Zbivanja - okrugli stol

Odjel za gospodarstvo Matice hrvatske

Okrugli stol - Razvojna uloga fiskalne politike

Utorak, 7. travnja 2009. od 10.00 do 13.00 sati u prostorijama Matice hrvatske, Strossmayerov trg 4, Zagreb.
Posebni gosti Okruglog stola su:

prof. dr. sc. Slavko Kulić, Ekonomski institut Zagreb,
i prof. dr. sc. Antun Babić, ekonomski stručnjak i konzultant.

Moderator Okruglog stola je pročelnik Odjela za gospodarstvo MH Marijan Kostrenčić.

*Stanka 11.30 - 12.00


slika


Održan Okrugli stol: Razvojna uloga fiskalne politike kao doprinos javnoj raspravi o gospodarskim problemima Hrvatske u vrijeme recesije

Odjel za gospodarstvo Matice hrvatske, u utorak 7. travnja, bio je domaćin Okruglog stola pod nazivom Razvojna uloga fiskalne politike. Posebnu važnost ove teme u vrijeme globalne recesije naglasili su gosti predavači, ekonomski stručnjak i konzultant Ante Babić te profesor Slavko Kulić s Ekonomskog instituta u Zagrebu. Pročelnik Odjela za gospodarstvo MH Marijan Kostrenčić, ujedno i moderator skupa, istaknuo je da je Hrvatska u dubokoj strukturalnoj krizi mimo svjetske recesije te da se ne možemo oslanjati samo na pomoć međunarodnih institucija poput Međunarodnog monetarnog fonda jer on ne može riješiti probleme u Hrvatskoj. Stoga je o tako važnim temama nužno više raspravljati unutar društva sa stručnom javnosti i kreatorima monetarne i fiskalne politike, čemu pridonosi i ovaj skup. Dr. Babić istaknuo je kako ukupni javni rashodi opće države iznose 40 posto BDP-a ili 125 milijardi kuna, što je u ovakvim uvjetima krize neodrživo. Tim je udjelom Hrvatska izjednačena sa Švedskom, gdje je također udio javne potrošnje u BDP-u 40 posto, no očite su razlike u kvaliteti socijalnih programa dviju zemalja. Uzmemo li u obzir i činjenicu da manje od pola milijuna radi za privatni sektor te tako doslovno uzdržava četiri i pol milijuna Hrvata, dolazimo do zaključka da proračun to teško podnosi te da je nužno smanjivanje javne potrošnje na 30 posto BDP-a. Umjesto ulaganja u kvalitetnije programe, država ulaže novac u programe za najjače biračke skupine i tako osigurava vladajućoj stranci ponovni izbor na sljedećim izborima te tako u krug, smatra Babić. Nužni su razvojni programi za izvoznike te za malo i srednje poduzetništvo, jer od 7000 poduzeća u ovim iznimno nepovoljnim uvjetima opstalo je svega 1000 izvoznika.
Dr. Slavko Kulić istaknuo je pitanje je li kuna nacionalna valuta ili samo transakcijsko sredstvo. Najveći je problem što domaće banke u stranom vlasništvu plasiraju novac kojeg Hrvatska skupo plaća. U uvjetima recesije američka centralna banka (FED) plasirat će novih 5000 milijardi dolara te ih skupo prodavati drugim zemljama; s druge strane Hrvatska ne može ˝tiskati˝ vlastiti novac. Ima li Hrvatska uopće monetarne vlasti (koja je temeljno obilježje suverene države uz zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast) ako kuna nema ni antropološku ni ekonomsku funkciju, pita se dr. Kulić.


Proračun preopterećen, nužna stvaralačka i izvozna orijentacija

Fiskalna politika mora se temeljiti na koncepciji rasta i razvoja, na stvaranju novih i dodanih vrijednosti, a ne samo na ubiranju poreza. No, hrvatska je gospodarska politika zakazala prema proizvodnji i inovaciji, te razvojnim, materijalno-mentalnim segmentima kao što su znanost, obrazovanje i kultura. Našem je društvu nužna proizvodna, stvaralačka i izvozna orijentacija, a cilj je trošiti onoliko koliko stvaramo kako bi došlo do obuzdavanja rasta vanjskog duga i rasta BDP-a na osnovi rasta investicija i izvoza. Hrvatska ima 9 milijardi eura međunarodnih pričuva; je li taj novac na raspolaganju nama ili stranim bankama, zašto ga država ne iskoristi, već ovisi o stranom, skupljem novcu, pita se dr. Kulić. Treba uzeti u obzir i činjenicu da je samo 5 posto bankarskog sektora u hrvatskom vlasništvu, od čega Hrvatska poštanska banka čini 4 posto. Jedno od rješenja bilo bi da Hrvatska sama plasira svoju nacionalnu valutu prema potražnji, uz pokriće u robama i uslugama, bez inflacije. Uzdamo li se samo u međunarodne financijske institucije, moramo biti svjesni da će negdje ograničiti davanja, a to će biti upravo novac za mentalno stvaralaštvo, za obrazovanje i inovacije, upravo ono što je nužno za razvoj i stabilnost društva. Razvijat će se konzumerizam i novi dužničko-vjerovnički odnosi, a mentalni će razvoj društva zaostajati.
Da bi se to spriječilo i utjecalo na fiskalnu politiku znanstvena i akademska zajednica te čitavo društvo ne smiju šutjeti i sve prepustiti odlukama izvršne vlasti. Hrvatska se sve više zadužuje, javni je dug porastao na 127 milijardi kuna, ili 43 posto BDP-a, a većina šuti. O tako važnom pitanju nužno je donijeti nacionalni konsenzus i to u Saboru kao izabranom predstavničkom tijelu naroda. Političari moraju biti više osvješteni i javno odgovorni. Samo tako mogu kreirati odgovarajuću fiskalnu i monetarnu politiku, pri čemu je moć nacionalne valute stvarni indikator postojanja monetarne vlasti, zaključuje Kulić.
Okruglom stolu nazočili su i studenti ekonomije koji su su svojim pitanjima i komentarima pridonijeli kvaliteti rasprave.
Zaključeno je kako je nužno što prije spriječiti opadanje društvene i političke svijesti i odgovornosti te redefinirati fiskalnu i gospodarsku politiku, racionalizirati administraciju te smanjiti potrošnju. Također, javne rashode treba najprije smanjiti, a onda ih bolje raspodijeliti u cilju kvalitetnijeg socijalnog programa; jer će se ulaskom u Europsku uniju uvesti tvrđa fiskalna ograničenja, što će rezultirati opadanjem razine blagostanja. To je još jedan razlog zašto je nužan nacionalni konsenzus o fiskalnoj politici.
Nina Kolman






Pregled