Vijenac 576

Druga stranica

Okrugli stol o novom kurikulu u Matici hrvatskoj, 23. ožujka

Struka protiv prijedloga reforme

Ana Kranjčić

Javnosti je prije nekoliko dana predstavljen Prijedlog kurikularnog modela reforme hrvatskoga obrazovanog sustava na više od tri tisuće stranica, koji obuhvaća 29 predmeta. Na poticaj Matičinih odjela organizirana je prva rasprava o velikoj reformi školstva, koja se održala 23. ožujka u Maloj dvorani Matice hrvatske među pročelnicima nekoliko Matičinih odjela, ekspertnih skupina i nastavnicima.

U uvodnome pozdravu Stipe Botica, potpredsjednik Matice hrvatske, istaknuo je Matičinu temeljnu zadaću koja se, između ostalog, tiče upravo razvoja sustava obrazovanja.

Raspravu su kratkim osvrtima o aktualnoj temi otvorili Lahorka Plejić Poje, pročelnica Odjela za književnost MH, Ljubica Banović, pročelnica Odjela za školstvo MH, Jasna Šego, pročelnica Odjela za jezikoslovlje MH, i Željko Holjevac, pročelnik Odjela za povijest MH.

 

 


Reforma školstva je potrebna, ali treba je kvalitetnije pripremiti, zaključeno je u Matici / Snimio Mirko Cvjetko

 

 

Lahorka Plejić Poje smatra kako obrazovni sustav u cjelini ne funkcionira, s obzirom na činjenicu da je prosvjeta desetljećima zapuštena, posao nastavnika podcijenjen, a kandidati za buduće zanimanje nastavnika ne podliježu filtriranju. Prijedlog kurikula, navodi Plejić Poje, treba podvrgnuti sadržajnoj i metodičkoj procjeni. Osvrnula se i na uvođenje vrlo općenitih ishoda bez konkretnog temelja, dodajući kako je većina njih neuvjerljiva i neprikladna za hrvatski jezik. Mnogo je pažnje posvećeno interesima učenika, primjerice u vidu izbornosti lektirnih naslova, što nakraju dovodi do svojevrsnog podilaženja nastavnikā učenicima, zaključuje. S navedenim se složila i profesorica Ljubica Banović, ističući nužnost što većeg broja stručnih prijedloga u svezi s novim modelom. Jasna Šego kritizirala je, između ostalog, preveliko naglašavanje središnje uloge učenika te nedovoljno naglašavanje uloge učitelja. Osim toga nedostaje jezična uređenost cjelokupnog modela, zaključuje. Željko Holjevac vrlo je detaljno iznio komentare o novome kurikulu koji se odnosi na nastavu povijesti. Naglasio je važnost usklađivanja modela s europskim obrascima izvrsnosti, smatrajući kako naša tradicija, iako je ne smijemo zanemariti, ne može uvijek biti jedini putokaz prema budućnosti. Neki su dijelovi u potpunom skladu sa svjetskim trendovima, nastavlja Holjevac, ali potrebno je još mnogo toga nadopuniti.

Neven Budak, član Stručne radne skupine za povijest, osvrnuo se na probleme s kojima su se autori kurikula susretali, primjerice, sve veću količinu povijesnoga gradiva treba rasporediti u istu ili manju satnicu. Na komentare o tome da je kurikul površan i jednostavan odgovara kako su svjetski priznati kurikuli još sažetiji od hrvatskoga, ističući da se moraju uvesti temeljite edukacije nastavnika. U ime Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta potporu reformi dao je Momir Karin, pomoćnik ministra Predraga Šustara, naglašavajući važnost temeljite analize svih stavki kurikularnog modela, bez nametanja i požurivanja same provedbe. Anita Peti-Stantić, članica Stručne radne skupine za dokumente jezično-komunikacijskog područja, istaknula je da su jezik, jezično izražavanje i komunikacija temelji cijeloga obrazovnog sustava. Profesor filozofije Tomislav Reškovac, član Ekspertne radne skupine, referirao se na književnost i postojeći model kurikula koji, kako kaže, odbija učenike od čitanja i zato se književno-povijesna paradigma pokušala relativizirati tako da se otvore druge mogućnosti s pomoću izbornosti, odnosno otvoreni popis tekstova za cjelovito samostalno čitanje. Cjelokupnu raspravu o novome modelu komentirao je i akademik Vladimir Paar, smatrajući ishode nametnutim i vrlo problematičnim načinom vrednovanja učenika. Marijana Marinović, viša savjetnica za nastavu povijesti iz Agencije za odgoj i obrazovanje, požalila se da vrlo mali postotak učitelja i nastavnika (oko 33%) dolazi na stručna usavršavanja, a ono što čuju ne primjenjuju u nastavi. Smatra da je reforma započela bez ikakve vizije te da nisu bila provedena potrebna istraživanja.

Reforma kurikula hrvatskoga obrazovnog sustava na svim razinama prijeko je potrebna, slažu se sudionici rasprave. Iako nije izostala pohvala autorima za trud prilikom izrade novoga modela, predloženi kurikul zahtijeva dorade, dodatke, preinake, prijedloge i sudjelovanja većeg broja iskusnih i kvalitetnih stručnjaka.

Vijenac 576

576 - 31. ožujka 2016.

Klikni za povratak