Vijenac 265

Matica hrvatska

KRONIKA DOGAĐAJA

Čakovec

Odlazak humanista

U povodu smrti mr. Jurja Novaka (9. travnja 1930 — 29. ožujka 2004), dugogodišnjega člana Matice hrvatske, u prostorijama Ogranka Matice hrvatske Čakovec održana je komemoracija na kojoj su govorili dr. Zvonimir Bartolić, predsjednik, Tomica Blažeka, tajnik, prof. Dragutin Toma, Đuro Ružić, dopredsjednik, te istaknuti članovi čakovečkog Ogranka Ivan Petriš i Franjo Martinez. Dr. Zvonimir Bartolić istaknuo je da je prof. Juraj Novak pripadao krugu hrvatskih intelektualaca koji je imao posebno težak životni put. Nakon diplome 1954. započeo je raditi na Učiteljskoj školi, a nakon ukidanja od 1961. radio je u Gimnaziji u Čakovcu. Kao profesor hrvatskoga jezika prof. Novak prošao je sva razdoblja kroz koja je ta škola prolazila. Humana načela prenosio je na učenike, a težnja da pronikne u bit književne riječi urodila je magistarskim radom Interpretacije i analize književnih tekstova. Desetljećima je bio aktivist Crvenoga križa, ostavivši iza sebe i vrijednu knjigu Hrvatski Crveni križ u Međimurju 1941-1991. Surađivao je u Matičinu časopisu »Hrvatski sjever« i Hrvatskom kajkavskom kolendaru, posebno na analizama književnoga teksta u srednjoj školi. Njegovom je smrću Matica izgubila jednog od najvrednijih članova, rekao je dr. Bartolić, koji se od Đure Novaka oprostio i na čakovečkom groblju. Posebno dirljivo sjećanje na Jurja Novaka iznio je prof. Dragutin Toma, sjećajući se pomoći koju je Novak pružio prilikom policijskih saslušanja članova Matice u teškim vremenima te njihovih razgovora u gimnaziji s temom hrvatskoga jezika, a posebno o ondašnjoj Deklaraciji o hrvatskom jeziku o kojoj se potajice razgovaralo izvan prostora škole. Komemoraciji je prisustvovala obitelj, a o tome koliko je Juraj Novak davao za društvene i humanitarne aktivnosti, često i na račun obitelji, govorio je njegov sin Branimir.

Drugoga travnja u plavom salonu dvorca Gredice Ksavera Šandora Gjalskoga kod Zaboka, na poticaj udruge Muži zagorskoga srca iz Zaboka, koja njeguje kajkavštinu, organizirano je predstavljanje Decretuma 1574 Ivana Pergošića, najstarije hrvatske kajkavske knjige, tiskane 1574. u Nedelišću, koju je 2003. objavio Ogranak Matice hrvatske Čakovec. Brojnim su prisutnima o tom reprezentativnom književnopravnom djelu govorili dr. sc. Zvonimir Bartolić, predsjednik čakovečkog Ogranka, u svojstvu priređivača i pisca prateće rasprave o knjizi te prof. dr. Stjepko Težak i prof. dr. Joža Skok, recenzenti. Predstavljanju su prisustvovali i Tomo Blažeka, tajnik čakovečkog Ogranka te Vera Zemunić i Jurica Cesar, članovi Predsjedništva.

Na zajedničkoj sjednici Predsjedništva i Nadzornoga odbora Ogranka Matice hrvatske Čakovec Tomica Blažeka, tajnik, podnio je izvještaj o poslovanju, koji je Nadzorni odbor ocijenio pozitivnim i u duhu dobra gospodarenja. Đuro Ružić, dopredsjednik, podnio je izvješće o postavljanju spomen-ploče nastavnicima Dragutinu i Mariji Kaniški i spomen-grobnice učiteljici Danici Bošković, nekadašnjim učiteljima u Donjem Kraljevcu. Riječ je o akciji koju su pokrenuli učenici iz Donjeg Kraljevca, a podupro ju je Ogranak Matice hrvatske Čakovec. U akciju su se uključila osamdeset i četiri donatora pa će spomen-ploča i grobnica biti završene tijekom lipnja. Ogranak će sudjelovati u proslavi na Visokoj učiteljskoj školi u Čakovcu, gdje će se 26. travnja postaviti poprsje Nikoli Paviću, nekadašnjem tajniku Matice hrvatske. Tridesetoga svibnja najavljen je posjet profesora i časnika Vojnog sveučilišta Nikola Zrinski iz Budimpešte, koji žele razgledati mjesta važna za obitelj Zrinski. U povodu te najave članovi su Ogranka Matice hrvatske Čakovec oštro reagirali na izgled Staroga grada, odnosno utvrde Zrinskih kao i spomenika Nikole Zrinskog, te na nepotrebne grafite. Na sjednici je donesena odluka da se pomogne tiskanje knjige pjesama Danijela Kralja, slijepoga učenika iz Lopatinca.

Čitluk

Petnaestoga travnja u Crkvi Krista Kralja u povodu manifestacije Uskrs s Maticom u Brotnju, predstavljena je knjiga akademika Stjepana Krasića Pape i hrvatski književni jezik u XVII. stoljeću i otvorena izložba akvarela akademskoga kipara Ivana Kujundžića u Galeriji fra Didaka Buntića. U programu su sudjelovali akademik Stjepan Krasić, prof. dr. Stjepan Damjanović, prof. dr. Marko Samardžija, prof. dr. Šimun Musa, akademski kipar Ante Brkić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Čapljina i prof. Andrija Stojić, predsjednik čitlučkoga Ogranka. U glazbenom su dijelu programa nastupili učenici Osnovne škole fra Didaka Buntića.

Gospić

Časopis Ogranka Matice hrvatske Gospić »Lička revija«, br. 4/04, koji uz Ranka Šimića, glavnoga urednika, uređuju Ante Bežen, Jadranka Prša, Grga Rupčić, Zlatko Tomčić i Ana Tomljenović, izašao je, uz pomoć sponzora Grada Gospića i Kate Pavičić iz Zagreba, iz tiska.

Grubišno Polje

U prigodi sto četrdesete godišnjice rođenja Ivana Nepomuka Jemeršića (17. travnja 1864, Martinišće — 7. prosinca 1938, Grubišno Polje) Ogranak Matice hrvatske Grubišno Polje u suradnji s Ogrankom Matice hrvatske Zaprešić i Knjižnicama grada Zagreba organizirali su 16. travnja tradicionalni Skup pjesnika bjelovarsko-bilogorske županije pod naslovom Jemeršiću u spomen. Osim izdanja Jemeršićevih knjiga izložena je i nepoznata i neobjavljivana arhivska građa, rukopisi te članci i literatura o Jemeršiću, koju je prikupio prof. Stjepan Laljak. Priređena je bibliografija knjiga, književnih radova i članaka Ivana Nepomuka Jemeršića te bogata literatura o njegovoj književnoj, svećeničkoj i političkoj djelatnosti. O Ivanu Jemeršiću, svećeniku, književniku i patniku, govorio je Stjepan Laljak, predsjednik zaprešićkoga Ogranka Matice hrvatske. »Župnik Jemeršić čovjek je posebna kova. Obično ga naši školovani ljudi smatraju svojeglavim zanesenjakom, oblakarom, a on je uistinu kraj svega svoga plemenitog zanesenjaštva, čovjek gvozdene volje, čovjek koji neprestano radi, čovjek koji ne popušta od onoga za što se zagrijao... Svoju je župu preporodio. Ukrasio je crkvu, uveo proštenjište u čast Bl. Dj. Marije, divno uredio groblje, o svojem trošku posadio dugački drvored od crkve do groblja i do željezničke stanice. Štogod je u Gr. Polju lijepa i vrijedna, svuda je Jemeršić bio magna pars. Podigao je lijepu modernu vilu »Moj mir«, a čuo sam da je u oporuci namijenjena za plemenite svrhe, da bude odgajalište grubišnopoljske djece (bez razlike na vjeru), ili bolnica. Jemeršić je bio izvanredan pčelar, možda najbolji među hrvatskim kat. svećenstvom. Bio je pohvaljen na izložbama u Pragu, Bernu, Beču, Pešti i Zagrebu. Bio je izvanredan govornik, a napose propovjednik. Govorio je ognjevito, zanosno, pun iskrenoga osjećaja i pjesničke žice. K njegovim korizmenim propovijedima dolaze rado i pravoslavna braća da ga čuju« (Ivanko Vlašićak, Hrvatska duša, III-IV, 1925, str. 736-741).

Križevci

Desetoga travnja u prostorijama Ogranka Matice hrvatske Križevci otvorena je izložba/projekcija/instalacija dvojice autora, Marijana Molnara i Vlatka Vinceka. Marijan Molnar predstavio se dvama usko povezanim radovima — video/DVD projekcijom Svako jutro jaje i CD-prezentacijom rada Dva mjesta, dvije ulice. Prvi je prezentacija rada koji je ostvario na izložbi 2002. u Gliptoteci HAZU, koji je nastojao na više razina ostvariti usporedbu i komunikaciju između dva mjesta, Reke i Zagreba. Dva toponima odnosno dvije ulice koje predstavljaju dijametralno suprotne sredine (veliku i malu, grad i selo). Iz takve konstrukcije proizašao je videorad koji je u tadašnjem kontekstu bio dio instalacije na izložbi, a ovdje je dodatnom obradom prezentiran kao samostalan videorad Svako jutro jaje. Potaknut je pitanjem — kako obične stvari poprimaju simboličan oblik? Ritualno izjedanje jaja, svako jutro tri dana za redom, praćeno je jutarnjim vijestima kao vremenskim okvirom kojim ta banalna radnja dobiva dimenziju nepovratna i neponovljiva događaja. Prisilna radnja i pritisak nužde. Glad kao izvorni tjelesni impuls, istovremeno, netko je uvijek pojeden.

Sublimno polje strepnje Vlatka Vinceka prostorna je i video-instalacija, koncipirana kao spoj dviju suprotstavljenih cjelina. Elementi videoprojekcije i prostorni elementi trodijelno su strukturirani a zajednička im je poveznica uporaba tekućine. To su — voda, mlijeko i nafta. Vincek ih povezuje u parove: voda — tjeskoba, mlijeko — strah i nafta — smrt. Prostorni elementi instalacija sastoje se od tri akvarija ispunjena vodom, mlijekom i naftom, u koje su uronjeni diluvijalni ostaci — okamine (mamutovih zuba). Na taj je način autor nastojao stvoriti prostor napetosti između virtualnog i stvarnog prostora. Ironijski diskurs i njegovo polje izvjesnosti zamijenjeno je poljem strepnje.

Makarska

Hrvatskoga političara Dragu Krpinu, kojega javnost pamti kao govornika iz saborskih klupa ljubitelji književne riječi, mogli su 1. travnja u Gradskoj vijećnici u Makarskoj doživjeti u pjesničkom svjetlu. Ogranak Matice hrvatske Makarska, na poticaj Marine Jurišić, organizirao je predstavljanje pjesničkoga prvjenca Drage Krpine Čempresi i druge stvari. U stvaralaštvo Drage Krpine brojne je prisutne recitacijama uvela Iva Bagarić, maturantica Srednje škole fra Andrije Kačića Miošića, dok su zbirku pjesma Čempresi i druge stvari predstavili Ankica Ravlić, predsjednica makarskoga Ogranka, Ivana Ivanda i sam autor.

Film Pasija najsnažniji je opis Muke Kristove ikad prikazan, koji nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Vodič kroz film Mela Gibsona Pasija napisan je kako bi omogućio lakše razumijevanje filma u sto pitanja i odgovora. Ogranak Matice hrvatske Makarska organizirao je predstavljanje knjige-vodiča filmom Pasija 7. travnja u katedrali Sv. Marka. Hrvatska je druga zemlja nakon Sjedinjenih Država tiskala vodič koji je postigao vrlo visoku nakladu, jer se knjiga može čitati prije i poslije filma i uvijek nešto novo otkriva, knjiga na devedeset i šest stranica prati sto dvadeset i sedam minuta filma pomažući razumjeti povijesni i kulturni kontekst Kristove muke, istaknuli su prigodom predstavljanja Miro Radalj i mr. Petar Balta, pod čijim je okriljem tiskano to vjersko štivo. Prof. Ankica Ravlić, predsjednica makarskoga Ogranka preporučila je čitanje vodiča Pasija i kazala kako se ovim kulturnim događajem Ogranak Matice hrvatske Makarska uključio u obilježavanje Velikoga tjedna, a knjiga je još jedna potvrda što je Krist podnio za spas ljudi.

Mostar

Na programu Dana

U sklopu Dana Matice hrvatske Mostar 2004. pred prepunim gledalištem Hrvatskoga doma hercega Stjepana Kosače 14. travnja održano je prvo ovogodišnje gostovanje Opere i Baleta Narodnoga pozorišta iz Sarajeva te Orkestra Sarajevske filharmonije sa scenskom izvedbom Verdijeva Nabucca. Nabucco je treća opera Giuseppea Verdija, u kojoj su snažno prisutna temeljna ljudska stanja — ljubav prema domovini, vjerska mržnja, ludilo i pokajanje, koja su uzdigla skladateljevu maštu do majstorskoga dometa. Opera je prvi put izvedena 9. ožujka 1842. u Milanu, a sam Verdi zapisao je mnogo godina kasnije: »To je opera kojom zapravo započinje moja umjetnička karijera«, a tom operom započinje i njegova međunarodna slava. U drugoj polovici devetnaestoga stoljeća potisnuta je uspjehom Verdijevih kasnijih opera, a sredinom se dvadesetoga stoljeća ponovno uspinje na pozornice opernih kuća u cijelom svijetu. U operi u režiji Sulejmana Kupusovića, pod ravnanjem maestra Miroslava Homena, kostimografiju potpisuje Amela Vilić, a glavne su uloge odigrali Valentin Enčev, Ivica Šarić, Denis Isaković, Galja Gorčeva, Sanela Redžepagić, Hrid Matić, Denis Isaković, Adema Pljevljak i Dragan Pavlović.

Buba u uhu Georgesa Feydeaua kazališna je predstava kojom se Narodno pozorište iz Tuzle 19. travnja predstavilo na Danima Matice hrvatske Mostar 2004. u Hrvatskome domu hercega Stjepana Kosače. Georges Feydeau za života je napisao trideset i devet komada, od kojih su neki izvedeni i do tisuću puta. Njegove farse temelje se na bizarnim situacijama, a u njima paradiraju luckasti tipovi, smiješne žene, čudaci, muževi rogonje, starci i stranci, uvijek uhvaćeni u mreže nevjerojatnih okolnosti. Faydeua nazivaju prvakom vodvilja, zahtjevna komediografskog žanra, u kojem zakonitosti komične situacije diktiraju glumačku preciznost i vještinu, njegove su farse na redovitom programu Comedie-Française u Parizu, a čest su izbor i hrvatskih, slovenskih i mnogih europskih kazališnih kuća. Narodno pozorište u Tuzli osamdesetih je godina igralo Faydeauov Hotel slobodan promet. Redateljica je Bube u uhu Nina Kleflin, kojoj je to druga režija u Narodnom pozorištu u Tuzli, a uloge su podijelili Nermin Omić, Midhat Kušljagić, Nenad Tomić, Zlatko Jugović, Milenko Iliktarević, Dalibor Brkić, Besim Tufekčić, Enver Hasić Haš, Meliha Fakić, Remira Osmanović, Baisa Baki, Elvira Ajukić, Ivana Petrović i Asim Horozić.

A. Č. K.

Petoga travnja Dubravka Šuica, dubrovačka gradonačelnica, primila je sa suradnicima, Asjom Skaramuca, Lukom Obradovićem i Mihom Katičićem, u Gradskoj vijećnici izaslanstvo Ogranka Matice hrvatske Mostar na čelu s Josipom Muselimovićem, predsjednikom, i Miljenkom Puljićem, izvršnim producentom manifestacije. Povod susretu gostovanje je najbolje prošlogodišnje predstave Dubrovačkih ljetnih igara Amfitrion, u režiji Januša Kice, koja je dobila nagradu Hrvatskoga glumišta za 2003, na Danima Matice hrvatske Mostar 2004, a mostarskoj će kazališnoj publici biti predstavljena u Hrvatskom domu hercega Stjepan Kosače 29. i 30. lipnja na samu završetku manifestacije. Gostovat će i Dubrovački gitarski trio te akademik Luko Paljetak. Dani Matice hrvatske Mostar održavaju se već šestu godinu zaredom, a s dubrovačkim kulturnim krugovima surađuju od početka. Prošle je godine gostovao Dubrovački simfonijski orkestar i predstava Posjet stare dame, u režiji Ivice Kunčevića, koja je postigla iznimno velik uspjeh kod tamošnje publike. Poglavarstvo grada Dubrovnika dalo je punu potporu manifestaciji i izrazilo spremnost da na svim sljedećim Danima Matice hrvatske Mostar gostuju najbolja ostvarenja s Dubrovačkih ljetnih igara. Gospođa Šuica istaknula je kako grad Dubrovnik uvijek rado sudjeluje u pomoći pri predstavljanju hrvatskoga kulturnog proizvoda u svijetu.

Orebić

Sedamnaestoga travnja u do posljednjega mjesta ispunjenoj Čitaonici Napredak održano je predavanje dr. Nenada Vekarića Obiteljska ubojstva u Dubrovačkoj Republici, kojim je otvoreno Ljeto kulture 2004. O predavaču je govorio Vlastimir Vekarić, a organizatori su predavanja Ogranak Matice hrvatske Orebić i Narodna knjižnica Orebić.

Pula

U kapitularnoj dvorani klaustra Samostana sv. Franje otvorena je izložba Čilinbeči Vere Kos-Paliske, članice Ogranka Matice hrvatske Pula. Autorica se predstavila radovima u tehnici kolaža — kombinaciji uljnoga pastela i egzotičnih papira od kokosa ili riže te ponegdje i akvarelima. Izložba je koncipirana u tri tematska ciklusa: krajolici, oltari i anđeli, te je uz tu slikarsku cjelinu pridodan i prigodni ciklus autoričinih korizmenih i uskrsnih crteža, što ih je tijekom posljednjih sedam godina izradila za Crkvu Sv. Antuna u Puli. Autorica je objasnila da su Čilinbeči krhotine vlastite iskustvenosti, koji jedini ostaju kao zbroj najdubljih intimnih iskustava, a izložbu i poetsko-glazbeni program posvetila je roditeljima Mariji i Vinku Kosu. Veru Kos-Palisku i izložbu predstavio je Daniel Mikulaco, a prisutne je posebno pozdravio gvardijan fra Ljudevit Anton Maračić. Šansonijerka Lada Kos izvela je nekoliko prigodnih šansona, a Sonja Marušić vrlo je sugestivno kazivala stihove.

Rijeka

Ogranak Matice hrvatske Rijeka predstavio je 15. travnja u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskoga primorja knjigu Radojice Frana Barbalića i Ive Marendića Onput, kad smo partili / Zapisi o posljednjim kvarnerskim jedrenjacima. Darko Deković, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Rijeka, predstavljajući knjigu kazao je kako je Radojica Fran Barbalić po završetku Drugoga svjetskoga rata počeo prikupljati zapise o posljednjim kvarnerskim jedrenjacima iz pomorskih godišnjaka i dnevnih vijesti objavljivanih u riječkim novinama u poratno vrijeme, a posebno iz razgovora s tada još živućim pomorcima koji su potkraj devetnaestoga stoljeća i plovili na tim jedrenjacima. Deković je objasnio kako je knjiga pripremljena zahvaljujući Ivi Marendiću, na čiju je inicijativu riječki Ogranak otkupio izdavačka prava, a koji je uskladio i dopunio Barbalićev dio rukopisa, dopisao gotovo polovicu knjige te je u cijelosti uredio i grafički oblikovao, zbog čega je, uz suglasnost Barbalićevih nasljednika, imenovan koautorom. Josip Vicelja, koji je vodio cijeli projekt, istaknuo je da ta knjiga znači krunu rada Razreda za more riječkoga Ogranka Matice hrvatske, koji ove godine obilježava desetu obljetnicu djelovanja. Goran Crnković Zapise o posljednjim kvarnerskim jedrenjacima predstavio je s povijesnoga aspekta. Igor Zidić istaknuo je kako knjiga Onput, kad smo partili nije samo zbirka uspomena nego i knjiga okrenuta budućnosti iz koje se može mnogo naučiti, a Ivan Rogić Nehajev posebno se osvrnuo na autore i njima svojstvene načine rada, zahvaljujući kojima je čitateljima omogućeno gotovo trodimenzionalno upoznavanje starih jedrenjaka.

Samobor

U prostorijama HLS-a otvorena je retrospektivna izložba autora Likovne kolonije Stojdraga Žumberak. Izložene su dvadeset i dvije slike u raznim tehnikama s temom prirode, divljači i životinja. Koloniju već petu godinu organiziraju Ogranak Matice hrvatske Samobor i Lovni ured Samobor. Izložbu je otvorio Đuro Dečak, nazočne su autore i goste pozdravili Ranka Novosel, predsjednica samoborskog Ogranka, Grozdana Korpar, voditeljica Likovne sekcije Ogranka i Mile Vranešić, župnik žumberački, a prof. dr. Ivica Grbić, pomoćnik ministra za lovstvo, posebno je pozdravio suradnju lovaca i umjetnika.

Sarajevo

Vrijedni darovi

Trinaestoga travnja kardinal Vinko Puljić, vrhbosanski nadbiskup i metropolit, bio je gost Ogranka Matice hrvatske Sarajevo. U novim Matičinim prostorijama draga su gosta dočekali članovi Predsjedništva na čelu s predsjednikom Petrom Pericom Vidićem. Kardinala Puljića zanimalo je djelovanje kulturne institucije Hrvata u Sarajevu u proteklih devet godina. Uz priznanje za dosadašnji rad na polju kulture i izdavaštva, Vinko Puljić drži kako Matica hrvatska u Bosni i Hercegovini, posebno u Sarajevu, djelovanjem može itekako utjecati u prinosu Hrvata na poljima znanosti i kulture. Matici hrvatskoj u Sarajevu darovao je vrijedne monografije o pastirskim pohodima Svetoga Oca Bosni i Hercegovini, Sarajevu 1997. i Banjoj Luci 2003. godine, a sarajevski su Matičari uglednu gostu darovali knjige u izdanju Matice hrvatske i umjetničku sliku čiji je autor Petar Vidić, predsjednik sarajevskoga Ogranka, inače akademski slikar, član Akademije znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine i bivši gvardijan Franjevačkoga samostana Sv. Ante na Bistriku. Tijekom susreta razgovaralo se o vitalnim problemima hrvatskih kulturnih udruga u Bosni i Hercegovini, o medijima, u kojima su Hrvati minimalno zastupljeni, te o jeziku. Zajednički je zaključak da će prinos Hrvata Bosne i Hercegovine na polju znanosti i umjetnosti biti daleko kvalitetniji kada se postigne suradnja hrvatskih kulturnih ustanova, a suradnju će najbolje ostvariti osnutkom koordinacijskoga tijela koje bi dogovornim djelovanjem poboljšalo hrvatski znanstveno-umjetnički udjel u zbilji Bosne i Hercegovine te da Hrvati kao konstitutivni narod moraju imati sva prava kao ostala dva naroda, jer je Bosna i Hercegovina i njihova domovina.

Sisak

Nakon što je Ogranak Matice hrvatske Sisak prije godinu dana dobio prostorije u središtu grada, u Rimskoj ulici br. 9, ovih je dana otvorio prvu izložbu. Riječ je o Međunarodnoj izložbi keramičkih tanjura autora Hanibala Salvara, koji je izložbom obuhvatio pet zemalja sudionica, Hrvatsku, Bugarsku, Italiju, Libanon i Sloveniju. Od sedamdeset izloženih radova pedeset i devet likovnih umjetnika nekoliko je poznatih Siščana — Ivan Kožarić, Hanibal Salvaro, Jelena Antolčić i Ivančica Korošec. Svaki se autor predstavio dvama djelima, a pristup temi je likovna i tehnološka sloboda. Kako je naglasio Salvaro, ovom izložbom započinje drugi ciklus tematskih izložbi keramike koje se prikazuju u velikom broju hrvatskih i inozemnih gradova i time postaju pristupačne širokom auditoriju. Keramički tanjuri 03 već je peta izložba s tom temom koja se održava u Zagrebu u posljednjih trideset godina, što nas je ponukalo da, osim recentnih djela koja su se natjecala, prikažemo i manji broj starijih djela iz privatnih zbirki te autora koji su pozvani kao posebni gosti. Očigledan je znatan odmak od lončarstva te postoji znatno odstupanje od fiziološke uporabivosti s dosta alternativnih i humorističnih rješenja. Salvaro je istaknuo da ga veseli okolnost što se izložba, koja je već obišla šest hrvatskih gradova, održava u doba Olimpijskih igara u Grčkoj te na taj način pridonosi pozitivnu ozračju međunarodne humane i umjetničke suradnje.

Slatina

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Slatina, Pučkog otvorenog učilišta Slatina, Gradske knjižnice i čitaonice i Parka prirode Papuk u Slatini je održan susret s građanima na kojem su predstavljene ljepote zaštićenoga dijela toga slavonskoga gorja. Na Papuku još postoje netaknute iskonske oaze prirode, pa su to bili i motivi za predstavljanje Papuka gradu Slatini. Ivica Samardžić, ravnatelj PP Papuk, pozvao je građane da bolje upoznaju svoj kraj i sami pridonesu zaštiti Papuka, koji je veliko bogatstvo njihova zavičaja. Na susretu s građanima stručnjaci zaposleni u Parku, Dijana Perković, Goran Radonić i Goran Pavić, predstavili su turističku kartu, te geološki vodič kroz Park prirode Papuk, a u prostorima Gradske knjižnice i čitaonice Branko Štivić i Stjepan Gal izložili su fotografije koje svjedoče o papučkim prirodnim ljepotama.

Slavonski Brod

Srce od licitara

Manifestacija U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranićodržana je u Slavonskom Brodu od 18. do 23. travnja u povodu obilježavanja Ivanina 130. rođendana (18. travnja 1874 — 18. travnja 2004).

Ivana i Brod trajno su povezani u radosti promicanja stvaranja za djecu i poticanju dječjega stvaralaštva. U Brodu na Savi Ivana Brlić-Mažurnić napisala je 1913. Čudnovate zgode šegrta Hlapića, a 1916. Priče iz davnine koje su joj pronijele slavu diljem svijeta i donijele dvostruku nominaciju za Nobelovu nagradu za književnost. Na poticaj prof. Nede Brlić, njezine najmlađe kćeri, 1970. pokrenuta je dječja manifestacija pod naslovom U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić, koja se održavala do 1974. i ostala zabilježena kao vrijedan program koji treba njegovati.

Slavonski Brod obnovio je Svijet bajki 1991. godine.

Osamnaestoga travnja ove godine Slavonski Brod, grad u kojem je Ivana Brlić-Mažuranić stvorila svoja najpoznatija djela, velikoj književnici, prvoj članici Akademije znanosti i umjetnosti, uz postojeću bistu, rad Vanje Radauša, podigao je spomenik na Trgu Stjepana Miletića. Spomenik je rad akademske kiparice Marije Ujević, koja je Ivanu Brlić-Mažuranić vidjela upravo onako kako su je na portretima i fotografijama prikazivali suvremenici dok dostojanstveno sjedi na starinskom stolcu. Tim je radom Slavonskom Brodu i njegovoj djeci vraćena Pripovjedačica. Na jarbol je podignuta zastava Svijeta bajki, a gradonačelnik je predao ključeve grada djeci, koja su privrženost književnom djelu Ivane Brlić-Mažuranić iskazala glazbenoscenskom čarolijom kazališne radionice Svijeta bajki, Ivani, s ljubavlju.

Cijeloga tjedna raznovrsni programi odvijali su se u prostorima brodskih kulturnih ustanova, školama, dječjim vrtićima, na trgovima... U Likovnom salonu Vladimir Becić, u kući obitelji Brlić, na središnjem trgu koji nosi Ivanino ime, svečano je otvorena izložba dječjih likovnih radova iz Likovne radionice Domaći, izložba Svijet bajki Ivane Brlić-Mažuranić, likovnih radova učenika osnovnih škola iz cijele Hrvatske, čiji će se odabrani radovi trajno čuvati u fundusu Odjela dječjega stvaralaštva Galerije umjetnina Slavonskoga Broda, otvorena je izložba Obitelj Brlić i Ivana Brlić-Mažuranić. Likovnu radionicu Domaći vodio je Predrag Goll, novinarsku radionicu, u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Slavonski Brod, vodile su Dunja Vanić i Marizabela Mijakić, informatičku radionicu Ante Karin i Mladen Damjanović. U tradicionalne dane Otvorenih vrtića uključilo se stotinjak mališana predškolske i osnovnoškolske dobi, kojima su u stjecanju novih znanja i iskustava pomagali stručni voditelji i gosti, a održane su pričaonica i glazbena radionica Čudnovate zgode šegrta Hlapića, pod vodstvom Anite Tomić i Ankice Mičević, scenska igra i likovna radionica Regoč s voditeljicama Andrejom Valčić i Ankicom Bitunjac, sportska i likovna radionica Šuma Striborova s voditeljicama Andrejom Valčić i Lidijom Kovačević, pričaonica i likovna radionica Srce od licitara, koju su vodile Andreja Valčić i Tanja Grujičić te likovna radionica i scenski prikaz Kosjenka, voditeljica Andreje Valčić i Lidije Kovačević. Gradsko kazalište »Žar ptica« iz Zagreba izvelo je kazališne predstave Šegrt Hlapići Duga, a Zagrebačko kazalište mladih predstavu Zemlja je okrugla. U Gradskoj knjižnici predstavljene su: knjiga Branka Hlevnjaka i Korana Kovačevića Đalskog Priđi bliže, u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Slavonski Brod Brodski spomenar — knjiga Ivana u pismima i zapisima Jasne Ažman, koja je bila autorica programa, a uz koju su sudjelovali mr. sc. Vesna Crnković-Nosić i dr. Marijan Balen te glazbenici Glazbene škole Ivan pl. Zajc — prof. Dubravka Kolesarić, na glasoviru, učenica Kristina Tomljanović, na flauti, i Antun Markulić na gitari. U Dječjem vrtiću Seka i braco Fabijan i Adrijana predstavili su Hihotiće, seriju edukativnih slikovnica Učimo zajedno. Na poetskoj večeri, 22. travnja, predstavljena je zbirka poezije u nakladi Ogranka Matice hrvatske Slavonski Brod 7. sonet Barbare Pleić.

Dvadeset i trećega travnja, posljednjega dana manifestacije U svijetu bajki svečano je obilježen Dan škole Ivane Brlić-Mažuranić. Gita i Hlapić, okruženi domaćima, vratili su gradski ključ koji su pomno čuvali cijeloga tjedna i, zahvalni Ivani Brlić-Mažurnić za djelo koje je stvorila, zahvalili svima koji su pomogli da djeca imaju Svijet bajki.

Prva knjiga biblioteke Suvremenici, nakladnika Ogranka Matice hrvatske Slavonski Brod, zbirka je poezije 7. sonet autorice Barbare Pleić. U sklopu manifestacije U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranićpredstavljena je 22. travnja u dvorani Gradske knjižnice, na poetskoj večeri mladih brodskih pjesnika pod naslovom Barbara i njeni gosti. Barbara Pleić autorska je osobnost čiji je poetski izraz u potpunu suglasju sa senzibilitetom njezine generacije, dobitnica je nagrade Goran za mlade pjesnike na Goranovu proljeću 2002, a u predstavljanju njezine zbirke poezije sudjelovali su Tvrtko Vuković, član prosudbenog odbora Goranova proljeća, Slavko Mirković, urednik knjige, Maja Šoštarić i Kristina Kegljen te Josip Grgurević, gitarist.

Šibenik

Joško Lalić, član Odjela za likovne umjetnosti Ogranka Matice hrvatske Šibenik predstavio se Šibenčanima izložbom ulja na platnu More u srcu izloženih u knjižari Matice hrvatske. Motivi njegovih ulja na platnu odreda su morski krajolici u svim varijantama, ali odreda u realističnoj maniri.

Varaždin

U Društvu hrvatskih književnika 21. travnja predstavljena je knjiga Pohvala tihom slogu (Izabrane pjesme, 1960-2003) Ernesta Fišera, pjesnika, književnika, likovnoga kritičara i publicista, koju su netom izdali Ogranak Matice hrvatske Varaždin i nakladnička kuća Tonimir iz Varaždinskih Toplica, kao trideset i petu knjigu biblioteke Lirika. Uz Seada Begovića, voditelja Tribine DHK, o devetoj zbirci pjesama, u koju su uvrštene pjesme nastale tijekom višedesetljetnoga pjesničkoga stvaranja, Pohvala tihom slogu i Ernestu Fišeru govorili su prof. dr. Joža Skok, koji je izabrao stihove i uredio knjigu i akademik Miroslav Šicel, recenzent. Izabrane pjesme interpretirao je dramski umjetnik Zlatko Vitez, a uglazbljene pjesme pjevao je Dragutin Novaković Šarli.

Varaždinske Toplice

U hotelu Minerva Specijalne bolnice Varaždinske Toplice u korizmeno je vrijeme održana vrijedna i vrlo posjećena izložba dvadesetak skulptura Mladena Rajna, kojoj je suorganizator bio Ogranak Matice hrvatske Varaždinske Toplice. Autora i tročlani ciklus skulptura — raspela, aktove i apstraktne skulpture predstavio je Zlatko Baranašić, likovni kritičar, dok se Božena Filipan, predsjednica Matičina Ogranka iz Varaždinskih Toplica, osvrnula na kreativan čin, sadržaj i smisao izložbe.

Ogranak Matice hrvatske Varaždinske Toplice priprema se za ovogodišnji znanstveni skup posvećen Ivanu Kukuljeviću Sakcinskom, prvom hrvatskom konzervatoru, i problemima suvremene konzervatorske službe. Skup će se održati potporom Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Varaždinske županije i Grada Varaždinske Toplice u sklopu tradicionalne književne manifestacije Kukuljevićevi dani u Varaždionskim Toplicama početkom studenoga. Prilog skupu izrada je osnovne projektne dokumentacije za prostorno uređenje spomen-područja Tonimir, za što je Varaždinska županija osigurala inicijalna sredstva, a Konzervatorski zavod u Varaždinu spreman je pružiti stručnu pomoć.

Vinkovci

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Vinkovci 14. travnja u Matičinim prostorijama prof. dr. Milan Matijević s Pedagoške akademije u Zagrebu održao je predavanje za prosvjetne djelatnike. Matijević je govorio o temi Ocjenjivanje u nastavi i istaknuo kako s ocjenjivanjem treba biti pažljiv jer je to kruna zajednička rada učitelja i učenika, pa stoga treba sagledati ulogu ocjene u životu učenika. Naveo je primjere mnogih europskih zemalja u radu i ocjenjivanju u školama, posebno u Njemačkoj i Švedskoj, gdje se njeguje slobodniji pristup kreativnosti, a ocjene su opisne s mnogo više elemenata.

Šesnaestoga travnja u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Vinkovci i Naklade Eros, kao izdavača, Delimir Rešicki i Kristina Peternai predstavili su u dvorani vinkovačkoga Ogranka knjigu Zlatka Kramarića Jesu li političari krivi za sve. Riječ je o kolumnama koje je Kramarić objavljivao u »Glasu Slavonije« tijekom 2002. i 2003. godine.

Književni prvenac Vinkovčanina Vladimira Bakarića Nešto poslije ponoći & Tragom staklene mape nastavlja osvajati simpatije najmlađe čitalačke publike. Nakon Vinkovaca predstavljena je u Iloku, u organizaciji Gradske knjižnice i Gradskog muzeja, u Županji, u organizaciji Gradske knjižnice, te Požegi, također u organizaciji Gradske knjižnice. U svim tim mjestima, kako ističu predstavljači — autor, prof. Viktor Lukačević, urednik, dr. sc. Dražen Švagelj, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Vinkovci, koji je izdavač knjige, atmosfera je bila jednako dobra, onakva kakvu mogu stvoriti samo djeca, koja uvijek i u svemu sudjeluju sa srcem i ne boje se pokazati što osjećaju, reći što misle i pitati što ih zanima. Posebno su srdačno knjigu dočekali mali Požežani, jer je radnja knjige smještena upravo u njihovu kraju, što im knjigu čini posebno bliskom.

Zabok

Devetnaestog travnja u Srednjoj školi u Zaboku Ogranak Matice hrvatske Zabok organizirao je predavanje o hrvatskom jeziku prof. dr. Stjepka Težaka za učenike i nastavnike.

Zadar

Izložba Tomislava Marijana Bilosnića Pollockova svjetlost, već postavljena u Zadru, putuje na kraću turneju. Od 7. do 17. travnja bit će izložena u Studiju galerije Krševana u Šibeniku, od 21. do 30. travnja u Galeriji Grada Knina te od 6. do 19. svibnja u Muzeju grada Rijeke.

U prostorijama Ogranka Matice hrvatske Zadar 14. travnja prof. dr. Franjo Topić, predsjednik Hrvatskoga kulturnog društva Napredak iz Sarajeva, održao je predavanje pod naslovom Današnja situacija Hrvata Bosne i Hercegovine i uloga Hrvatskoga kulturnog društva Napredak.

Zenica

U okviru Uskršnjih dana kulture, u Hrvatskom domu Kralj Tomislav, 18. je travnja u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Zenica i Hrvatskoga kulturnog društva Napredak podružnica Zenica i Vitez održana književna tribina Sjećanje na književnika Marka Martinovića. O liku i djelu pokojnoga književnika govorili su Anto Zirdum, Željko Kocaj, Vlado Karin, Dragan Mučibabić i Ferdo Bošnjak.

A. Č. K.

Vijenac 265

265 - 29. travnja 2004. | Arhiva

Klikni za povratak