Vijenac 579

Kazalište

Ana Tonković Dolenčić, Zagrebački vremeplovci, red. Krešimir Dolenčić, ZKL

Lutkarska priča o Zagrebu

Mira Muhoberac

Autorica teksta Zagrebački vremeplovci, premijerno prikazana 6. svibnja u Zagrebačkom kazalištu lutaka u režiji Krešimira Dolenčića, novozaposlena dramaturginja u tom kazalištu za djecu u središtu Zagreba, za svoju inauguraciju na novom poslu nakon angažmana na mjestu dramaturginje u HNK u Zagrebu izabire možda najlogičniju moguću temu: prikaz povijesti glavnoga grada Hrvatske djeci školskoga uzrasta u izvornome dramskom tekstu na temelju istraživanja povijesti Zagreba iz arhivske i muzejske građe te iz udžbenika.

Dobar repertoarni potez insceniranja tzv. školske povijesti uz pomoć kazališnih lutaka, animatora i glumaca može se potkrijepiti činjenicom da djeca u ozbiljnijoj učeničkoj dobi rjeđe sa zanimanjem prate predstave u kodu lutkarskoga kazališta, pripisujući ih najmlađem uzrastu i dječjoj igri lutkama. Prije svega edukativne naravi, ovaj tekst i predstava, nerijetko oblikujući dramsku strukturu pitanjima iz enciklopedije ili leksikona te s mogućega dječjega kviza, pruža i poticaj za usvajanje novih znanja iz povijesti glavnoga hrvatskoga grada tijekom više stoljeća kao svojevrstan otvoreni udžbenik i doznavanje školskoga gradiva, ali i kao poticajan povod za nove kronotopske šetnje i osjećaj pripadnosti gradu o kojemu mnogi malo znaju, a u kojem žive, nužno se suočavajući s pitanjima o nastanku Zagreba, katedrale, stanovnicima Gradeca i Kaptola, germanizmima, kajkavizmima i purgerima stalno, a najkasnije u trećem razredu osnovne škole.

Svojevrsnu nužnu eklektičnost povijesne građe i historijskih stilova redatelj Krešimir Dolenčić u predstavi kao maštovitoj knjizi sa stranicama scenskih slika s lutkama uprizoruje raznovrsnim redateljskim rukopisom zasnovanim i na upoznavanju dječje publike s različitim oblicima i tehnikama lutaka, lutkarstva, kazališta i glume, s nizom izražajnih sredstava i kazališnih izraza, od ginjola do marionete uz suigru s angažiranim glumcima, često i u kodu mjuzikla.

Zagrebački vremeplovci prikazuju zabavnu kanonizaciju povijesti Zagreba iz dječjega i odrasloga rakursa, inscenirajući povijesna razdoblja, događaje i legende Zagreba od prapovijesti do najbliže nam prošlosti, od dodjele Zlatne bule Gradecu, utemeljenja Zagrebačke biskupije, prikaza borbe protiv Turaka, događanja oko ujedinjenja Gradeca i Kaptola, premošćivanja i prijelaza Save i poplave, Univerzijade i osamostaljenja Hrvatske. Linearna kronikalna radnja osvježava se vremeplovom kao starim strojem koji omogućuje djeci, koju konkretiziraju glumci Katarina Perica Kirin i Borna Galinović, putovanje kroz vrijeme kao putovanje stereotipima i razbijanjem stereotipa o burnim i mirnim razdobljima glavnoga grada u duhovitom edukativnom vodstvu, kad se u superjunaka kostimira potok Medveščak u glumačkoj izvedbi Borisa Mirkovića. Ulogu Tate ostvaruje uvijek scenski točan Mladen Čutura. Uz njih dinamičnosti predstave pridonose glumci i animatori Željko Šestić, Branko Smiljanić, Janko Popović Volarić, Anđelko Petric, Jadran Grubišić, Marina Kostelac i Adam Skendžić. Mario Mirković, skladatelj i aranžer glazbe, i Leonard Mišić zaslužni su za glazbu koja se izvodi uživo, na pozornici, oživljujući najveće glazbene hitove posvećene Zagrebu. Kreatorica je raznovrsnih šarolikih lutaka Ana Sekulić, a scenografkinja prostora s nekoliko uporišta i naglašenih boja Irena Kraljić. Djeci atraktivno svjetlo oblikovao je Elvis Butković.

Ana Tonković Dolenčić i Krešimir Dolenčić napravili su predstavu zasnovanu na načelu Dulce et utile, zabavnu i edukativnu, koja će s vremenom signirati čvršću narativnu liniju i jasno „utvrditi gradivo“. Lineranost se putovanja na početku i završetku predstave suočava s otvarenjem i zatvaranjem vremenskoga kruga, a kajkavski pračovjek i suvremeni nam kajkavci oživljuju danas često uspavan duh grada Zagreba i njegovih stanovnika.

Vijenac 579

579 - 12. svibnja 2016.

Klikni za povratak