Vijenac 574

Kazalište

U Matici održan okrugli stol Hrvatski mjuzikl jučer, danas, sutra, 22. veljače

Gdje je nestao hrvatski mjuzikl

Goran Galić

Okrugli stol Hrvatski mjuzikl jučer, danas, sutra u Matici hrvatskoj okupio je 22. veljače vodeće ljude hrvatskoga mjuzikla. Redatelji, producenti, skladatelji, libretisti Vlado Štefančić, Alfi Kabiljo, Đelo Jusić, Nino Škrabe, Niko Pavlović, Robert Raponja i mnogi drugi u polemičnoj raspravi suočili su mišljenja i stavove o suvremenosti hrvatskoga mjuzikla i otvorili brojna pitanja o njegovu položaju i ulozi u nas.

 

 

 


Miro Gavran i Vlado Štefančić  / Snimila Vesna Zednik

 

 

Vlado Štefanić, glumac, pjevač i redatelj, autor više od dvjesto predstava, koji je kao direktor Komedije od konca 1960. potaknuo i realizirao prve hrvatske mjuzikle poput Jalta, Jalta, Dundo Maroje ’72 i O’Kaj ukratko je predstavio povijest hrvatskoga mjuzikla, koja se u prvom redu veže uz Komediju. Spomenuo je među ostalim Čovjeka iz Manče „prvi pravi mjuzikl u Hrvatskoj“, prvu hrvatsku rock-operu Gubec-beg, koju je opisao kao „drugi primjer rock-teatra u svijetu“ te najuspješniji hrvatski mjuzikl uopće, Jalta, Jalta, koja je s gotovo 800 izvedbi postala, kako je rekao, svjetskom svojinom. „U Komediji je danas stvoren sjajan ansambl, bilo je iznimnih stranih predstava, ali mi tražimo da se vrate hrvatski mjuzikli. Gdje je danas Zagrebačka škola mjuzikla?“ zapitao je. Dodao je da je mjuzikl u ovom trenutku u svijetu pretvoren u cirkus i da je zapravo mrtav.

S tim se nije složio Niko Škrabe, ocijenivši da je mjuzikl u Europi vrlo živ. „Mjuzikl živi na svim meridijanima svijeta. Izvrsne mjuzikle rade Talijani, Francuzi, Šveđani. Skladatelj Silvester Lebaj primjerice, rodom iz Subotice, napravio je nekoliko vrhunskih mjuzikala u Beču. U Švicarskoj je možda najvažnija redateljica mjuzikla naše gore list Marina Macura, za koju se kod nas slabo zna.“

Škrabe se složio sa Štefančićevom ocjenom o zapostavljenosti izvornih hrvatskih mjuzikla istaknuvši da novi mjuzikl hrvatskog autora i skladatelja nije izveden od 1998. To kao problem vidi i glavni tajnik Društva skladatelja Antun Tomislav Šaban, koji je rekao da su mnoge partiture spremne i da bi Komedija barem svake druge godine trebala imati jedan hrvatski mjuzikl. U tom kontekstu Alfi Kabiljo i Đelo Jusić govorili su o ignorantskom odnosu državnih institucija prema njima.

Umjetnički ravnatelj Komedije Niko Pavlović osvrnuo se na tvrdnje koje su se ovih dana mogle čuti u javnosti da Komedijin mjuzikl Mamma mia „kao komercijalni projekt“ država i grad Zagreb ne bi trebali financirati. „U dvorani od 400 mjesta ne možete govoriti o komercijalnom projektu. Mjuzikl košta tri puta više od dramske izvedbe, između milijun i milijun i šesto tisuća kuna. Nama je isplativija drama Bljesak zlatnog zuba nego mjuzikl Mamma mia.“ Naglasio je da Komedija danas ima produkcije na svjetskoj razini, ali zbog velikih troškova, prije svega opreme, nisu u mogućnosti raditi više od jednog mjuzikla na godinu, iako interesa autora i publike ima. „To potvrđuje podatak da karte za mjuzikl Mamma mia u Komediji čeka čak 25.000 ljudi. Trebat će nam godina i pol izvedbi za to.“ Istaknuo je u tom smislu da se karta za isti mjuzikl u Ljubljani plaća 35 eura, dok najskuplja karta u Komediji košta 15 eura.

Robert Raponja s Umjetničke akademije u Osijeku govorio je o obrazovanju glumaca za mjuzikle, najavivši da planiraju pokrenuti katedru za mjuzikl, dok je u raspravi glazbeni urednik Hrvatskoga katoličkog radija Slavko Nedić posvjedočio o vrlo razvijenoj sceni duhovnog mjuzikla. Glazbena kritičarka Jagoda Martinčević zapitala se gdje su mlađi skladatelji koji mogu parirati Kabilju i Jusiću, jesu li oni zainteresirani za mjuzikl? Odgovor je ponudio kritičar Želimir Ciglar, navevši primjer mladoga Trpimira Jurkovića, koji je skladao glazbu za uspješan rock-mjuzikl Antigona, no ni od grada ni od države nije dobio potpore. Nadovezao se i Igor Weidlich, s primjerom nezavisnoga mjuzikla Crna kuća, praizvedenog u 2013. u SC-u, koji unatoč tisućama gledatelja i pozitivnim kritikama također nije dobio ni kune javnoga novca. Te primjere i probleme glumac Richard Simonelli objasnio je činjenicom da nemamo izgrađen sustav.

Skup u Matici pozdravila je nova pročelnica Matičina Odjela za kazalište i film Sanja Nikčević s porukom da će organizacijom ovakvih događaja Matica poticati afirmativan pristup raspravi o kazalištu.

Vijenac 574

574 - 3. ožujka 2016.

Klikni za povratak