Vijenac 492

Matica hrvatska

ZNANSTVENI SKUP GLAGOLJICA NA BIOGRADSKOM PODRUČJU

Živa glagoljica

Draženko Samardžić

U stoljetnoj gustoj borovoj šumi nalazi se hotel Adria u Biogradu na Moru, mjestu koje pruža konačište putniku namjerniku, turistu, a u zadnje je vrijeme prepoznato i kao lječilišno središte. U tom hotelskom kompleksu hladnoga i kišnoga krajem studenoga prošle godine okupila se probrana ekipa stručnjaka, znanstvenika, istraživača i proučavatelja glagoljske tradicije kako bi u jednome danu iz više aspekata progovorili o višestoljetnoj tradiciji glagoljanja na širem biogradskom području, kao o mjestu gdje je glagoljica itekako bila živa i ostavila duboke korijenje. Odmah nakon kave i šalice čaja koja se ispijala uz dolazak gostiju i izlagača, krenulo se s održavanjem skupa.

Početak je bio rezerviran za najmlađe zbog kojih se sve to najviše i čini, kako bi se upoznali s pismom predaka. Naime, učenici Glazbene škole koja djeluje u sklopu Osnovne škole Biograd izveli su nekoliko prigodnih instrumentalnih točaka. Nakon odane počasti svim poginulima za Hrvatsku prešlo se na pozdravne govore. Moderator i inicijator skupa Bože Došen, nakon kratka i srdačna pozdrava, pozvao je mons. Želimira Puljića, zadarskog nadbiskupa, koji se osvrnuo na II. vatikanski sabor i značenje glagoljice te se vrlo biranim riječima zahvale osvrnuo na održavanje znanstvenoga skupa.



Predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Zadru Božidar Šimunić u stilu rimskih oratora s dubokim osjećajem i sa strahopoštovanjem govorio je o značenju glagoljaštva te kao jedan od organizatora pozdravio skup i sve sudionike glagoljaškoga zborovanja. Potom je uslijedilo obraćanje domaćina gradonačelnika Ivana Kneza, koji je obećao svesrdnu pomoć u svim projektima na popularizaciji glagoljice te istaknuo kako je Grad Biograd kao jedinica lokalne samouprave već na pročelje zgrade gradske uprave postavio dvojezični natpis na glagoljici i na latinici. S tim će se nastaviti i na drugim lokacijama, istaknuo je gradonačelnik. Nakon pozdravnih riječi krenulo se sa izlaganjima.

Izlagači su jedan za drugim brusili glagoljsku baštinu, a koja se isključivo bavila Biogradom i njegovom bližom okolicom. Tako se govorilo o istraživačima hrvatskog glagoljaštva, što je zorno prikazao akademik Stjepan Damjanović u predavanju Blaž Jurišić – istraživač hrvatskog glagoljaštva. Mladi doktor povijesti Tomislav Galović obradio je temu Benediktinci i benediktinke u Biogradu u ranom srednjem vijeku. Naravno da ovakav skup nije mogao proći bez prve dame glagoljanja akademkinje Anice Nazor, koja je skupu prezentirala Glagoljske zapise iz Sikova.

Već spomenuto predavanje Tinjski glagoljaši u XV. i XVI. stoljeću fra Petra Runje pročitao je Bože Došen. Naime autor se ispričao zbog spriječenosti. Iz stare rogovske opatije Čokovca s otoka Pašman dolazi nam o. Jozo Milanović, koji je svoje slovo jednostavno nazvao Benediktinci glagoljaši u biogradskom kraju. Potom su uslijedila izlaganja Pavla Kere Svećenici glagoljaši u biogradskom kraju, fra Izaka Špralje Tragom glagoljaških napjeva u zadarskom i biogradskom kraju i Draženka Samardžića Glagoljica u Hrvatskoj i biogradskom kraju. Na kraju prvoga dijela Radomir Jurić završio je s izlaganjem Nova arheološka istraživanja srednjovjekovnih nalazišta u biogradskom kraju.

U raspravu koja je uslijedila uključio se veći broj sudionika, potaknuti iznesenim izlaganjima. Potom je uslijedio ručak i odmor, koji smo iskoristili te učinili izlet do Pakoštana – mjesta umirovljenoga general-pukovnika hrvatske vojske Ante Gotovine. Jednostavno nismo mogli odoljeti, a ne otići, a tako je blizu, a njegovo oslobađanje i skidanje stigme s cijeloga hrvatskoga naroda učinjeno od strane međunarodnoga suda zbilo se dan prije. Odmoreni nastavljamo s drugim dijelom. Josip Lisac obradio je temu Dijalektalno stanje na biogradskom području. Neumorna Grozdana Franov Živković naslovila je predavanje Glagoljska knjiga župe Radošinovac u XVIII. stoljeću. Vedran Žužak sa Zadarskog sveučilišta obradio je Glagoljske epigrafe biogradskog kraja. S istoga sveučilišta dolazi Gordana Čupković s temom Participi u proznim tekstovima Tkonskog zbornika. Znanstvenica iz HAZU-a Zadar Ivna Anzulović piše o Zapisu iz izgubljenog bibinjskog Misala – prilikama početkom XVI. st. na biogradskom području. Donedavni višegodišnji župnik u Biogradu don Zdenko Milić obradio je temu Glagoljaško stanje duša i onih koji se pričešćuju i ispovijedaju župe Biograd u XVII. i XVIII. stoljeću. Iz Zadra je još jedan izlagač, Dario Tikulin, sa zanimljivim predavanjem Brojevni sustav glagoljske table. Josip Kolanović i Livijo Marijan, koji su također trebali održati svoje slovo, ispričali su zbog spriječenosti, ali su obećali poslati gotove tekstove za Zbornik koji se planira tiskati. Nakon rasprave, iznesenih i usvojenih zaključaka s ovoga znanstvenoga skupa pozvani su svi na večeru. Skup je ocijenjen vrlo uspješnim po brojnosti i raznovrsnosti tema, a član organizacijskog odbora Bože Došen za svakoga sudionika predavača pripremio je prigodan poklon. Organizatori održanoga Znanstvenoga skupa bili su Grad Biograd na Moru, Ogranak Matice hrvatske u Zadru i Sveučilište u Zadru.

Vijenac 492

492 - 10. siječnja 2013. | Arhiva

Klikni za povratak