Vijenac 271

Književnost

Hrvatsko jezikoslovlje

Utočište za ugrožene riječi

Ljerka Šimunković - Maja Kezić, Glosar kuhinjske i kulinarske terminologije romanskog podrijetla u splitskome dijalektu, Dante Alighieri, Split, 2004.

Hrvatsko jezikoslovlje

Utočište za ugrožene riječi

Ljerka Šimunković - Maja Kezić, Glosar kuhinjske i kulinarske terminologije romanskog podrijetla u splitskome dijalektu, Dante Alighieri, Split, 2004.

Sredinom svibnja ove godine bila sam u Splitu na skupu Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku. Izlaganje kolegice Dunje Jutronić Rječnik splitskog dijalekta bilo mi je među najzanimljivijima. Nisu prošla ni dva mjeseca, a u ruke mi je dospjela knjižica koja se bavi tipičnim splitskim (uže: kuhinjskim i kulinarskim) riječima. Kažem knjižica ne zato da umanjim njezinu vrijednost, nego tim (tepajućim) deminutivom izražavam svoju simpatiju prema njoj i prema građi koju nam predočuje. Razveselim se svakoj knjizi koja ugrožene riječi želi sačuvati od istrebljenja.

Knjiga se sastoji od dva dijela. Prvi je (potreban) povijesni okvir u kojem se oblikovao splitski dijalekt, no taj sam dio brzo apsolvirala (preletjela) i pohrlila prema drugom, a to je sam glosar. Sadrži 467 pojmova iz kuharske i kulinarske terminologije splitskoga dijalekta, i to onih romanskoga podrijetla. Poredani su abecednim redom, pa ih je lako naći. Svaka je riječ naglašena (imperativ dijalektoloških radova) i popraćena gramatičkom odrednicom (genitiv jd. ili mn., gramatički rod, za množinu i broj), iza koje stoji standardna riječ ili opis značenja, a uz pojmove iz flore i faune i njihovo latinsko ime. Posebna vrijednost i zanimljivost ovoga djela jest etimološki opis, a iznad svega situacijski kontekst u koji autorice smještaju riječi. Kako su provele i anketu na tristo ispitanika triju dobnih skupina (1. od 12 do 35 godina, 2. od 36 do 65, 3. od 65 naviše) nalazimo i dragocjene statističke podatke o frekvenciji tipičnih riječi iz dalmatinske »kužine«.

Sačuvati od zaborava

Cilj je ove knjige jasan: popisati te drage domaće riječi, upozoriti na njihovu povijesnu i tradicijsku vrijednost, a - iznad svega - sačuvati ih od zaborava. Na kraju knjige nalazi se popis literature (51 bibliografska jedinica), a uz svaki članak zabilježeni su izvor, pa onaj tko želi saznati više može svoje znanje proširiti i djelima iz bibliografije. S jedne strane to su stručna djela (rječnici i rasprave mahom hrvatskih i talijanskih romanista), a s druge književna, koja su poslužila kao vrelo građe za ovaj glosar (uz ostalo »kuharice« D. Marjanović-Radice i G. Calussi te tekstovi nezaobilaznoga kroničara staroga Splita, Miljenka Smoje). Prije samoga glosara autorice su napravile i pregled semantičkih kategorija (ima ih 12), a potom svakoj od njih tematski pridružile riječi (npr. Povrće: artičok, balancana, baštard, biži, brokule, cuketa, čimuli, fažol, fažolet, kapari, kapula, karota, kostradura, kavor, kavul, kukumar itd.).

A evo kako izgleda kontekstualizacija. Uzmimo nasumce riječ, npr. škancija (polica) - »...tako da si moga zapazit škanciju sa pjatiman, o koju su se obišali vrči i razni poti i škudele...« (Ivan Kovačić, Smij i suze starega Splita). Ili koju iz često citirana izvora, Kuharice dalmatinskih gospođa G. Calussi: »...Ko ne ji glavu od škarpuna, mirita mu ime od pizduna...« Tu sam kuharicu svojedobno naručila od izdavača ne toliko da po njoj kuham (vrijeme, ah, vrijeme!), nego više da (jezično) guštam. Sada joj se pridružio i Glosar Lj. Šimunković i M. Kezić. Osim što je stručno vrlo pomno sastavljen, odiše nepatvorenom ljubavlju prema dijalektu staroga Splita, zbog čega ću ovo djelce (opet djetinja dragost deminutiva) često uzimati u ruku. Čitajući ga, stalno su mi navirali stihovi Tina Ujevića: Zelenu granu s tugom žuta voća u nekom davnom spljetskom perivoju... Glosar je puno više od rječnika. On je (i) slika Splita i Dalmacije - one čestite i nekoć prepoznatljive Dalmacije koje više nema.

Nives Opačić

Vijenac 271

271 - 22. srpnja 2004.

Klikni za povratak