Vijenac 492

Matica hrvatska

Iz uredničkog kuta: predstavljamo novu Hrvatsku reviju

U okrilju novoga uredništva

Dubravka Oraić Tolić

Prvi broj, odnosno dvobroj Hrvatske revije, koji je izašao za zakašnjenjem zbog promjene uredništva, predstavio je uredničku politiku nove glavne urednice Mirjane Polić Bobić i njezine uredničke ekipe (Mario Jareb, Dubravka Oraić Tolić, Cvijeta Pavlović i Josip Užarević). Revija je kultni časopis u hrvatskoj kulturi, koji ima dugu tradiciju i dva života: u iseljeništvu i od 1991. u domovini. Ona i danas, kao i u velikome dijelu 20. stoljeća, povezuje iseljenu i domovinsku Hrvatsku, široka je profila i pokriva sva područja kulture. Na tragu klasične Revije, koja je u početku bila ponajprije književni časopis, domovinska Revija ne zanemaruje ni suvremenu hrvatsku književnost. Revija je istodobno interkulturni i intermedijalni časopis kojemu su na srcu nacionalni identitet, ali i dijalog s drugim kulturama. Napokon, Revija njeguje specifičan diskurs, svojevrsnu kombinaciju provjerene stručnosti i lepršave esejistike koja omogućuje da se i najteže teme obrađuju istodobno temeljito i intrigantno, ozbiljno i popularno. Sve te odlike Hrvatske revije nastavlja i novo uredništvo, sa stanovitim prilagodbama u strukturi i sadržaju u skladu s novim temama i društvenim okolnostima. To se jasno vidi u strukturi i sadržaju prvoga broja, dvobroja, koji donosi težišnu temu i različite priloge iz svih područja kulture razvrstane u tradicionalne i novoosmišljene rubrike.



Tema je broja jedno od najtežih pitanja hrvatskoga društva: demografija. U uvodnoj sintetskoj studiji poznati demograf Anđelko Akrap prati demografska kretanja na području hrvatskih zemalja s posebnim naglaskom na uzrocima demografske erozije u 19. i 20. stoljeću (ratovi, ideologije, gospodarska stagnacija), ali i prijedlozima za korjenitu promjenu demografske politike. Tradicionalnu rubriku pod naslovom Povjesnica zastupaju dva priloga o neiscrpnoj temi Prvoga svjetskog rata, kao svojevrstan uvod u skorašnju veliku obljetnicu, pri čemu je jedan prilog suvremen, a drugi pretiskan iz klasične Revije. Povjesničar Željko Holjevac analizira kako su Hrvati, Krležinim riječima, preko „pijane novembarske noći“ 1918. iz uljuđene, ali omražene Austro-Ugarske Monarhije upali u „balkansku krčmu“ Jugoslavije, a pretisak teksta Ante Smitha-Pavelića o Anti Trumbiću i Krfskoj deklaraciji, objavljen u Reviji 1958. u povodu dvadesete obljetnice Trumbićeve smrti, uspostavlja vezu s klasičnom Revijom, koja se neće prekidati ni u sljedećim brojevima. Rubrika Arheologija posvećena je nedavno otkrivenim, ali nedovoljno predstavljenim nalazima ranokršćanskoga crkvenog kompleksa u Kamenici i antičkoga obiteljskog srebra u središtu Vinkovaca, gradu koji bi zbog bogate baštine na oko 80% svoga podzemlja mogao postati središte kontinentalnoga arheološkog turizma. Doprinos Hrvata u stranim kulturama osvjetljuje tema Lovorke Čoralić o dalmatinskim majstorima muranskoga stakla, a tekstom Igora Fiskovića o francuskim graditeljima i umjetnicima u Dubrovniku 16. stoljeća Revija je uzvratila na recentni festival hrvatske kulture u Francuskoj. Kultura pak svakodnevice zastupljena je temom Mladena Klemenčića o nazočnosti stranih gradova i simbola u zagrebačkoj uličnoj onomastici i obratno, Hrvatske i Zagreba u nazivima ulica stranih gradova.

Nisu izostale ni teme iz likovnih umjetnosti, pa nas tako Igor Zidić upoznaje s neobičnim srodnostima Matka Trebotića i proslavljenog umjetnika ekoloških instalacija Josepha Beuysa. Ljubitelji dobre proze u dvobroju mogu uživati u ulomcima iz konceptualnoga romana-leksikona Jasne Horvat Vilikon, koji je upravo objavljen kao knjiga, a čitatelji skloniji poeziji mogu odgonetati čari internetskoga pjesnika pod znakovitim preudonimom Sven Adam Ewin, koji vješto skriva identitet i s čitateljima komunicira samo u virtualnome svijetu, dok nam tajne njegova pjesništva u realnosti Revije nadahnuto otkriva Josip Užarević. Napokon, tu su i aktualne društvene teme koje tište suvremenu Hrvatsku, a reprezentira ih govor Matičina predsjednika Igora Zidića na godišnjoj skupštini u Osijeku u lipnju ove godine, te prikazi novih knjiga, od Žive glave Julienne Eden Bušić o silovanim Vukovarkama (knjiga je već nagrađena u Americi) do novoga romana Irene Vrkljan i nagradama obasutoga romana Zorana Ferića Kalendar Maja.



U jedinstvu uvijek zanimljivih bezvremenih i posve aktualnih tema, središnjih pitanja nacionalnoga života i prividno marginalnih fenomena, a sve to iz pera vrsnih suradnica i suradnika iz svih područja i struka, prvi broj novoga uredništva zrcalo je uredničke politike, ali i više od toga – želje novoga uredništva da nastave najbolje tradicije klasične Hrvatske revije.

Valja svakako spomenuti i grafičku opremu nove Revije, koja po bogatstvu likovnih priloga slijedi prethodno uredništvo. To valja zahvaliti prije svega likovnomu i grafičkomu uredniku Željku Podoreškom, koji nije popustio pred prijedlozima novoga uredništva da se vrati prvobitni izgled klasične Revije. Zbog tematske širine i različitih područja koje obuhvaća, ali i zbog čarobne moći vizualne komunikacije, domovinskoj Reviji 21. stoljeća pristaje upravo takav likovni dizajn suvremene medijske ljepotice.

U međuvremenu na stolove nam je stigao i božićni broj Revije, a uskoro se nadamo i četvrtom broju, čime bi novo uredništvo premostilo vremenski tjesnac i zaokružilo godište bez većega zaostatka. U svakome slučaju dovoljno za čitateljske užitke u svevremenskim i aktualnim prilozima iz svih područja kulture.

Vijenac 492

492 - 10. siječnja 2013. | Arhiva

Klikni za povratak