Vijenac 575

Kazalište

Ivica Boban, Bajka o Žar-ptici, red. Ivica Boban, Žar ptica

Vječno rađanje kao priča o kazalištu

Mira Muhoberac

U kazalištu Žar ptica 12. ožujka pred prepunim gledalištem bila je premijera predstave Bajka o Žar-ptici redateljice Ivice Boban. Tekst i dramaturšku obradu potpisuje sama redateljica, zasnivajući ih na ruskoj narodnoj bajci, na legendama o ptici feniks i na perzijskoj poemi iz 12. stoljeća Sabor ptica Farida Uddina Attara. U predstavi pronalazimo i elemente istoimenoga baleta Igora Stravinskoga iz 1910, koji je izveo Djagilevljev Ballets Russes. U Žar ptici glavnu ulogu glumi i pleše Ivana Boban, u blistavim plesnim dionicama očaravajući publiku i preokrećući dječje viđenje žar-ptice poznato im iz Harryja Pottera u novu kazališnu čaroliju.

 

 

 


Berislav Tomičić kao Kralj Sveumni  / Snimio Novković

 

 

Predstava ima snažan kazališni okvir: na početku nekostimirani glumci traže smisao i razlog bavljenja kazalištem komunicirajući s publikom i pitajući se koja je svrha traženja stalno novog razloga uzdizanja iz vlastite situacije te tomu priključuju crteže žar-ptice djece iz drugoga razreda osnovne škole, na kraju predstave pozivajući publiku na crtanje i pronalaženje svoje žar-ptice. Bajka o Žar-ptici posvećena je jednako inscenaciji legende i mita o bajoslovnoj ptici koliko i bajci o Gradskom kazalištu Žar ptica, koje je ravnateljica Marija Sekelez s ekipom suradnika i glumačkim ansamblom uzdignula iz pepela i pretvorila u jedno od najnagrađivanijih i najposjećenijih hrvatskih kazališta. Zato se s Ivicom Boban i ekipom iz predstave poklonila i Marija Sekelez, koja se predstavom oprašta od kazališta nakon šesnaestogodišnjega mandata i odlazi u mirovinu, a nasljeđuje je Drago Utješanović.  

Predstava početne silnice pronalazi u Herodotu i Plutarhu, odnosno u mitskoj ptici iz Etiopije koja u trenutku kad joj se nakon duga života približi smrt, savije gnijezdo od mirisnih grančica i u njemu izgori od vlastite topline, da bi uskrsnula iz pepela, simbolizirajući uskrsnuće i besmrtnost, ciklično rađanje i umiranje, u srednjem vijeku postavši simbolom Kristova uskrsnuća i Božje biti. Ivica Boban povećava slojevitost predstave povezujući prekrasnu pticu i s dnevnim Sunčevim ciklusom i s godišnjim ciklusom poplava Nila, simbol Sunca stapajući sa središtem kulta Sunca, Heliopolisom, Homerovom Sirijom, na videomargine predstave upisujući arapsko vjerovanje da feniks može sletjeti samo na planinu Qaf, središte svijeta.

U središnju nit Ivica Boban unosi priču o Kralju Sveumnome, kojega angažirano i precizno glumi Berislav Tomičić, i početku raspada njegova kraljevstva, zbog nestanka žar-ptice sa stabla te za bajku tipičnu trojnom pokušaju da zlatne jabuke od noćnih razbojnika sačuvaju sinovi: najstariji Borna, u izvrsnoj interpretaciji mladoga Ivana Čuića, srednji kraljev sin Aron, kojega sa smislom za komičarski geg interpetira Matija Šakoronja, te najmlađi sin Ivan, u suptilnu tumačenju Matea Videka, koji uspijeva sačuvati krađu zlatnih jabuka od duhovitih razbojnika, Romana Nikolića, Berislava Tomičića i Vini Jurčić.

Radnja predstave donekle prati radnju Stravinskijeva baleta, usredištenu na putovanje princa Ivana, koji ulazi u čarobni kraj Koščeja Besmrtnog, što ga snažno glumi Ante Krstulović. Polarizacija dobra i zla očituje se u putovanju svijetom i lutanju vrtom zločestoga kralja, u kojem susreće i lovi žar-pticu, koja ga počne moliti za vlastiti život i slobodu. U izvornom ruskom baletu Ivan ugleda trinaest princeza, u ovoj predstavi tri princeze-djevojke, zaljubi se u jednu, kojom se i oženi, sva „prava“ mjesta i osobe bude se i nastupom Žar-ptice slave pobjedu. Infernalni ples očituje se tijekom cijele predstave, a lucidnom intervencijom redateljice naglašava dvostrukom podjelom uloga: Berislav Tomičić (dobar Kralj i zločesti Razbojnik), Ante Krstulović (Koščej Besmrtni i Stražar), Ana Marija Vrdoljak (Pripovjedačica, dojmljiva Starica i Zarobljena djevojka), pouzdana i zaigrana Gorana Marin (Stražar i Prognanica) i Zoran Pribičević (glumački snažan Vuk i precizni Stražar). Performerski začudan Romano Nikolić različit je kao Razbojnik i Stražar, a Vini Jurčić izvrsno se snalazi kao Razbojnica, a kao Princeza donosi bajkolikost.

Predstava u kojoj briljira Ivana Boban kao Žar-ptica i lucidna i hrabra režija Ivice Boban, utemeljena na aktualizaciji današnjega Zla u svijetu, s iznimnim videom Tomislava Krajcera, uz začudnu glazbu skladatelja Damira Šimunovića i sjajnu koreografiju Blaženke Kovač Carić te scenografiju Sandre Dekanić, i izvrsne maske (Vuk) Vesne Balabanić, uz atmosfersko oblikovanje svjetla Vesne Kolarec, jednosatna predstava maloj i velikoj publici pruža veličanstvenu izvedbu i ugođaj utemeljen na jedinstvenom kodu te je pravi pogodak za priču o kazalištu Žar ptica.

Vijenac 575

575 - 17. ožujka 2016.

Klikni za povratak