Vijenac 285

Filatelija

FILATELIJA: MOTIVI POŠTANSKIH MARAKA

Hrvatsko bajoslovlje

Autorica Sanja Rešček, akademska slikarica i dizajnerica, dimenzije 35,50 x 29,82 mm, naklada 200 000, datum izdanja 14. siječnja 2005.

FILATELIJA: MOTIVI POŠTANSKIH MARAKA

Hrvatsko bajoslovlje

Autorica Sanja Rešček, akademska slikarica i dizajnerica, dimenzije 35,50 x 29,82 mm, naklada 200 000, datum izdanja 14. siječnja 2005.

Tijekom posljednjih desetak godina i u svijetu i u Hrvatskoj iznimno je živo zanimanje za bajoslovlje, pa stoga ne treba čuditi činjenica da je Hrvatska pošta pokrenula seriju maraka pod naslovom Hrvatski vilinski svijet, koja svjedoči da je on ne samo dio europskoga tradicijskog pripovijedanja nego i to da su ga u vlastitim umjetničkim djelima nadograđivali suvremeni pripovjedači i pjesnici.

Raskošni slavenski mitološki svijet dakako da određuje i hrvatsko bajoslovlje (ętre imaginaires), iako se ono u znanosti rađa pod neizbježnim šeširom romantičara braće Grimm, poglavito na tragu kapitalnoga djela Jakoba Grimma Njemačka mitologija (1835). Stručnu literaturu o hrvatskom bajoslovlju utemeljio je Ivan Kukuljević-Sakcinski 1846. kada je u »Danici hrvatsko-slavonsko-dalmatinskoj« tiskao studiju Bajoslovlje i crkva; Vile.

Ukupno uzevši, postoje tri vrste bića što su temeljem našega narodnog vjerovanja: vile (ali i vilovnaci u Samoboru, vilenjaci u Poljicima, Karlovcu i Samoboru, vilovnjaci u Ivanić-Gradu, koji međutim nisu muška varijanta vila, nego su posrijedi muškarci u posebnim svezama s vilama), vještice (ali i štriguni i viščuni na Braču, copernjaci u Loboru, koji su odreda muškoga roda) i vampiri (ali i pasoglavci u Lici i u Slavoniji, kao i mćra).

Ipak, ono što nas oduševljava kad je posrijedi mitski svijet narodne svijesti u Hrvata jest činjenica da hrvatsko bajoslovlje nastavlja i dan-danas živjeti kako u usmenoj predaji, pa makar »umnogome tek torzo negdašnjih bogato fabuliranih priča« (Ljiljana Marks), tako i u umjetničkoj književnosti (Ivana Brlić-Mažuranić, Vladimir Nazor, Miroslav Krleža, Ivan Goran Kovačić...), posebice u književnosti tzv. folklorne orijentacije.

Nove dvije marke iz serije Hrvatski vilinski svijet tiču se bajoslovlja Vladimira Nazora: patuljak po imenu Pedalj Muža - Lakat Brade, koji ima »kljunast nos, velike oči, te je kratkonog i duge brade, a u ruci mu vilasto kopljice«, preuzet je iz djela Pionir Grujo, a vila Halugica, »kćerka vile pomorkinje i zemnika ribara, duge modre kose koja joj pada kao talas niza leđa, a usne joj se crvene kao kora i velike zelene oči sjaje blago kao dvije zvijezde utopljene u dubini te joj oko vrata stoji zamotani čarobni vezeni rubac«, preuzeta je iz djela Halugica.

Likovno rješenje ovogodišnjega, drugog izdanja serije Hrvatski vilinski svijet dizajnerski je isto kao i prvo izdano 2003, no likovno uspjelije, jer je Sanja Rešček lica likova ovoga puta učinila znatno izražajnijima.

Marke su izdane u sutisku u arku od dvadeset maraka, a izdana je i omotnica prvoga dana (FDC). Autor je teksta objavljena u letku koji prati izdanje Nedjeljko Fabrio.

Priredila Sandra Cekol

Vijenac 285

285 - 3. veljače 2005. | Arhiva

Klikni za povratak