Vijenac 348

Matica hrvatska, Naslovnica

Dodjela nagrada Matice hrvatske

Dodjela nagrada Matice hrvatske

U palači Matice hrvatske u petak, 29. lipnja, dodijeljene su nagrade Matice hrvatske za 2006. godinu. Svečanost, kojoj je prisustvovao i ministar kulture Republike Hrvatske Božo Biškupić, otvorio je potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić pozvavši prisutne da minutom šutnje odaju počast Dragutinu Tadijanoviću, koji je svojim djelovanjem ostavio neizbrisiv trag i u Matici hrvatskoj. Na Dragutina Tadijanovića u svom je govoru podsjetio i Igor Zidić, predsjednik Matice hrvatske. Govoreći o nagradama Matice hrvatske Zidić je istaknuo da se nakon izbora članova povjerenstava Matica ničim nije upletala u njihov rad te da su kompetentni ocjenjivački sudovi donijeli odluke koje Matica u cijelosti podupire.

Nakon uvodnih govora pristupilo se dodjeli Matičinih nagrada, koje je, nakon pročitanih obrazloženja, dobitnicima uručio Igor Zidić. Nagrada za književnost i umjetnost August Šenoa dodijeljena je Veljku Barbieriju za roman-kroniku Dioklecijan u izdanju zagrebačkoga Profila. Obrazloženje nagrade pročitao je Stjepan Čuić, predsjednik Društva hrvatskih književnika.

Nagrada za književnu i umjetničku kritiku Antun Gustav Matoš pripala je akademiku Zvonimiru Mrkonjiću za Prijevoje pjesništva I i II u izdanju zagrebačke Altagame, u kojima su prikupljeni kritički prilozi objavljivani tijekom devet godina u tjednom prilogu Mediteran riječkoga »Novoga lista«. Obrazloženje je pročitao akademik Tonko Maroević.

Viktor Žmegač za knjigu Od Bacha do Bauhausa – povijest njemačke kulture primio je nagradu za znanost Oton Kučera. Obrazloženje nagrade pročitao je akademik Nikola Batušić.

Nagradu za najbolje djelo koje objavi ogranak Matice hrvatske Ivan Kukuljević Sakcinski dobio je Ivan Rizmaul za knjigu Spomenar baštine petrinjske u izdanju Matičina ogranka u Petrinji. Obrazloženje nagrade pročitao je akademik Josip Bratulić.

Zahvaljujući u ime nagrađenih Viktor Žmegač rekao je da je riječ o ljudima koji dolaze s različitih područja te, pozivajući se na Friedricha Schillera i Maxa Webera, istaknuo je da su im zajedničke strast, igra i etos.


Nagrada MH za znanost Oton Kučera

U Odbor za dodjelu Nagrade Matice hrvatske za znanost Oton Kučera za 2006. godinu Glavni odbor imenovao je Nikolu Batušića, Nenada Cambija, Jadranku Grbić, Stipu Kutlešu i Vladimira Paara. Za predsjednika Odbora izabran je Vladimir Paar, a za dopredsjednika Nikola Batušić.

Odluka je članova Odbora da se Nagrada Matice hrvatske za znanost Oton Kučera za 2006. godinu dodijeli knjizi:

Viktora Žmegača Od Bacha do Bauhausa – povijest njemačke kulture, Matica hrvatska, Zagreb, 2006.



Obrazloženje je napisao Nikola Batušić:

U svome je razvoju hrvatska kultura bila u nadasve bliskim dodirima i s dvjema velikima: talijanskom i njemačkom. Nije nam namjera iznositi participaciju jedne ili druge u formativnom procesu naše nacionalne, ali da obje kulture trebamo iscrpno upoznati kako bismo znali cijeniti sva njihova obilježja, neće biti nimalo sporno. Stoga ova monumentalna knjiga koja se nalazi pred nama otvara široka vrata ulasku u njemački kulturni svijet, jedan od onih presudno važnih za oblikovanje sveukupnog europskog (i ne samo europskoga) ozračja kreativne ljudske djelatnosti na svim područjima duhovnosti. Otvaranjem korica ovoga sveska ulazimo u neprolazne vrednote ljudskoga uma i duha, vrednote koje nisu samo vezane uz jedan narod, jedan jezik i jedno kulturno podneblje, nego znače trajnu, neprolaznu vrijednost za svaku, pa tako i za našu – hrvatsku civilizaciju.

Približiti nam, rastumačiti, analizirati, komparativnim sučeljavanjima unutar dijakronijskih odrednica suprotstaviti brojne i različite umjetničke te znanstvene dosege njemačke kulture pod znakovitim geslom od Bacha do Bauhausa mogao je u nas samo jedan, rekao bih i jedinstveni – znanstvenik i književnik, hrvatski germanist i muzikolog, komparatist i kroatist Viktor Žmegač. Jedino je ta i takva osobnost smogla snage, a i hrabrosti, da nas uvede u sintezu njemačke kulture, ne izostavljajući ni jedan njezin segment, ni jedno važno poglavlje u njezinu nastajanju, važući odmjereno i sigurno svoja multidisciplinarna istraživanja kako bi nam predočio čudesnu sintezu o rađanju, razvoju i konačnom oblikovanju duha njemačke kulture u nekoliko stoljeća.

Žmegačeva knjiga pisana je iznimno čitkim esejističkim stilom, filmskim jezikom rečeno, u njoj su pretapanja između različitih tematskih blokova gotovo neprimjetna, pa se raznorodna umjetnička područja koja autor opisuje, analizira i vrednuje stapaju u nerazdruživu slitinu koja svakoga čitatelja neodoljivo privlači i drži u neprekinutoj napetosti. Stoga je put od Bacha do Bauhausa cesta koja mami i poziva da se uputimo njome prema novim spoznajama o kulturi kojoj i mi mnogo toga dugujemo.


Nagrada MH za književnost i umjetnost August Šenoa

U Odbor za dodjelu Nagrade Matice hrvatske za književnost i umjetnost August Šenoa za 2006. godinu Glavni odbor imenovao je Teu Benčić Rimay, Stjepana Čuića, Mirka Marjanovića, Slobodana Novaka i Andrianu Škunca. Za predsjednika Odbora izabran je Stjepan Čuić, a za dopredsjednika Slobodan Novak.

Odluka je članova Odbora da se Nagrada Matice hrvatske za književnost i umjetnost August Šenoa dodijeli knjizi:

Veljka Barbierija Dioklecijan, Profil, Zagreb, 2006.



Obrazloženje je napisao Stjepan Čuić:

Roman – kronika Veljka Barbierija Dioklecijan tematski, stilski i dramaturškom organizacijom teksta nadmašuje sve ostalo, pa nema u promatranom nakladničkom razdoblju premca.

Jeka stoljeća, što je pozadinom te knjige, odzvanja i u naše doba – ovisno o kutu iz kojega se što promatra i o samu promatraču. U čistom obliku, kao književno djelo, Barbierijev roman napisan je modernim jezikom, jezikom u kojem riječi imaju pamćenje, a relacije između izvanredno profiliranih likova postignute su i opisane kao metafore. Valja dodati i to da današnji potencijalni čitatelji Dioklecijana ne moraju ništa ni znati o vremenu koje autor promatra da bi s užitkom, a ne s naporom, čitali to izvanserijsko djelo.


Nagrada MH za književnu i umjetničku kritiku Antun Gustav Matoš

U Odbor za dodjelu Nagrade Matice hrvatske za književnu i umjetničku kritiku Antun Gustav Matoš za 2006. godinu Glavni odbor imenovao je Aleksandra Flakera, Hrvoja Ivankovića, Tonka Maroevića, Julijanu Matanović i Helenu Sablić Tomić. Za predsjednika je izabran Aleksandar Flaker, a za dopredsjednika Tonko Maroević.

Odluka je članova Odbora da se Nagrada Matice hrvatske za književnu i umjetničku kritiku Antun Gustav Matoš za 2006. godinu dodijeli knjizi:

Zvonimira Mrkonjića Prijevoji pjesništva I i II, Altagama, Zagreb, 2006.



Obrazloženje je napisao Tonko Maroević:

Po predanosti praćenju i tumačenju poezije Zvonimir Mrkonjić je jedna od uporišnih točaka novije hrvatske književnosti. Djelujući kao afirmiran pjesnik i plodan prevodilac, posebne je domete ostvario kao višestrani antologičar i ustrajan kritičar, osjetljiv na različite oblike izraza i na neizbježne mijene naraštajnih ili osobnih poetika. Kao nitko drugi umio je povezati teorijske i empirijske aspekte pisanja, a otvorenošću prema radikalnijim postupcima proširio je područja povijesno relevantnih iskustava.U dvije opsežne knjige Prijevoji pjesništva, I i II, na oko devet stotina stranica, okupio je recentniju kritičku praksu vezanu uz kontinuiranu devetogodišnju suradnju u tjednom prilogu Mediteran riječkoga »Novog lista«. Prikazima novoizišlih knjiga pjesama popratio je praktički svu poetsku produkciju i izdavačku empiriju suvremenoga nam Parnasa, reagirajući spremno i na prvence mlađih autora i na novije zbirke zrelih pjesnika i na nova izdanja već klasičnih opusa. Na taj je način u žarište njegova zanimanja ušao najvažniji dio salda pjesništva dvadesetoga stoljeća (od Nazora do Tatjane Gromača), a on je iskoristio prigodu da preispita poznato i da gotovo prvi provjeri manje znano. Ali Mrkonjić nije zastao na prošlostoljetnim pojavama, nego je već u Prijevojima pjesništva smjelo prekoračio prag novoga tisućljeća, a stalnom kritičkom rubrikom u Matičinu »Vijencu« nastavlja pratiti zanimljive i karakteristične manifestacije pjesništva naših dana.

Temeljitošću i ozbiljnošću pristupa, sustavnošću i ulančanošću na prethodeće vlastite rezultate te gipkošću i razvedenošću metode kojom svaki put slijedi specifičnosti i meritum razmatranoga poetskog fenomena, Zvonimir Mrkonjić nametnuo se – i objavljenim svescima potvrdio – kao najpozvaniji kritički glas u protekloj godini, dostojan apostrofiranja nagradom imena Antuna Gustava Matoša.


Nagrada MH za najbolje djelo što ga objavi ogranak MH Ivan Kukuljević Sakcinski

U Odbor za dodjelu Nagrade Matice hrvatske za najbolje djelo što ga objavi ogranak Matice hrvatske Ivan Kukuljević Sakcinski u 2006. godini, Glavni odbor imenovao je Josipa Bratulića, Ernesta Fišera, Kuzmu Kovačića, Strahimira Primorca i Stjepana Sučića. Za predsjednika je izabran Josip Bratulić, a za dopredsjednika Strahimir Primorac.

Odluka je članova Odbora da se Nagrada Matice hrvatske za najbolje djelo što ga objavi ogranak Matice hrvatske Ivan Kukuljević Sakcinski za 2006. godinu dodijeli knjizi:

Ivana Rizmaula Spomenar baštine petrinjske, OMH Petrinja, 2006.



Obrazloženje je napisao Josip Bratulić:

Knjiga Spomenar baštine petrinjske Ivana Rizmaula podijeljena je u sedam poglavlja: Uspomene iz stare Petrinje, Naši blagdani, Narodne umotvorine, Od jutra do mraka, Od sjetve do žetve, Naslade s bakina stola, a na kraju je Petrinjsko rječničko blago, a zatim još Izreke, poslovice, uzrečice. Sažetak je na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku. Ukupno 372 strane. Knjiga je obogaćena brojnim probranim ilustracijama i grafičkim prilozima. Po tome je ova knjiga bogata osobna karta Petrinje i petrinjskoga kraja. Za svakoga čitatelja na stranicama toga iznimnoga spomenara naći će se pobudna i zanimljiva štiva. Ova knjiga može dobro poslužiti kao uzorak za opise drugih hrvatskih krajeva, gradova i naselja jer nam ovakve knjige iz zaborava vraćaju bogatu i zanimljivu povijesnu, društvenu i kulturnu baštinu, vrijednu pamćenja i, gdje je god to moguće – oživljavanja. U tome prednjači i grad Petrinja i njezin ogranak Matice hrvatske. Jednako dok je radio u progonstvu, kao i sada kad je prostor slobodnoga kulturnoga rada širom otvoren. To je danas posebice važno jer sve više blijede uspomene, jer se tradicija zapostavlja, zaboravlja i zapušta, a i sve se manje čitaju takve vrijedne knjige koje govore o tradiciji i identitetu hrvatskih krajeva.

Zato je Odbor izabrao za visoku nagradu Matice hrvatske ovu knjigu Ogranka Matice hrvatske u Petrinji.

Vijenac 348

348 - 5. srpnja 2007. | Arhiva

Klikni za povratak