajna, slikarski smjer. Godine 1991. upisala Akademiju likovnih umjetnosti. Diplomirala u klasi prof. Zlatka Kesera. Izlagala je 30 puta samostalno i 50 puta skupno u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji, Slovačkoj, Mađarskoj, Južnoafričkoj Republici i Njemačkoj.
Dobitnica je Rektorove nagrade za 1996 godinu. Članica je HDLU-a i ZUH-a.
Radi kao stručni suradnik na Tekstilno-tehnološkom fakultetu.

Roberta Vilić rođena je 1971. god. u Banja Luci. Završila je Školu za primjenjenu umjetnost i dizajn u Zagrebu, a na Akademiji likovnih umjetnosti diplomirala je 1998 u klasi prof. Kesera. Od 1992 izlagala je na 17 samosatalnih i preko 30 skupnih izložbi u Hrvatskoj, Sloveniji, Italiji i Njemačkoj. Dobitnica je i dviju nagrada za slikarstvo.
Član je HDLU-a i HZSU-a.


Pregled