Vijenac 488

Književnost

Književni globus

Iva Krtalić Muiesan

Predana najpoznatija francuska nagrada Goncourt


FRANCUSKA – Najvažniju francusku književnu nagradu, Prix Goncourt, ove je godine dobio Jérôme Ferrari za roman Le sermon sur la chute de Rome.

Roman prati priču mladoga Korzikanca koji prekida studij kako bi s prijateljem iz djetinjstva preuzeo kafić u selu na Korzici, no njih dvojica uskoro se susreću s razočaranjima, frustracijama i sukobima. 44-godišnji Ferrari nastavnik je filozofije, a Le sermon sur la chute de Rome, njegov šesti roman, ove je godine bio favorit na popisima finalista francuskih književnih nagrada. Prix Goncourt dobitnicima osigurava mjesto na popisima najprodavanijih knjiga i često šestoznamenkaste naklade. Druga književna nagrada, Prix Renaudot, neočekivano je otišla autorici Scholastique Mukasonga iz Ruande, čija je obitelj ubijena u pokoljima 1994. Spisateljica je nagrađena za roman Notre-Dame du Nil.


Predane nagrade

Médicis i Femina


FRANCUSKA – U tijeku francuske književne jeseni predane su i druge književne nagrade, među njima Médicis i Femina za francuska i strana djela.

Prix Médicis ove je godine otišao 43-godišnjoj autorici Emmanuelle Pireyre za Féerie générale,

knjigu čija se radnja kreće između fikcije i stvarnosti, strukturiranu kao niz refleksija o svijetu i društvu. Emmanuelle Pireyre piše od 1995, a ovo je njezina četvrta knjiga. Nagrada za strani roman dodijeljena je Abrahamu B. Yehoshui, jednom od najpoznatijih izraelskih pisaca, za roman Hessed Sefaradi, u Francuskoj objavljen pod naslovom Rétrospective. Nagrada Femina dodijeljena je Patricku Devilleu za roman Peste & Choléra, u kojemu opisuje život i djelo švicarskoga liječnika i bakteriologa Alexandrea Yersina, koji je 1894. otkrio uzročnika kuge. Femina za najbolji strani roman dodijeljena je Julie Otsuki za The Buddha in the Attick. Knjiga nagrađena nagradom PEN/Faulkner govori o skupini djevojaka koje početkom 20. stoljeća sele iz Japana u Kaliforniju kako bi se udale za japanske useljenike. Nagradu Femina osnovanu 1904. predaje žiri sastavljen isključivo od žena.


Büchnerova nagrada

predana Felicitas Hoppe


NJEMAČKA – Autorica Felicitas Hoppe primila je uglednu Nagradu Georga Büchnera, koja nosi ime njemačkoga dramatičara rođena 1813.



Akademija u Darmstadtu odluku o nagradi vrijednoj 50.000 eura, koja se smatra najvažnijim njemačkim književnim priznanjem, donijela je u svibnju. Prema izjavi žirija Akademije, 51-godišnja autorica nagradu dobiva za svoju „svojeglavu i pustolovnu prozu u kojoj otvara temeljna pitanja postmodernoga bitka s virtuoznom, oslobađajućom fantazijom“. Felicitas Hoppe poznata je po romanima Picknick der Friseure, Paradiese, Übersee i Johanna, a najnovija joj knjiga nosi naslov Hoppe. Nagrada je predana po 61. put, a lani ju je dobio Friedrich Christian Delius.


Javier Marías odbio Nacionalnu književnu nagradu


ŠPANJOLSKA – Španjolski autor Javier Marías odbio je primiti Nacionalnu književnu nagradu koju predaje španjolska vlada.

Prema navodima lista El País, za koji 61-godišnji pisac piše i kao kolumnist, nagradu ministarstva kulture odbio je zbog svog neslaganja s vladom premijera Mariana Rajoya, ali i općenito jer je „cijeli život uspio izbjegavati državne institucije“, kako je rekao u listu. Ministarstvo mu je nagradu vrijednu 20.000 eura namjeravalo dodijeliti za najnoviji roman Los enamoramientos.


Umro Agustín García Calvo


ŠPANJOLSKA – Španjolski pisac Agustín García Calvo preminuo je u 86. godini u Zamori.

Višestruko nagrađivan pjesnik i dramaturg bio je i jedan od najvažnijih klasičnih filologa Španjolske. Pod Francovim režimom García Calvo je 1965. izgubio katedru kao profesor na madridskom sveučilištu jer je kritizirao diktaturu i podupro studentski pokret, nakon čega je otišao u egzil u Francusku. Nakon povratka Španjolske demokraciji dobio je više književnih nagrada, ali je i dalje kritizirao vlast, pa je lani podupro španjolske socijalne proteste.


Umro nizozemski pisac

J. Bernlef


NIZOZEMSKA – Nizozemski pisac i pjesnik J. Bernlef umro je u 75. godini u Amsterdamu.

Pravim imenom Hendrik Jan Marsman, J. Bernlef bio je najpoznatiji po romanu Hersenschimmen iz 1984, koji je preveden na deset jezika i po kojemu je snimljen film. Bernlef je objavio brojne romane, kratke priče i pjesme, a 1994. dobio je najvišu nizozemsku književnu nagradu, P. C. Hooftprijs.

Vijenac 488

488 - 15. studenoga 2012. | Arhiva

Klikni za povratak