Vijenac 352

Naslovnica, Razgovor

Božo Biškupić, ministar kulture Republike Hrvatske

Na kraju mandata

Dogodio se povijesni pomak – prvi put u novoj je Hrvatskoj tijekom 2007, u jednoj godini, za kulturu izdvojeno više od milijardu kuna, odnosno više od milijardu i sto milijuna. Riječ je ne samo o prepoznavanju kulture kao važna čimbenika i čuvanju nacionalnog identiteta u vremenu globalizacije nego i kao važna gospodarskog čimbenika

Božo Biškupić, ministar kulture Republike Hrvatske

Na kraju mandata

Dogodio se povijesni pomak – prvi put u novoj je Hrvatskoj tijekom 2007, u jednoj godini, za kulturu izdvojeno više od milijardu kuna, odnosno više od milijardu i sto milijuna. Riječ je ne samo o prepoznavanju kulture kao važna čimbenika i čuvanju nacionalnog identiteta u vremenu globalizacije nego i kao važna gospodarskog čimbenika


Možete li usporediti dva svoja ministarska mandata, osobito što se tiče prioriteta i rezultata?

– Prvi sam mandat započeo po završetku Domovinskog rata, a bilo je to teško vrijeme, vrijeme poslijeratne i duhovne obnove, vrijeme spašavanja razorene baštine i upravo zbog toga usporedba bi bila nepravedna. Kad je riječ o prioritetima pa i rezultatima u ovom mandatu, prioriteti su koncentrirani na poboljšanje položaja umjetnika i stvaratelja u kulturi, jačanje institucionalne kulture pokretanjem novih muzeja, novih arhiva, novih knjižnica, provedba arheoloških istraživanja, i to ne samo kao prethodnice velikih infrastrukturnih radova koje je poduzela Vlada već sustavnih znanstvenih istraživanja kojima je obogaćena spoznaja o našoj povijesti. Pokrenuli smo ciklus izložbi o hrvatskim kulturnim regijama, a kao prvu među njima ovih smo dana predstavili izložbu Dalmatinska zagora – nepoznata zemlja. Kao što vidite, prioritete realiziramo.

Na prvom je mjestu jačanje mreže muzeja u Hrvatskoj, a to znači: otvoreno je deset novih muzeja i galerija, a u pripremi je još trinaest novih muzeja. Zatim knjižnični sustav: otvoreno je četrnaest novih knjižnica, a uskoro otvaramo još sedamnaest. Obnovljeno je šest kazališta, a tu je i sustavna obnova domova kulture. Osnovana su tri nova državna arhiva i devet novih konzervatorskih odjela Ministarstva kulture, tri nove radionice Hrvatskog restauratorskog zavoda. Kada se i ne bih htio hvaliti, brojke su neumoljive.


Koliko je novca izdvojeno za kulturu u vašem mandatu u odnosu na prethodna razdoblja?

– Želim već na samu početku spomenuti da se dogodio povijesni pomak – prvi put u novoj je Hrvatskoj 2007. za kulturu izdvojeno više od milijardu kuna, odnosno više od milijardu i sto milijuna. Ta činjenica govori u korist ove vlade, a riječ je ne samo o prepoznavanju kulture kao važna čimbenika i čuvanju nacionalnog identiteta u vremenu globalizacije nego i kao važna gospodarskog čimbenika. Na primjer, bivša vlada izdvojila je za kulturu nešto više od 1.800.000.000, a mi smo izdvojili 2.700.000.000, što je 900.000.000 više, bolje reći jedan cjelogodišnji proračun kulture.


Koji su problemi koje niste uspjeli u cijelosti riješiti tijekom mandata?

– Što se tiče izdavaštva i audio-vizualnog sektora, postigli smo mnogo, ali želio sam još više. Oba područja traže kompleksne i cjelovite reforme, a za to treba vremena.


Koji su najvažniji projekti koje još očekuje dovršenje?

– Uskoro očekujem dovršenje knjižnice u Karlovcu, središnje knjižnice u Splitu, knjižnice u Iloku, Arheološkog muzeja u Osijeku, Muzeja antičkog stakla u Zadru, muzeja Veliki Tabor, završetak unutrašnje obnove dvorca Odescalchi u Iloku s muzejom, prvu fazu uređenja prostora Hrvatskoga državnog arhiva u Kerestincu i prvi put nakon 160 godina osiguran je kvalitetan prostor Hrvatskom povijesnom muzeju. U okviru Nacionalnog programa digitalizacije arhivske, knjižnične i muzejske građe ovih će dana građanima postati dostupno pregledavanje arhivske građe putem interneta, što je vrijedan prilog Ministarstva kulture Vladinom projektu e-Hrvatske.

Kao što vidite, povezali smo kulturu i gospodarstvo, Vlada je ostvarila novu filozofiju ulaganja u kulturu. Dobar je primjer projekt Vukovar – Vučedol – Ilok, koji ne samo da obnavlja ratom razorenu baštinu nego ulaganjima u kulturu otvara razvojne mogućnosti za cijelu regiju, otvara nova radna mjesta i budi nove poduzetničke inicijative. Kultura time postaje ključni čimbenik svekolikog razvoja, napretka i boljitka.


Kada očekujete otvaranje Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu?

– Nadao sam se da će to biti ove jeseni, ali zahtjevni projekti uvijek traže vremena. Nestrpljiv sam kao i brojni umjetnici, ali ako smo čekali desetljeća, strpjet ćemo se još malo.


Tko će potpisati njegov stalni postav u novoj zgradi i hoće li taj postav biti definiran i dovršen tijekom vašeg mandata?

– Bit će to stručnjaci iz sama muzeja sukladno odluci Hrvatskoga muzejskog vijeća, a na prijedlog ravnateljstva muzeja.


Obnova i gradnja muzeja čini se jednim od vaših prioriteta, ako ne i prvim. Je li to doista tako i zašto?

– Izgradnjom Muzeja suvremene umjetnosti ostvarujemo višedesetljetni san umjetnika, stručnjaka i brojnih građana i time stajemo uz bok velikih europskih zemalja. Realizaciju toga sna započeo sam potkraj svoga prvog mandata, a prirodno je da želim vidjeti njegovo ostvarenje.


Mnogo putujete. Možete li rezimirati rezultate svojih ključnih inozemnih aktivnosti u ovom mandatu?

– Putujem točno koliko je potrebno, a rezultati su vidljivi. Spomenut ću samo da je Ministarstvo kulture u međunarodnoj suradnji ostvarilo više od tisuću i sto programa, a od toga 55 posto u državama Europske Unije. Imamo 38 ugovora o bilateralnoj suradnji, potpisnici smo svih međunarodnih ugovora iz područja kulture, resor smo koji je uskladio zakonodavstvo s europskom pravnom tečevinom u području kulture i medija, postali smo ravnopravan partner programa Kultura 2007. Prva smo zemlja u Europi koja je ratificirala Konvenciju o zaštiti kulturne raznolikosti i upravo je predstavnik Hrvatske, dužnosnica Ministarstva, postala članica Međuvladina odbora za provedbu te UNESCO-ove konvencije. Na Generalnoj skupštini UNESCO-a ove godine Centar za podvodnu arheologiju u Zadru bit će proglašen međunarodnim centrom za područje cijelog Sredozemlja...


Kojom je brzinom Ministarstvo provelo usklađivanje s pravnom tečevinom Europske Unije?

– U ovom mandatu prvi smo uskladili zakonodavstvo u kulturi s europskom pravnom tečevinom, kao što sam već napomenuo, i u okviru toga doneseno je deset novih zakona i pripremljeno devet zakona o potvrđivanju međunarodnih ugovora. A kad bih tomu pribrojio brojne uredbe, pravilnike i druge podzakonske akte, bila bi to podulja lista. Želim naglasiti da su među navedenim novi zakon o Hrvatskom memorijalnom-dokumentacijskom centru Domovinskog rata, Zakon o kazalištu, o kojem je bila živa i plodonosna rasprava, Zakon o audio-vizualnim djelatnostima koji osuvremenjuje to područje i stvara poticajne uvjete za razvoj hrvatskog filma i kinematografije. Nadalje, tu su i novi zakon o zaštiti prirode i Zakon o genetski modificiranim organizmima, također usklađeni s europskom pravnom tečevinom. Kvaliteta tih zakona potvrđena je u provedenu screeningu u sklopu postupka pristupanju Europskoj Uniji. Ističem da je taj složen i zahtjevan posao odrađen uz veliko angažiranje moje sposobne, složne i dobre ekipe.


Što Hrvatska može očekivati od ulaska u Europsku Uniju na području kulture?

– Neće biti nikakvih iznenađenja – mi već nekoliko godina sustavno promoviramo hrvatsku kulturu u zemljama Europske Unije i ne pripremamo ih na dolazak Hrvata na Jadransko more, tamo smo već stoljećima, nego na ulazak Hrvatske u Europsku Uniju. Istovremeno pripremamo hrvatsku kulturu, ustanove i pojedince da odgovore izazovima udruživanja i iskoriste fondove koji se već otvaraju.


Kako ocjenjujete rad kulturnih vijeća pri Ministarstvu kulture?

– Jako sam zadovoljan i izvrsno se slažemo, to su redom intelektualci i stručnjaci iz svojih područja i odrađuju velik posao – kroz njihove ruke godišnje prođe više od deset tisuća programa. Sve programe koje odobre nakon realizacije još jednom vrednuju. To dovoljno govori o kvaliteti njihova rada i ja im od srca zahvaljujem na tom velikom angažmanu tijekom mojeg mandata.


Koliko se, nakon stanovitih poteškoća, poboljšala situacija vezana uz nastupe Hrvatske na međunarodnim književnim sajmovima?

– U Leipzigu smo 2008. zemlja partner i očekujem veliki uspjeh. Zajednici nakladnika i knjižara nastojimo maksimalno pomoći u promicanju hrvatske knjige i autora u svijetu. Osnovali smo i nagradu Iso Velikanović za prevoditelje, a pisce već dvije godine sustavno stipendiramo i stvaramo im povoljne uvjete za nastajanje novih djela.


Koje su posljedice uvođenja jedinstvene cijene knjige?

– Sustav se pokazao dobrim, ali ga treba još prilagođavati hrvatskoj praksi.


Kakvi su rezultati ubiranja spomeničke rente?

– Sve bolji. Gradovi su prepoznali važnost ulaganja u očuvanje kulturne baštine, a i brojke to potvrđuju. Tijekom 2004. prikupljeno je 68 milijuna, a ove godine očekujemo dvjesto. Povećanim ulaganjima iz državnoga proračuna i prikupljenom spomeničkom rentom proveli smo zaštitne radove na više od 2500 kulturnih dobara, odnosno na razini mandata riječ je o uloženih 733 milijuna kuna, što je gotovo dvostruko više od bivše vlade.


Gdje će na kraju završiti Apoksiomen, u čiju je obnovu uloženo toliko vremena, truda i novca? Može li on ostati u Arheološkom muzeju u Zagrebu, s povremenim izlaganjem na drugim lokacijama?

– U onome gradu, odnosno muzejskoj ustanovi, koji mu osiguraju najbolje uvjete. Kao što znate, uvjete su utvrdili Hrvatsko muzejsko vijeće i Vijeće za kulturna dobra.


Što se planira s obnovom i zaštitom pulske arene i jeste li zadovoljni stanjem u Arheološkom muzeju u Puli?

– Nisam zadovoljan stanjem u muzeju, ni međuljudskim odnosima, ni ostvarenim rezultatima. Što se tiče Arene, pripremamo program cjelovite obnove.


Kako ste zadovoljni obnovom splitske rive?

– Zadovoljan sam, izgleda europski, i više od toga – svjetski.


Sadašnja vlada svojedobno je razriješila intendanta HNK u Zagrebu...

– Dogodio se pomak, sređeno je financijsko poslovanje, vide se rezultati u planiranju programa i repertoara, što je u skladu s novim zakonom o kazalištima. Još su ostali problemi unutarnje kadrovske organizacije, no bude li se poštivao Zakon o kazalištu, bit će i to riješeno.


Uložili ste mnogo u obnovu šest kazališnih zgrada, osobito vrlo stare zgrade HNK u Varaždinu. Kako ocjenjujete promjene koje su tamo nastupile u posljednje dvije godine?

– Ulažemo mnogo u obnovu kazališnih zgrada kako bismo umjetnicima stvorili bolje uvjete za rad, a samim time i boljitak za publiku. Kada već spominjete Varaždin, o novoj ravnateljici, Jasni Jakovljević, mogu reći sve najbolje. Ambiciozna i vrijedna, skrbna i racionalna, dobar menadžer kakvih u kulturi ima premalo. Prihvatila je velik izazov, prihvatila se obnove kazališne zgrade koja je bila jako zapuštena i koja već desetljećima, čini se, čeka Jasnu Jakovljević.

Zanimljiv dramski repertoar visoke umjetničke razine s izvrsnim ansamblom Varaždinskoga kazališta i uglednim kazališnim redateljima, ostvaruju se djela nacionalne dramske baštine kao i klasici svjetske i domaće literature, a njeguje se i autohtoni kajkavski dijalekt. Sve u svemu pohvalan primjer.


Podupirete osnivanje stalnih kazališnih ansambala i u manjim sredinama, što je važna inicijativa. No, s druge strane, ne ograničava li to možda previše redatelje u izboru glumaca, a publici u nekoj sredini smanjuje mogućnost gledanja i novih glumačkih lica?

– Kad govorimo o kulturi i programima, nema malih i velikih sredina, nego samo kvalitetnih i nekvalitetnih programa. Podupirem osnivanje stalnih kazališnih ansambala jer oni jamče stalnu kazališnu publiku i daju život kazalištu. Spominjete smanjenje mogućnosti gledanja novih glumačkih lica, što nije točno. One se ne smanjuju, već naprotiv povećavaju. Dobar je primjer kazalište u Virovitici, kazalište u Zadru, Puli i Vinkovcima, dobar će primjer biti i kazalište u Šibeniku, za čiji se ustroj stalnog ansambla već dulje zalažem, nadam se s uspjehom. Jasno, tu su još Karlovac, Sisak i Čakovec, čime bismo na pravi način zaokružili mrežu hrvatskih kazališta.


Kako ocjenjujete hrvatsku filmsku produkciju tijekom svojega mandata?

– Ocjenom odličan, a po Bologni ocjenom izvrstan. Na početku mandata sufinancirali smo četiri dugometražna filma, a ove smo godine na deset. Hrvatski film osvaja brojne nagrade na međunarodnim festivalima, osvaja domaću publiku i svi su trendovi uzlazni. Vjerujem da će ti uspjesi potaknuti kinoprikazivače na veća ulaganja u nove kinodvorane, ali i u obnovu postojećih. Bilo bi idealno kada bismo dosegnuli standarde sustava hrvatskih knjižnica – u svakoj općini kinodvorana (knjižnica).


Kako ocjenjujete ulogu Festivala igranog filma u Puli?

– Festival igranog filma u Puli posljednje četiri godine pronašao je, ponajprije zahvaljujući kvaliteti domaćih filmova, put do publike, koja je nakon dugo godina stagnacije prepoznala hrvatski film. Još jednom moram ponoviti da je uloga Pule promidžba nacionalnoga filma i poticanje stvaralaštva.


S koliko će novca Ministarstvo kulture pomoći obnovu pulskoga kina i nabavu novoga projektora za Arenu?

– Založili smo se i financirat ćemo nabavu novog projektora za Arenu kako organizatori ne bi morali iznajmljivati projektore čak i u susjednim zemljama. Obnovu pulskoga kina pomažemo i pomagat ćemo.


Što očekujete od Hrvatskog audio-vizualnog centra?

– Mnogo, jer smo novim zakonom o audio-vizualnom stvaralaštvu stvorili izvrsne preduvjete za njegov rad. Osigurali smo znatno više novca za hrvatski film i kinematografiju. Hrvatski audio-vizualni centar bit će stožerno mjesto za programiranje i poticanje audio-vizualnog stvaralaštva u svim njegovim segmentima te ustanova putem koje će se hrvatski film povezivati u međunarodne koprodukcije.


Zašto ste se odlučili za Alberta Kapovića kao vršitelja dužnosti ravnatelja HAVC-a?

– Zato što je sposoban. To je dokazao kao predstavnik Hrvatske u Eurimagesu i kao produkcijski savjetnik u Ministarstvu kulture tijekom posljednje dvije godine. On je osoba bogata iskustva vezana uz područje filma i kinematografije i kreativno je sudjelovao u donošenju novoga zakona, a imenovan je kao privremeni ravnatelj koji će uspostaviti rad Centra.


Hoće li biti mogućnosti dodatne potpore producentima i redateljima, koji s nešto manje dobivena novca od dosad uobičajena nikako ne uspijevaju zatvoriti financijsku konstrukciju ove godine odobrenih filmova?

– Zatvaranje financijske konstrukcije uvijek je složen i zahtjevan posao, ali to je posao producenta. Ministarstvo ne bježi od svojih obveza i pomaže kada je to moguće.


Koji će još igrani filmovi, po vašim informacijama, biti dovršeni tijekom vašeg mandata?

– Uvidom u program Prvi pogled očekujem da će se završiti snimanje filmova Ničiji sin, Razdanjivanje, Žena bez tijela, Kino Lika i Kroz noć do jutra.


Kada će Hrvatska pristupiti programu MEDIA?

– Čim se za to stvore uvjeti.


Hrvatska je prošle godine prvi put imala filmski štand u Cannesu, a ove godine i u Berlinu. Kako ocjenjujete ovogodišnje nastupe?

– Zadovoljan sam našim nastupima, jer ono što se očekivalo, a to je prezentacija hrvatskih filmova, međunarodni kontakti i promocija lokacijskih potencijala, postignuto je. Zainteresirali smo europsku audio-vizualnu industriju, brojne novinare uglednih europskih časopisa, direktore festivala. Vidimo i rezultate. Naši filmaši dobivaju nove pozive za prikazivanje na europskim festivalima, ali i ponude za druge međunarodne koprodukcijske strukture.


U vaše je ministarstvo ušla i zaštita prirode. Koji su bili najveći izazovi na tom području?

– Usklađivanje zakonske regulative s europskim pravnim tečevinama, kao što sam već naglasio, novi zakon o zaštiti prirode i Zakon o genetski modificiranim organizmima, osnivanje PP Lastovo, čime je zaštićen jedan prirodni fenomen akvatorija i više od četrdeset Lastovaca. Pokrenuli smo uspostavu geoinformacijskog sustava za sva zaštićena područja te u cjelini unaprijedili sustav zaštite prirode. I u ovom području potičemo izvrsnost novouspostavljenom nagradom koja nosi ime Ive Horvata, našega poznatog prirodoslovca.


U kojoj umjetnosti najviše uživate u slobodno vrijeme?

– Po prirodi sam radoholičar, a u slobodno vrijeme najviše uživam u glazbi i čitanju.


Razgovarao Goran Ivanišević

Vijenac 352

352 - 13. rujna 2007. | Arhiva

Klikni za povratak