Vijenac 444

Matica hrvatska, Naslovnica, Zadnja stranica

Održana četvrta Komunikološka škola Matice hrvatske s temom Djeca i mediji

Novinari nove generacije

Sve veći broj istraživanja pokazuje kako mediji na sofisticiran način mogu manipulirati i potrebama djece i mladih, zbog čega roditelji, civilne udruge i škole trebaju preuzeti odgovornost u ostvarivanju medijske pismenosti


Sa svih strana sve učestalije i sve ustrajnije stiže sve više upozorenja da nešto ne valja u odnosu djece i (novih) medija. Roditelji izražavaju zabrinutost jer im se djeca u slobodno vrijeme previše zadržavaju pred televizorom, igraju videoigrice, surfaju internetom i druže se na Facebooku, a sve manje vremena provode u igri i druženju s vršnjacima, pa i u potrebnome učenju. Na isto upozoravaju i pedagozi, i psiholozi, i učitelji. Mnogi od njih zabrinuti su zbog utjecaja medija na maloljetnike, a podaci o učinku i utjecaju medija na djecu što ih dobivamo iz istraživanja svakako ne ohrabruju i ne govore u prilog medijima. Tako se onda, s vremena na vrijeme, digne svojevrsna hajka na medije i vatrogasnim mjerama pokušava se stanje promijeniti nabolje. No bez sustavna rada na području medijske pedagogije i medijskoga odgoja, koji u nas još nisu razvijeni u dovoljnoj mjeri, nemoguće će biti pripremiti i odgojiti djecu (pa i odrasle) za ispravno korištenje medijima. Da bi upozorila na potrebu sustavnoga rada na tome području, upravo je zbog toga Matica hrvatska četvrtu po redu Komunikološku školu posvetila temi Mediji i djeca.



„Mi volimo posijati sjeme tamo gdje mu je mjesto“, riječi su predsjednika Matice hrvatske Igora Zidića, koji je službeno otvorio Četvrtu komunikološku školu Matice hrvatske, koja se ove godine održala pod pokroviteljstvom predsjednice Vlade Jadranke Kosor. Projekt u kojem se tijekom tjedan dana izvrsnim studentima komunikologije i novinarstva omogućuje stručno usavršavanje kao suorganizatori pratili su i Hrvatski studiji te Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, a poduprli Coca-Cola, Coris Educa te Zaklada Konrad Adenauer.


___________________________________________


Škola 2011. u brojkama

40 predavača

39 radnih sati

 5 sveučilišta

 5 tematskih modula

26 pojedinačnih tema

 3 okrugla stola

12 polaznika

___________________________________________


Četrdeset je predavača različitim temama, motivacijskim radionicama te žustrim okruglim stolovima usmjeravalo i poticalo dvanaest studenata na razmišljanje i ispitivanje vlastitih stavova. Nakon tri godine od osnutka bila je to prva specijalizirana škola s temom.

Djeca između ostvarivanja i kršenja prava

Unatoč tomu što postoji regulativa koja jasno ističe prava djeteta u medijima i ukazuje na odgovorno izvještavanje o djeci, brojni su dokazi da ne postoji nadzor provođenja zakona koji definiraju prava djece, istaknulo je nekoliko predavača ovogodišnje Škole. Jedan od sve češćih oblika manipulacije, uz razotkrivanje identiteta te nepotrebno izlaganje javnosti, jest i prikriveno oglašavanje. Tako su, primjerice, oglasi u tiskanim medijima često predstavljeni kao novinarski tekstovi dok je zapravo riječ o plaćenom tekstu, koji nema mnogo veze s novinarstvom. Mladi su takvim sadržajima izloženi svaki dan, a malo ih je koji su educirani da mogu prepoznati takav oblik manipulacije.


Osim što djeca reklame percipiraju putem medija, ona su katkad i sastavni dio tih reklama. Zato je Alma Čakmazović, konzultantica za tržišne komunikacije UNICEF-a, iznijela prijedlog da se zakonski zabrani iskorištavanje djece u reklamama te se tako zaštiti najosjetljivija skupina u društvu. Istraživanja su pokazala da su mladi velikim dijelom nezadovoljni medijima, za koje procjenjuju kako njihove vršnjake prikazuju uglavnom negativno i neobjektivno, s previše predrasuda i stereotipa.


Polaznici i organizatori Komunikološke škole 2011.


I ma koliko se to činilo neprovedivim, roditelji, civilne udruge i škole su oni koji trebaju preuzeti odgovornost u ostvarivanju medijske pismenosti, koja će dovesti do osvještavanja prava djeteta i razvijanja kritičnog mišljenja, što je ujedno put do kvalitetnijih medija.

O čemu se raspravljalo

Što je to medijska manipulacija djecom? Kako štitimo djecu od medijskih zloporaba? Kako se industrija odnosi prema djeci? Odgovore na ta pitanja tražili smo putem tri okrugla stola koji su bili sastavni dio Komunikološke škole. Na prvom okruglom stolu doc. dr. sc. Viktorija Car s Fakulteta političkih znanosti te Alen Legović, dopisnik Vjesnika iz Bruxellesa, naglasili su veliku odgovornost glavnoga urednika u procesu biranja vijesti, što su ilustrirali na konkretnim primjerima koji su emitirani u programima hrvatskih televizija.

Posebno je zanimljivo bilo na raspravi drugoga po redu okruglog stola, na kojem se raspravljalo o tome kako štitimo prava djece. Pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić navela je nekoliko uobičajenih primjera kršenja prava djece u medijima te pozvala na povećanu odgovornost Vijeće za elektroničke medije i pravne institucije, koje bi međusobno trebale bolje surađivati i provoditi dječja prava u praksi. Predstavnica Vijeća za elektroničke medije, Olga Ramljak, založila se za uvođenje elektroničke policije za kibernetičko poslovanje, a pravosuđe je ocijenila inertnim: „Vi tužite određenog nakladnika, Vijeće se složi s vama, ali sudac kaže da Vijeće za taj problem nije mjerodavno.“

Ramljakova je napomenula kako je odbijeno barem pet takvih prekršajnih prijava. U raspravi sa studentima sudjelovali su i Tomislav Jelić, iz Ministarstva kulture, te Krunoslav Borovec, glasnogovornik MUP-a.

Sve veći broj istraživanja pokazuje kako mediji na sofisticiran način mogu manipulirati i potrebama djece i mladih, što je i bila tema rasprave trećeg okruglog stola na kojem su sudjelovali: direktor za odnose s javnošću Coca-Cole za regiju Alpe-Jadran Sandro Baričević, Gorana Dojčinović iz Ureda UNICEF-a za Hrvatsku te predsjednik Nacionalnog vijeća učenika Domagoj Babić. Temeljne ideje proizašle iz ove dinamične rasprave ističu važnost samoregulacije korporacija u ostvarenju odgovornog marketinga, problem konformizma djece i mladih te odgovornost škola i roditelja u osvješćivanju potencijalno manipulativne moći medija i reklama. Upravo zbog toga od velike je važnosti poticati korporacije da ulože određena sredstva u edukaciju djece i mladih sa svrhom podizanja razine društvene odgovornosti, a samim time i kvalitete života djece i mladih.

Djeca između mašte i stvarnosti


Program Komunikološke škole od sličnih programa razlikuje se i po pristupu temama. Osim teorijskog pristupa Škola njeguje i praktične radionice pa su tako pred studentima govorili i oni koji su cijeli život posvetili djeci. Večer s piscem i novinarom Mladenom Kušecom bila je prilika da se budući novinari i komunikolozi upoznaju s Kušecovim bogatim radom, koji je ostavio trag na brojne hrvatske naraštaje. Iz svake njegove emisije i danas proizlaze nove knjige te male životne filozofije.

Radijska kolegica Mladena Kušeca i urednica Dječjeg programa Mejra Vindakijević istaknula je kako se posebno trudi uključiti djecu u proizvodnju radijskog programa, tako da djeca uređuju i vode određene emisije. To u djece stvara svijest o važnosti njihove uloge u medijskom izražavanju. Osim stvarnih životnih iskustava pisaca koji stvaraju knjige za djecu i mlade, poput Sanje Pilić, polaznici ovogodišnje Škole na konkretnim su primjerima mogli vidjeti i kako nastaju projekti za mlade, primjerice u Dječjem kazalištu Dubrava.

Potrebni su nam mediji u službi djece

Nakon tjedan dana intenzivnih predavanja izdvojen je jedan bitni zaključak: sve se više stavlja velik naglasak na medijsku (ne)pismenost, medijsku pedagogiju i jezičnu (ne)kulturu te na potrebu rješavanja s njima povezanih problema – posebice u mlađe populacije, koja je više nego ikada izložena novim informacijskim medijima. Ustrajavanje na medijskoj pismenosti nije potrebno samo radi djece i njihovih roditelja, nego i radi budućih, ali i sadašnjih novinara. U svrhu obrazovanja navedenih skupina, a u suradnji sa studentima pokrenuta su dva projekta čiji je cilj osvješćivanje javnosti – od djece do roditelja, preko nastavnika i medija – s jedne strane, te davanje smjernica za njegovo rješavanje.

Mediji i djeca projekt je pod vodstvom doc. dr. sc. Igora Kanižaja (FPZ), koji primjenom analize sadržaja provodi dosad najopsežniju analizu izvještavanja o djeci u dnevnim novinama na području Hrvatske. Iščitavanjem medijskog sadržaja otkrivaju se brojni primjeri kršenja temeljnih prava djeteta.

Projekt Djeca medija pod vodstvom doc. dr. sc. Danijela Labaša (HS) usmjeren je na praktično obrazovanje djece i njihovih roditelja. Kroz radionice koje provode osposobljeni studenti s voditeljem, radijske emisije i internetsku stranicu tim se projektom postavljaju temelji ne samo za šire medijsko opismenjavanje javnosti nego i za medijski odgoj.

Za vrijeme Komunikološke škole održano je i nekoliko radionica koje su na kreativan i praktičan način upoznale studente s nekim etičkim i moralnim dilemama. Doc. dr. sc. Božo Skoko održao je radionicu o javnom nastupu novinara iz kojeg su izvučene važne pouke i opasnosti u kojima se budući novinari mogu naći. Darko Lovrić, diplomirani ekonomist i psiholog, također je praktičnim savjetima pomogao studentima da se suoče s vlastitim strahovima na putu do ispunjenja životnih ciljeva te da na taj način ojačaju samopouzdanje.

Na kraju četvrte po redu Komunikološke škole Matice hrvatske studenti izlaze bogatiji za uistinu veliko životno iskustvo. Matica hrvatska tim već tradicionalnim ulaganjem u studente stvara skupinu mladih koja aktivno djeluje na području medijske pedagogije i društvene odgovornosti medija. Ostvarenjem svojih ambicija i životnih ciljeva studenti će pokušati vratiti povjerenje u novinarsku struku, dajući istodobno Matici hrvatskoj potrebno priznanje za ovakve akcije.

Pripremili polaznici: Dino Đula (FPZG),

Petra Marinčić (HS), Krešimir Katić (FPZG), Magdalena Katić (FPZG), Ana Sušić (HS),

Marinela Katona (HS), Adriana Samardžić (HS),

Davor Trbušić (HS), Jelena Viljevac (HS),

Leali Osmančević (HS), Silvia Lunjek

Majcog (HS) i Ružica Herceg (HS)

Vijenac 444

444 - 10. ožujka 2011. | Arhiva

Klikni za povratak