Vijenac 446

Tema

Internetska knjižara – novi kanal kupnje, prodaje i popularizacije naslova

Knjiga na utrtom web-putu

Astrid Pavlović

Internetske knjižare dosad su najjednostavniji i najbrži način nabavke gotovo svih raspoloživih knjiga unutar svjetskoga tržišta


Č itanje je iznimno važno, svatko će se složiti. I najnovija istraživanja pokazuju da je čitanje jedna od najvažnijih vještina i sastavni dio cjeloživotnog učenja. Teško je zamisliti svijet bez tiskane knjige i pobrojati koje je sve promjene takva knjiga dala svijetu znanja, obrazovanja, informiranja i zabave. Tiskana je knjiga s nama već više od pet stoljeća, a u posljednjih je stotinjak godina nakladništvo postalo prava megaindustrija. U ovom se trenutku izdaje više od pet tisuća novih naslova u cijelom svijetu, i tako svakodnevno. Broj novih i reizdanih naslova u jednoj godini daje zbrojeve čak cijelih prethodnih stoljeća, a broj naslova iz svih područja veći je nego ikad u povijesti čovječanstva.



Knjizi, dakle, ne prijeti opasnost nestanka. A digitalno je doba donijelo sa sobom dobre vijesti vezane za tehnologiju tiska: računalom je knjige lakše prirediti za tisak, digitalni je tisak jeftiniji od klasičnoga strojnog, knjige je moguće tiskati u manjoj nakladi i češće. Stoga je lakše pratiti interese čitatelja i prodaju, autori lakše dolaze u priliku objavljivanja i ispravljanja objavljenoga, greške se jednostavno otklanjaju u ponovljenim izdanjima i dotiscima... A samih je naslova u ponudi svake knjižare svakoga dana sve više i više! Knjiga se i kupuje više nego ikada; broj sajmova, festivala, nagrada sve je veći. Iako broj knjižara i knjižnica zadnjih godina vrlo blago opada, još je daleko iznad broja bilo kojega stoljeća prije ovog. Knjižara je i u Hrvatskoj velik broj i većina njih u ponudi ima između pet i pedeset tisuća naslova. Knjiga ima i do njih nije teško doći.


Amazon.com čak pokazuje u svojim godišnjim izvješćima da 40% njegova godišnjeg prometa donose knjige koje se u toj godini prodaju u samo jednom primjerku. To objašnjava teorija dugog repa, koja govori da graf prodaje knjige u doba digitalnog tiska pokazuje sve manju glavu i sve duži rep, što znači da izdavači u novom tisućljeću prodaju sve više naslova u malim nakladama


No kakav je zapravo put kojim knjiga dolazi do čitatelja? U posljednjih desetak godina to je pitanje postalo ponovno aktualno jer je digitalno doba donijelo brojne novosti. Najnoviji put (iako i ne više tako nov, s obzirom da je najveća internetska knjižara na svijetu Amazon.com otvorena daleke 1995) kojim knjiga dolazi do čitatelja jest takozvana online, virtualna, web ili internetska knjižara, kakve postoje u Hrvatskoj već desetak godina i posluju kao tzv. dodatni kanal prodaje klasične ili fizičke knjižare. Takve internetske knjižare u ponudi imaju sve ili djelomičan izbor tiskanih knjiga fizičke knjižare, ili se radi o internetskoj knjižari manjeg nakladnika koji nema fizičku knjižaru pa distribuira vlastite naslove putem knjižarske mreže i vlastite online knjižare. Internetske knjižare u osnovi mogu nuditi beskonačan broj naslova jer nisu ograničene prostorima skladišta ili maloprodajnog mjesta jer načelno funkcioniraju kao čisti posrednici između nakladnika i kupca. Potencijalni se čitatelj iz udobnosti svog doma ili s radnog mjesta o tim naslovima može informirati, kupiti, platiti karticom, pouzećem ili e-bankingom i knjiga će na jednostavan način stići na željenu adresu.

Glavna prednost internetske knjižare jest dostupnost knjižne ponude jedne zemlje u cijelom svijetu. Naime, narudžbu je moguće izvršiti s bilo kojega računala na planetu. Dodatne su prednosti i mogućnost relativno dobra i objektivna informiranja o pojedinom naslovu (uz svaku knjigu stoji njezina anotacija i često slika naslovnice, a ponekad i recenzija ili kritika iz medija te ocjena čitatelja), popusti koje brojne internetske knjižare daju bilo na naslove u vlastitom izdanju ili naslove pojedinih nakladnika te besplatne poštarine na određeni iznos narudžbe. Cijena tako ostaje pristupačna, a kako internetske knjižare rade dvadeset i četiri sata sve dane u godini, u svakom je trenutku moguće naručiti željeni naslov. Često se takve knjižare dodatno specijaliziraju za pojedina područja ili nude posebne ponude i akcije u određenim vremenskim intervalima. U virtualnoj šetnji internetskom knjižarom nije nužno kupiti knjigu: moguće ju je prolistati u tome namijenjenom softweareu, tzv. flip booku, ili knjigu staviti na listu želja, što je praktična usluga podsjećanja na uočene naslove. Listu želja moguće je poslati prijateljima i obitelji, kojima se tako olakšava izbor idealnog dara. Kupljena pak knjiga stiže čitatelju unutar tri do sedam dana, a on je odmah potom može zamijeniti ako nije zadovoljan izborom.


Teorija dugog repa


Uz navedene prednosti, ono što razlikuje fizičku od virtualne knjižare poseban je način komunikacije s kupcem/čitateljem. Većina internetskih knjižara potiče ocjenjivanje naslova (pročitana se knjiga ocjenjuje ocjenom od 1 do 5 ili od 1 do 10), omogućuje pisanje vlastitog komentara, a pojedine knjižare imaju i čitateljske klubove u kojima se o knjigama raspravlja u tzv. stvarnom vremenu (real time talk). Služba za korisnike pomaže pri registraciji, naručivanju i plaćanju, a osigurana je i povratna informacija telefonom ili mailom o statusu naručenoga (dostupnost željenog naslova, autorizacija plaćanja, slanje pošiljke i dr.). Ako se pak želi redovito informirati o novim naslovima iz područja osobnog interesa, o događanjima u gradu ili u fizičkoj knjižari, o akcijama i pogodnostima u internetskoj knjižari, osigurana je predbilježba na mjesečni letak (newsletter) ili RSS-kanale.

Dakle, tiskana knjiga prepoznala je internet kao brz, povoljan i kvalitetan put do čitatelja, ali u svojoj osnovi sličan izravnoj kataloškoj i telefonskoj prodaji. Čitatelji/kupci u internetskoj su knjižari pak našli mjesto na kojem mogu pronaći ne samo novoizašle i jako tražene knjige (tzv. bestsellere) već i sve one koje se u fizičkim knjižarama nalaze rijetko ili nikada. Amazon.com čak pokazuje u svojim godišnjim izvješćima da 40% njegova godišnjeg prometa donose knjige koje se u toj godini prodaju u samo jednom primjerku. Chris Anderson to u svojoj istoimenoj knjizi objašnjava teorijom dugog repa. Ona govori da graf prodaje knjige na anglosaksonskom tržištu u doba digitalnog tiska pokazuje sve manju glavu i sve duži rep, što bi značilo da engleski izdavači u novom tisućljeću prodaju sve više naslova u malim nakladama. Amazon.com manje tražene naslove u trenutku narudžbe digitalno tiska i šalje naručitelju te tako demonstrira kako je na najrazvijeniijim tržištima digitalna tehnologija u suradnji s novim poslovnim modelima pretvorila izdavaštvo u jednu od najdemokratičnijih medijskih industrija.

Hrvatska u svijetu e-knjižara

Prave virtualne ili e-knjižare u Hrvatskoj još nema, jer je riječ o takvu tipu knjižare u kojoj kupac bira i kupuje e-knjigu te je potom odmah čita na zaslonu računala, ili pak kupuje download-verziju za čitanje na računalu ili nekom od e-čitača. Takva knjižara postoji samo na hardverima; u njoj nema skladišta s knjigama tiskanima na papiru. Knjige se u njoj tiskaju samo na zahtjev pojedinačnoga kupca, ali njezino ključno poslovanje čine e-knjige distribuirane isključivo internetom.

Knjizi, kao što vidimo, ne prijeti izumiranje. Naprotiv, današnja tehnologija pruža do sada nezamislive mogućnosti u pogledu ponude, kupnje i reklamiranja naslova, što samo navodi na pozitivan čitateljski odnos prema onome što je donijelo digitalno doba. Knjiga, nakladništvo i knjižarstvo u velikoj su tranziciji a ona nagoviješta dobru perspektivu u razvoju svjetskog (nadamo se, i domaćeg očuvanja književne djelatnosti.

* * * *

Čitanje i kreativnost


Neurološka istraživanja pokazuju da se kod djece pri učenju linearnog čitanja aktiviraju obje moždane polutke, a kako se ta vještina usavršava, naš mozak tu aktivnost organizira na način da lijeva polutka razvija funkciju čitanja, a desna, koja proizvodi uvide, oslobađa se kako bi razumijevala i povezivala dobivene informacije. Prelijetanjem, dijagonalnim i brzim čitanjem kakvo potiče ono internetsko gubi se ta asocijativna dimenzija, kreativnost naše desne polutke.

U knjizi Doba apsurdnosti engleski filozof i publicist Michael Foley navodi i kako zadubljeno čitanje stvara pozornost, a zadubljeno gledanje sprečava razvoj mreža u mozgu odgovornih za pozornost i razmišljanje sve do ubrzana propadanja mozga u odrasloj dobi i povećanja mogućnosti oboljenja od Alzheimerove bolesti.

* * * *

Vijenac 446

446 - 7. travnja 2011. | Arhiva

Klikni za povratak