Vijenac 576

Matica hrvatska

Dani hrvatskoga jezika u Zadru, 11–17. ožujka

Kako govorimo i pišemo hrvatski

Anica Sedrarević

U spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika Ogranak Matice u Zadru svake godine priređuje Dane hrvatskog jezika. Deklaracija je nastajala i potpisivana u MH u Zagrebu od 11. do 17. ožujka 1967. Trideset godina poslije, 28. veljače 1997, Zastupnički dom Državnoga sabora RH donio je Odluku o proglašenju spomen-tjedna Dani hrvatskoga jezika u spomen na Deklaraciju iz 1967, a u svrhu promicanja, njegovanja te razvijanja kulture i čistoće hrvatskoga jezika u javnoj uporabi. Zamisao o održavanju Dana hrvatskoga jezika dao je pokojni akademik Ivo Frangeš na Matoševim danima u Tovarniku 1989.

 

 

 

Mile Mamić i Josip Lisac

 

 

Prva ovogodišnja manifestacija u zadarskom OMH održana je 10. ožujka prikazom knjige Dalibor Brozović. Rasprave i članci, 130. knjige iz edicije MH Stoljeća hrvatske književnosti. O knjizi su govorili Josip Lisac (priređivač knjige) i Josip Galić. U ime Sveučilišta u Zadru, suorganizatora, prisutnima su se obratili Josip Faričić i Rafaela Božić. Lisac je napomenuo kako je akademik Dalibor Brozović, jedan od sastavljača Deklaracije, svojim znanstvenim djelovanjem bio jedan od vodećih hrvatskih filologa, a istaknuo se i kao književni kritičar, pjesnik na esperantu, prevoditelj, leksikograf, numizmatičar i leksikograf. Brozović se zanimao za sociolingvistiku, a osobito za fenomen standardnih jezika, za genetsku lingvistiku, poglavito za dijalektologiju, kao i za tipološku lingvistiku. Prema priređivačevim riječima, Brozović je znanost osobito zadužio na području tipologije standardnih jezika, gdje je obogatio pojmovni fond svjetske znanosti. Uz još nekolicinu lingvista, bitno je sudjelovao u modernizaciji hrvatske lingvistike u drugoj polovici 20. stoljeća. Dalibor Brozović rodio se u Sarajevu 1927, a svoj radni vijek, između ostaloga, proveo je kao profesor na Filozofskom fakultetu u Zadru.

Na sam dan donošenja Deklaracije, 17. ožujka, priređena je rasprava Hrvatski jezik u žrvnju nesklonih mu društvenih prilika. Tom prigodom Božidar Šimunić dao je osvrt na primjenu hrvatskoga jezika poslenika javne riječi, skrenuvši pozornost na mnogostruke pogreške, odveć čestu uporabu stranih riječi i nedovoljno poznavanje pravila naglašavanja riječi u hrvatskom jeziku. Prema njegovim riječima većina govornika, poslenika javne riječi, kako onih na brojnim predavanjima, prikazima knjiga, onih koje slušamo u našim javnim medijima, u kazalištu i drugdje ne može se podičiti ponajprije jasnoćom izgovora glasova, slogova, riječi i rečenica, onim što se naziva dikcija. Na malom uzorku zamjedbi i usporedbi, ustanovio je da žene imaju za tridesetak posto pravilniju dikciju od muškaraca. Jasnoća izgovora uvjetovana je brojnim popratnim pojavnostima: govori se da se usne ne pomiču, nekad kroz zube ili se pak usne razvlače gotovo od uha do uha. S druge strane pojedinci u govoru usnama izvode svojevrsnu gimnastičku predstavu, brzina govora narušava jasan izgovor, brojni govornici ne mogu upravljati disanjem, udisaj i izdisaj nisu ravnomjerni, gubi se dah, glumci u kazalištu govore okrenuti publici leđima. U govoru mnogih mnogo je tzv. poštapalica – izraza izvan sadržaja što ih loš govornik rabi kad mu nedostaje riječ. „Sve to zna biti popraćeno nekakvim ekanjem, akanjem i dakanjem. Vrhunski i vrsni znalci svojih struka imaju uglavnom zadovoljavajuću dikciju i jasniji izgovor glasova i riječi.“

Dugogodišnji član uredništva časopisa Jezik i bivši član Vijeća za normu hrvatskog standardnog jezika Mile Mamić osvrnuo se na rad Vijeća, osobito na odluku ministra Jovanovića da ga ukine 8. svibnja 2012, odluku koja je ignorirala struku i višegodišnja postignuća Vijeća te izazvala gnjev u znanstvenim krugovima. Članovi Vijeća bili su najistaknutiji hrvatski lingvisti. Da taj Jovanovićev postupak nije slučajan, već naprotiv unaprijed jako dobro smišljen, isplaniran prema Mamiću, dokazuju postupci koji ga slijede: promjena terminologije – mijenjaju se imena ministarstava; umjesto športa dobivamo ministarstvo sporta, umjesto zdravstva zdravlja. Rekao je također da je u tim promjenama glavni savjetnik Jovanoviću bio Slavko Goldstein. Osvrnuvši se na tzv. jedinstveni pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Mamić je rekao kako on svakako može biti služben, ali nikada neće biti jedinstven, a poznato je da su nakladnici dobili naputak da lektoriraju po njemu dok je tek postojao njegov nacrt. Mamić je spomenuo kako je na natječaju za najbolju novu hrvatsku riječ 2015. pobijedila riječ alkomjer, koja je po njemu mnogo primjerenija od sadašnje, alkotest.

U nastavku večeri posvećenoj hrvatskom jeziku Josip Lisac je s nekoliko riječi prisutnima prikazao nedavno objavljenu knjigu Povijest hrvatskoga jezika, 4. knjigu vrijednoga projekta Društva za promicanje hrvatske kulture i znanosti Croatica. Knjiga obrađuje 19. stoljeće, koje zauzima posebno mjesto u burnoj povijesti hrvatskoga jezika, čiji su događaji (Hrvatski narodni preporod, pojava filoloških škola) doveli do konačne standardizacije jezika na kraju stoljeća, kada je prihvaćena štokavština i ostvareno jedinstvo hrvatskoga jezika.

Vijenac 576

576 - 31. ožujka 2016.

Klikni za povratak