Vijenac 355

Kazalište

Gradsko kazalište Žar ptica: Želimir Hercigonja, Princeza Pif, red. Franka Perković

Princezine bijesne gliste

Igrajući se unutar koncepcije klasičnoga ruha bajke i u literarnom i u vizualnom smislu, autorski tim predstave kao i glumački ansambl iznalazi brojne mogućnosti za suptilan humor, ironijski odmak i nenametljivu poruku

Gradsko kazalište Žar ptica: Želimir Hercigonja, Princeza Pif, red. Franka Perković

Princezine bijesne gliste

Igrajući se unutar koncepcije klasičnoga ruha bajke i u literarnom i u vizualnom smislu, autorski tim predstave kao i glumački ansambl iznalazi brojne mogućnosti za suptilan humor, ironijski odmak i nenametljivu poruku


»Ovako stoje stvari: naša mala Principalda II najrazmaženija je princeza koja se ikad rodila. Istina je! Od najranijega djetinjstva ova je djevojčica počela posvuda po dvoru izdavati naređenja, a na svaku bi zamolbu svojih kraljevskih roditelja samo odgovorila jednim bijesnim: Pif!! Tako je na kraju ta razmaženka i dobila ime. Pif!« Na nesnosne odnose u obitelji i na lošu atmosferu u cijelome kraljevstvu – poniklu iz ohola ponašanja kraljevne – u programskoj knjižici predstave – Princeza Pif ukazuje Tomislav Zajec, adaptator i dramatizator suvremene bajke Princeze Pif Želimira Hercigonje iz 2005. Koje je sve metode preodgoja autorski tim predstave na čelu s redateljicom Frankom Perković koristio pri istjerivanju princezinih bijesnih glista (kako bi se to po starinski reklo) premijerna je publika u Žar ptici gledala 25. rujna.

Dakle, igrajući se unutar koncepcije klasičnoga ruha bajke i u literarnom i u vizualnom smislu, autorski tim predstave kao i glumački ansambl iznalazi brojne mogućnosti za suptilan humor, ironijski odmak i nenametljivu poruku, ne narušivši temeljne koordinate Hercigonjine bajke. Redateljski koncept Franke Perković izravno propituje svevremenost Hercigonjine poruke na nekoliko razina: ravnotežu klasičnom i svevremenom uspostavlja autentičnim modernim i aktualnim međuodnosima dramskih likova, usklađena likovnost kostimografkinje Barbare Bourek i scenografa te oblikovatelja svjetla Ive Knezovića također otvara umjetnički mudru dimenziju koja u sebi objedinjava razgovijetan i reprezentativan scenski izraz itekako potreban dječjem kazalištu s posebnim, snažno razigranim osebujnim autorskim stilom. Dakako, u tom je smislu mišljena i kolektivna igra glumačkoga ansambla: unutar konvencije uloge (uključujući i karikaturalnost) ostaje kraljevska obitelj – Karla Brbić kao Princeza Pif, Kralj Drage Utješanovića te Kraljica Ane-Marije Bokor. Antipod krutosti i etiketi kraljevske obitelji čine izvrsne glumačke kreacije Roberta Boškovića u ulozi psa Hiltona, krava Rumenka Natalije Đorđević, kao i plebs – služavka Jana Sanje Sumrak te sin Ivica Damira Poljičaka. Konačnome definiranju pojedinačnih karaktera i njihovih metamorfoza snažan su naglasak dale Ksenija Zec u scenskom pokretu te šminka Jasne Rossini.

U cjelini, Princeza Pif, najnoviji naslov na repertoaru kazališta Žar ptica, ostaje vjeran dosljednoj poetici, estetici i etici ovoga teatra: ovaj skladan, ujednačen rad ima i višu, filozofsku dimenziju baš prema onome biblijskome upozorenju o opasnu otkliznuću u kojem djeca postaju knezovi – pametno je reagirati, kako to čini dramaturg Tomislav Zajec, u trenutku kada se pokvarila atmosfera, a ne karakter.


Dubravka Lampalov

Vijenac 355

355 - 11. listopada 2007. | Arhiva

Klikni za povratak