Vijenac 358

Matica hrvatska

IZDANJA OGRANAKA MATICE HRVATSKE

Vrijedno otkriće

Tomo Skalica, Galijom oko svijeta (Putopisi Hrvata koji je prvi oplovio Zemlju), Udruga građana Baština, Slavonski Brod / Ogranak Matice hrvatske Slavonski Brod, 2007.

Vrijedno otkriće

Tomo Skalica, Galijom oko svijeta (Putopisi Hrvata koji je prvi oplovio Zemlju), Udruga građana Baština, Slavonski Brod / Ogranak Matice hrvatske Slavonski Brod, 2007.


Poznato je da je bokeljski kapetan, pomorac od zanata Ivo Visin (1806–1868) bio prvi Hrvat koji je u 19. stoljeću svojim brodom Splendido oplovio zemaljsku kuglu. No, malo poznati Tomo Martin Skalica (1825 – 1885. ili 1889) iz Slavonskog Broda učinio je to ipak ranije, zahvaljujući nemirnu duhu, posve slučajno kada se kao dvadesetšestogodišnjak 20. listopada 1851. finskim kitolovcem iz Bremena uputio na put preko Atlantskog oceana prema Americi. S finskim je kitolovcima oplovio Ognjenu zemlju, stigao u San Francisco, a zatim preko Havajskog otočja i Tihog oceana uplovio u Petropavlovsku luku na Kamčatki. Tovar istopljenog ribljeg ulja posada je prodala na japanskom otoku Nagaisaki i onda se, preplovivši uz Aljasku, našla u Australiji te tek onda vratila u Europu. Tako je Tomo Skalica postao prvi Hrvat koji je oplovio svijet, doduše na stranome brodu. Svoje je trogodišnje putovanje opisao u listu »Neven« 1856. godine, i to na poticaj Andrije Torkvata Brlića i Matije Mesića. Na činjenicu o »pravom prvom hrvatskom moreplovcu« javnost je, među ostalima, upozoravao i dr. Ivo Brlić (sin Ivane Brlić–Mažuranić), no jako dugo neuspješno. Ni hrvatski leksikoni i enciklopedije ne spominju tog pustolova iz 19. stoljeća. Tek ga je književni povjesničar i antologičar dr. Slavko Ježić 1955. uvrstio u svoju antologiju hrvatskih putopisaca. Upravo zahvaljujući takvu ignoriranju Skalica je postao zanimljiv brodskom novinaru i publicistu Slavku Mirkoviću, koji je sabrao njegove putopise u knjigu Galijom oko svijeta. Riječ je o putopisu koji opisuje autorove fascinacije dalekim prostorima i civilizacijama, sadrži vrijedne opise tadašnjega života na moru, običaje stanovnika mnogih nepoznatih krajeva pa i opise pogibeljnih iskustava napada gusara i pokušaja iskapanja zlata na Aljasci. Pritom je i riječ o vrlo dojmljivom, dokumentarno pouzdanom i uvjerljivu štivu podijeljenom u osam poglavlja: Zbogom, Europo, San Francisco, Havaji, Kamčatka, S Havaja u lov kitova po sjevernim morima, U Ruskoj Americi (Aljasci), Potraga za zlatom, Putovanje u Australiju, Na australskoj zemlji, Zov australskog zlata. Izvrsna i vrijedna knjiga.


Katarina Marić

Vijenac 358

358 - 22. studenoga 2007. | Arhiva

Klikni za povratak