Vijenac 601

Druga stranica

Okrugli stol o Mirku Jurkiću, Matica hrvatska, 3. ožujka

Marni tajnik Matice hrvatske

Marito Mihovil Letica

U godini kada Matica hrvatska obilježava 175. obljetnicu postojanja održan je 3. ožujka u Zagrebu, u Matičinoj Velikoj dvorani, okrugli stol posvećen životu i djelovanju Mirka Jurkića (1886–1965), profesora, pedagoga, književnika i prevoditelja. On je od 1940. do 1945. bio glavni tajnik Matice hrvatske, uredio je tijekom radnoga vijeka brojna Matičina izdanja te je nezaobilazan njegov doprinos ustanovi koja je u protekla gotovo dva stoljeća bila i nastavlja biti vjerodostojni zakrilitelj hrvatskoga nacionalnog identiteta i moralnog integriteta, djelotvorni čuvar i promicatelj hrvatske kulturne baštine.

Okrugli stol otvorio je predsjednik Matice hrvatske akademik Stjepan Damjanović, rekavši da su Matičinu povijest gradile mnoge znane i neznane osobe kojima se kao najmanji zajednički nazivnik djelovanja može istaknuti ljubav prema zemlji Hrvatskoj i hrvatskomu narodu. „Mirko Jurkić dobra je prilika za Maticu hrvatsku da razmisli o mogućnostima i novim načinima kako naraštajima približiti osobe koje su gradile njezinu povijest“, istaknuo je akademik Damjanović.

Zatim je Tamara Jurkić Sviben pročitala Prilog za životopis Mirka Jurkića, iz čega se moglo čuti da se rodio u Livnu 1886. zajedno s bratom blizancem Gabrijelom, budućim velikim bosanskim i hrvatskim slikarom. Nakon djetinjstva u Livnu, školovao se Mirko Jurkić u Sarajevu, Beču, Leipzigu i Jeni, pedagoški djelovao u bosanskim gradovima te Dubrovniku i Zagrebu, rekla je predavačica te objasnila: „Jurkićeva spisateljska i nakladnička djelatnost vezana uz Maticu hrvatsku ukazuje na specifičnost življenja i duhovnog oblikovanja bosanskih Hrvata školovanih u sveučilišnim centrima Austro-Ugarske Monarhije“.

Predavanje Književni uradci Mirka Jurkića – tematska analiza održala je Kristina Džin, pri čemu je govorila o Jurkićevoj zbirci moralno-didaktičnih pripovijesti za mladež Proljetno cvijeće (1907), zatim o crticama i pripovijetkama Iz Završja (1917), koje folkloristički oslikavaju bosanski seoski život, k tome je bilo riječi i o pripovijetkama iz zbirke Dubrovačka legenda (1928) gdje je autor izišao iz bosanskoga ambijenta, a dotaknuta je i Jurkićeva neobjavljena drama Bujica (1927), koja govori o korupciji.

Životna škola Hrvatskog radiše Mirka Jurkića naslov je referata koji je održao Ante Bežen. Hrvatski radiša zaklada je utemeljena u Zagrebu 1903. pod nazivom Društvo za namještanje naučnika u obrt i trgovinu, sa svrhom da omogući poboljšanje položaja i školovanje mladim hrvatskim obrtnicima i trgovcima, ratnoj siročadi, djeci ratnih i radnih invalida i siromašnih obitelji, rekao je Bežen te istaknuo da je Hrvatski radiša postao kapitalom najmoćnija udruga u Banovini Hrvatskoj, k tome s istaknutim članovima i podupirateljima Vjekoslavom Heinzelom, Pavlom Radićem, papom Pijom XI. te blaženim Alojzijem Stepincem. Govoreći o knjizi Mirka Jurkića Životna škola Hrvatskog radiše (Zagreb, 1940), kojoj je naslovnu sliku izradio Gabrijel Jurkić, predavač je objasnio da je glavni cilj knjige bio dati mladim obrtnicima jednostavane i pristupačne upute za snalaženje u novoj životnoj i radnoj sredini, pri čemu su teorijska polazišta psihološka, etička, metodička i radna.

Izlaganje Mirko Jurkić – član radnik i glavni tajnik Matice hrvatske održao je Stjepan Sučić. Spomenuo je riječi Tadije Smičiklasa da Matica hrvatska treba postati „narodna akademija“, gdje bi radnici imali biti njezini prvaci. No Matica hrvatska je doživjela da su je čelnici Seljačke sloge označili protivnicom hrvatske seljačke kulture i, štoviše, hrvatskoga naroda. „Mirko Jurkić je kao glavni tajnik Matice hrvatske vjerojatno najveće djelo postigao upravljajući izdavačkim programom i govoreći o tragici tih dana, nikoga ne osuđujući, nego ističući da je iznimno važno stvoriti što je moguće više dobrih djela koja će kao pisani trag nadživjeti sve naše prijepore, nesreće i poraze te nas odlikovati pred svijetom“, zaključio je Sučić.

Potom je akademik Josip Bratulić govorio na temu Mirko Jurkić – urednik izdanja Matice hrvatske. Dok je Mirko Jurkić bio njegov urednik, objavljivali su u Hrvatskome kolu ugledni pisci iz svih krajeva Hrvatske te Bosne i Hercegovine, uz katolike i muslimani. Akademik Bratulić posebno je spomenuo ljepotu i bogatstvo jezika u Jurkićevoj knjizi Iz Završja, koja sadrži rječnik manje poznatih riječi, uglavnom turcizama i provincijalizama, te je zaključio: „Jezik je znak ne samo našeg identiteta nego i naše spoznaje o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti; ònī koji su na tome radili kao Mirko Jurkić doista su duboko zaorali brazdu koja i danas donosi plodove. Jedan od tih plodova je i ovaj naš skup u Matici hrvatskoj.“

Zadnje predavanje, naslovljeno Nacionalni i religiozni aspekti u djelima Mirka i Štefe Jurkić, održao je Draženko Tomić. Mirko Jurkić u proznim djelima samo tri puta rabi pridjev hrvatski, u sintagmama „hrvatsko more“, „hrvatska kuća“ i „hrvatska kraljevina“, ali je taj pridjev čest u njegovoj knjizi Životna škola Hrvatskog radiše, rekao je Tomić i objasnio da se hrvatski element unutar Jurkićevih djela može iščitati u narodnim imenima, uzrečicama, načinu odijevanja, svakodnevnim i blagdanskim običajima i drugom. Nadalje je bilo riječi o nacionalnim motivima u djelima spisateljice Štefanije Jurkić, supruge Mirkova brata Gabrijela, te o religioznim aspektima u književnom opusu Mirka i Štefanije Jurkić, posebice zazivima i molitvama, bogoslužjima i kultu mrtvih.

Na kraju se skupu obratio prof. dr. Marijan Šunjić rekavši: „Mnoge otvorene teme očekuju daljnju razradu, tako da se nadam kako je ovo samo početak jednoga procesa koji je najavio akademik Damjanović: sjećanja na velike ljude i događaje u prošlosti Matice hrvatske; prošlosti na kojoj možemo i moramo graditi svoju budućnost.“

Vijenac 601

601 - 16. ožujka 2017.

Klikni za povratak