Vijenac 276

Glazba

Anica Zubović, Kronologija, Croatia Records

Od Rožice do Maškara

Anica Zubović, Kronologija, Croatia Records

Od Rožice do Maškara

Kada je davne 1958. prvo izdanje Opatijskoga festivala postavljalo temelje domaćoj pop-estradi nadolazećih šezdesetih, u odabranom društvu od tek devet izvođača, našlo se uz Zdenku Vučković, Beti Jurković, Marijanu Deržaj, Lolu Novaković, Ivu Robića, Dušana Jakšića, Tonija Kljakovića te Duo sa Kvarnera, i ime 26-ogodišnje Zagrepčanke, Anice Zubović. Nemala stvar, s obzirom na povijesni događaj i kontekst nove generacije izvođača (posebno pjevačica), koje će obilježiti festivalske i diskografske šezdesete.


U seriji izdanja pod naslovom Kronologija, koja predstavlja izvedbe toga doba iz produkcije našega najvećeg diskografa, tadašnjeg Jugotona, ovo je izdanje posvećeno jednoj, iako kratkoj, vrlo markantnoj karijeri. Imena Anice Zubović i njezinih pjesama zasigurno će se rado sjetiti oni koji su svoje svjetonazore gradili u isto vrijeme kada je stasavala i domaća diskografija.

Stih u pijesku

Iako se Anica Zubović domaćoj publici, početkom pedesetih, predstavila međimurskim (Rožica sem bila, Zasadi mi belu rožu) i dalmatinskim narodnim pjesmama, već 1957. okušala se, na poziv Nikice Kalogjere, i u zabavnim vodama. Iako Negdje u dalekom svijetu, prepjev Livingston-Evansove Brave Man, teme iz filma Crvene podvezice, koja na ovoj kolekciji slijedi Rožicu, zvuči poput svojevrsna križanca western-balade i spomenutih narodnih melosa, bio je to značajan iskorak (i veliki radijski hit) za pjevačicu koja će već sljedeće godine, dramatičnom izvedbom prepjeva sanremske melodije Nille Pizzi, L’edera (Poput bršljana), steći golemu popularnost i ući u prvu izvođačku ligu mlade domaće lakoglazbene scene te osigurati svoje mjesto na spomenutoj legendarnoj festivalskoj priredbi, gdje je izvela skladbu Okrećem listove kalendara (Dukić-Britvić).

Ono od čega Anica Zubović nije mogla pobjeći bio je njezin školovan, čist i snažan glas, koji se, ipak, najuspješnije sljubljivao s gudačima (Plavi lan) i starinskim aranžmanima (More, more), a koji se tek povremeno uspješnije uklapao u novije ritmove (Stih u pijesku), odnosno sve agresivnije nadolazeće glazbene trendove. Vjerojatno upravo zahvaljujući tome Anica Zubović u prvim je godinama šezdesetih osvajala publiku okrenutu tradicionalnijem zvuku i redovito bilježila festivalske uspjehe. Od njih na ovom se izdanju ističu veseli hit Maškare (Kalogjera-Dedić) u duetu s Markom Novoselom, koji se i danas često može čuti na radiju te sjetna balada Kad jednom odeš(Nećak-Torbica).

»Unatoč zapaženim festivalskim uspjesima, poglavito na ’Opatiji’ i splitskim ’Melodijama Jadrana’, raspeta između Zagreba i Beograda (svog novog prebivališta), između nagnuća serioznijoj interpretaciji i zahtjeva tržišta, između izvornog i novoskladanog«, zaključuje urednik edicije Siniša Škarica, »Anica je već sredinom šezdesetih počela gubiti nit kojom je nastojala miriti te suprotnosti«.

I ovo izdanje još je jedan uspjeli prilog Perfekt Musica dokumentiranju početaka naše zabavne glazbe. U ovom slučaju predstavljanje imena koje je ostalo u sjećanju više negoli skladbe kojim se proslavilo.

Velimir Cindrić

Vijenac 276

276 - 30. rujna 2004. | Arhiva

Klikni za povratak