Vijenac 256

Matica hrvatska

KRONIKA DOGAĐAJA

Čitluk

U sklopu Božićnoga susreta s Maticom u Brotnju, 16. prosinca, predstavljena je knjiga Nema suvišnih ljudi fra Ike Skoke, koju su objavili Ogranak Matice hrvatske Čitluk i »Večernji list«, Zagreb — Široki Brijeg. To je druga u nizu fra Ikinih tekstova marljivo iz tjedna u tjedan stvaranih i objavljivanih u »Večernjem listu«. Nastala je s težnjom za posredovanjem između pisca i čitatelja odnosno za ostvarivanjem njihove bliske veze u svrhu zajedničkoga promišljanja i življenja temeljnih ljudskih vrijednosti.

Istoga dana u Galeriji fra Didaka Buntića otvorena je izložba slika Hame Ibrulja. U božićnom su programu sudjelovali Mirna Brkić, Mladen Bevanda, Tomo Lučić, Slaven Mijatović, Iko Skoko, Hamo Ibrulj, Andrija Stojić i Mile Bubalo, na gitari.

U suizdanju Hrvatskoga kulturno-umjetničkog društva Napredak iz Makarske, Kolpingove katoličke zajednice u Hrvatskoj te Ogranka Matice hrvatske Čitluk objavljena je knjiga Vinka Falaka Međureligijskim ekumenizmom i dijalogom iskorijeniti zlo.

Đakovo

Na prigodnoj svečanosti održanoj 5. prosinca u Gradskoj knjižnici i čitaonici, laureatima ovogodišnjih Šestih susreta hrvatskih književnih kritičara, održanih u lipnju, svečano je uručena nagrada Julije Benešić. Ovogodišnjim dobitnikom prosudbeni odbor proglasio je Krešimira Bagića za knjigu kritika Brisani prostor. Ove je godine ista nagrada iznimno dodijeljena još jednom laureatu — Julijani Matanović, za njezin dosadašnji književno-kritičarski opus. Povelja uspješnosti, koju Susreti uvijek dodjeljuju književnom kritičaru slavonsko-baranjsko-srijemskoga kruga, dodijeljena je Sanji Jukić. Nagrade su uručili Marinko Zirdum, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Đakovo, i Lana Derkač, predsjednica slavonsko-baranjsko-srijemskog Ogranka Društva hrvatskih književnika.

Fažana

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Fažana, na čelu s Alojzijem Štokovićem, dr. Mateo Žagar održao je 5. prosinca u osnovnoj školi predavanje o hrvatskom glagoljaštvu.

Knin

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Knin, Kulturno umjetničkog društva Kralj Zvonimir i Likovne udruge Knin 4. prosinca u Gradskoj galeriji radove su izložile Nada Hržić i Zorica Jelić. Izloženi su pritom i radovi dječjeg folklornog ansambla Zvončići i organizirana prigodna tombola s knjigama u izdanju kninskoga Ogranka, koji je na taj način želio pomoći kupnji božićnih darova.

Devetoga prosinca u prostorijama Ogranka Matice hrvatske Knin priređena je izložba prigodnih božićnih čestitki i održana su dva predavanja. Predavanje Razglednica kao poticaj srca održao je Fabijan Lovrić upoznavši posjetitelje s poviješću razglednice, a predavanje pod naslovom Gospodarenje vodama krša održao je dr. sc. Jozo Bošnjak, upozorivši na prirodni fenomen voda u okolici Knina koje bi trebalo sačuvati. Program je otvorio Nenad Damjanović, pročelnik za financije i društvene djelatnosti grada Knina, a vodio ga je Dragan Gligora.

Koprivnica

Ivan Obsieger, akademski slikar iz Koprivnice, autor je knjige koju je izdao Ogranak Matice hrvatske Koprivnica — U pitanju je odgovor, koja je 5. prosinca predstavljena u Školi za tekstil i dizajn te primijenjenu umjetnost u Osijeku. Riječ je o svojevrsnu manifestu toga umjetnika, u kojemu on iznosi svoje viđenje umjetnosti tijekom desetljeća stvaranja. Predstavljajući knjigu Branimir Pešut, iz Galerije umjetnosti u Slavonskom Brodu rekao je: »To je storija o umjetnosti, dana iz prve ruke, napisana s gledišta slikara koji svjedoči svojim iskustvom. Obsieger odgovara na pitanje što je umjetnost danas i ima li uopće smisla slikati. To nije teoretičarski rad, već najintimniji djelić slikareve duše koji on uobličava u knjigu. Slikar se osvrće na položaj i stanje umjetnosti danas, u doba elektronike i računala. Današnje stanje, između ostaloga, definira rečenicom Došlo je vrijeme strvinara.« Uz Branimira Pešuta o knjizi su govorili Dražen Ernečić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Koprivnica, i sam autor.

Korčula

U tijeku proslave 120. obljetnice osnutka Korčulanskog pjevačkog društva Sveta Cecilija u Korčuli Ogranak Matice hrvatske Korčula sudjelovao je 22. studenog veoma uspjelim predavanjem. Prije izlaganja postavljen je vijenac na spomen-ploči u atriju Gradske vijećnice uz zvuke Lijepe naše. Dr. Franko Oreb u nadahnutu je govoru Trenuci sjećanja i ponosa u povodu 120. obljetnice Korčulanskog pjevačkog društva Sveta Cecilija 1883-2003. istaknuo da je to društvo bilo prvo hrvatsko pjevačko društvo u Dalmaciji. Opisao je prilike u Dalmaciji toga doba i naglasio kako su upravo na primjeru Korčule nicala slična društva i po drugim gradovima Dalmacije. Korčulane ispunja ponosom što je baš njihovo društvo bilo uzorom u očuvanju hrvatskoga narodnog duha. Mješoviti pjevački zbor Hrvatskoga glazbenog društva Sv. Cecilija prigodno je otpjevao himnu društva Bože živi Ivana pl. Zajca te pjesmu Glasna jasna. Brojno slušateljstvo u prepunoj dvorani Gradske vijećnice burnim i dugotrajnim pljeskom pozdravilo je predavača.

Križevci

Obilježavajući 143. obljetnicu osnutka Visokoga gospodarskog učilišta, koje se ubraja u najstarija poljoprivredna učilišta Europe, a kao Gospodarsko i šumarsko učilište u Križevcima osnovano je 1860, Ogranak Matice hrvatske Križevci u velikoj je vijećnici predstavio knjigu Genetičko podrijetlo Hrvata prof. dr. Ivana Jurišića. Visoko se gospodarsko učilište odlučilo predstavljanjem knjige obilježiti obljetnicu, želeći okupljenim studentima, nastavnicima i posjetiteljima sugerirati okrenutost novim znanstvenim istraživanjima, dakako, ne ispuštajući iz vida ni zasluge svih onih koji su 1860. osnovali najstariju ustanovu za obrazovanje poljoprivrednih stručnjaka. Mr. Renata Husinec, predsjednica Ogranka Matice hrvatske Križevci, istaknula je da u razvoju visokog obrazovanja u okviru Sveučilišta u Zagrebu križevačko učilište zajedno s Filozofskim, Teološkim i Pravnim fakultetom čini četiri najstarije akademske institucije u Hrvatskoj. Osnivanjem Gospodarskog i šumarskog učilišta, grad Križevci stavljen je u samo središte intelektualnoga života u Hrvatskoj, a samo je učilište postalo rasadište stručnih i znanstvenih kadrova, upravo je od Prvoga kraljevskog šumarskog i gospodarskog učilišta nastao Šumarski i Agronomski fakultet, a dr. Jurić podsjetio je kako je zahvaljujući Milisavu Demercu, u čijoj se ulici danas nalazi Visoko gospodarsko učilište, omogućena industrijska proizvodnja antibiotika.

Kutina

Tijekom studenoga i prosinca u više programa Ogranak Matice hrvatske Kutina s Povjereništvom Popovača upoznao je Austriju, posebno Gradišće i kulturni život gradišćanskih Hrvata. Dio saznanja primili su predavanjem i filmski, a ono što je osobito važno, potvrdu toga našli su izravnim studijskim putovanjima u Beč, Gradišće (8. i 9. studenoga) te Graz (13. prosinca). Posebno je vrijedno spomenuti da je na temu Gradišće i gradišćanski Hrvati predavanje u Kutini 3. prosinca održao mr. Robert Szucsih, direktor Austrijskog kulturnog foruma iz Zagreba i savjetnik za kulturu pri Veleposlanstvu Republike Austrije. Između ostaloga podsjetio je kako 50 000 Hrvata 35 000 u Gradišću i 15 000 u Beču snažno čuva korijene, zadržavši ih više od petsto godina. Prikazan je i film o položaju gradišćanskih Hrvata autora Jožefa Hartmana, te promotivni film o Grazu, kao ovogodišnjoj europskoj metropoli kulture. Bio je to odličan uvod u posjet tom gradu. Kutinčani i Popovčani prošli su najznamenitijim dijelovima Graza, posjetivši impresivan Schlossberg, više muzeja i galerija. Lijep dojam u adventskom ozračju ostavili su i romantična Sporgasse te suvremeno provokativna građevina izvanzemaljca, kao i moderno koncipiran otok na Muri.

Makarska

Višegodišnja i plodna suradnja Ogranka Matice hrvatske Makarska i Ogranka Matice hrvatske Mostar potvrđena je na tribini u Makarskoj, kada je predstavljena knjiga Enigma Bosna i Hercegovina, autora prof. dr. Bože Žepića iz Mostara. Dr. Josip Muselimović, predsjednik mostarskoga Ogranka i recenzent knjige, naglasio je kako je riječ o gotovo tri stotine stranica zanimljiva i intrigantna štiva koje je sazrijevalo godinama. Radovi u knjizi pisani su u različito vrijeme, ali povezuje ih ista tema, od dramatična raspada bivše države do samostalnosti Bosne i Hercegovine. Knjiga ne korespondira s aktualnom politikom. Dr. Bože Žepić upozorio je na težak i složen položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini, upravo zato što hrvatsko pitanje nije riješeno. O knjizi je govorio i mr. Ivo Rozić, dok je Ankica Ravlić, predsjednica Ogranka Matice hrvatske Makarska, zahvalila gostima iz Mostara, napomenuvši kako predstavljeno književno štivo pridonosi jačanju kulturnog i nacionalnog identiteta Hrvata u Bosni i Hercegovni.

Novi Marof

Dvanaestoga prosinca otvorena je izložba fotografija Novi Majur Zorana Andrašeka. Na izložbi su izložene panoramske fotografije uže i šire okolice Novoga Marofa. Radove su izabrali prof. Stanko Špoljarić, viši kustos Umjetničkoga paviljona iz Zagreba i Matija Kopjar, predsjednik novomarofskoga Ogranka Matice hrvatske. Nakon otvaranja izložbe održan je i Božićni koncert, na kojem su nastupili članovi KUD-a Marof.

Novska

U Novskoj je 10. prosinca u okviru programa Zavičajni pisci Ogranak Matice hrvatske toga grada predstavio svoga predsjednika mr. Alojza Buljana knjigom Kombinatorika u igrama riječi. U njoj su na više od četiristo stranica predstavljeni brojni oblici zagonetarstva s bogatom bibliografijom. Večer koju je vodila tajnica Ogranka prof. Olga Suknjaić brojem zapaženoj publici donijela je skladno povezane poeziju, jezik, matematiku i enigmatiku. Na bogat sadržaj knjige, koja uz pojmove sadrži i brojne primjere zagonetarstva te vrlo bogatu bibliografiju, upozorili su njezini recenzenti, sveučilišni profesori dr. Stjepan Težak iz jezikoslovlja i dr. Zdravko Kurnik iz matematike. O knjizi koja kombinatoriku u igrama riječi prati u književnosti, enigmatici i promidžbi te nudi matematičke okvire kombiniranja neobično pohvalno izrazio se Boris Nazansky, urednik Kvizorame i prvi pobjednik Kviskoteke.

Ogulin

Ogranak Matice hrvatske Ogulin predstavio se, 18. prosinca, u dvorani Ogranka Matice hrvatske u Zadru, zadarskoj publici predstavljanjem knjige fra Petra Runje Školovanje glagoljaša. Knjigu su predstavili Višnja Lipošćak, predsjednica ogulinskoga Ogranka, prof. dr. Stjepan Damjanović i mr. fra Petar Runje.

Petrinja

Dvanaestoga prosinca u prepunoj palači Matice hrvatske petrinjski su Ogranak Matice hrvatske i njegovu djelatnost predstavili Davor Salopek, predsjednik Ogranka i član glavnoga odbora Matice hrvatske, Stjepan Sučić, potpredsjednik Matice hrvatske, i dr. med. Miroslav Gregurinčić, gradonačelnik Petrinje. U toj je prigodi predstavljena i knjiga Ivana Rizmaula Blagdan i svagdan petrinjski, o kojoj su govorili dr. sc. Aleksandra Muraj, dr. sc. Ivica Golec, Davor Salopek i Ivan Rizmaul. U glazbenom programu pod naslovom Petrinjski blagdan u Zagrebu sudjelovali su muški vokalni ansambl Petrinjski slavuji pod ravnanjem maestra Josipa degl, Ivellia i pučka skupina Petrinjski betlemaši.

Poreč

Četvrtoga prosinca u Pučkom učilištu Poreč Ogranak Matice hrvatske Poreč, na čelu s Vesnom Baranašić, organizirao je predavanje dr. sc. Stjepana Damjanovića o hrvatskom glagoljaštvu.

Posušje

Na redovitoj Godišnjoj skupštini Ogranka Matice hrvatske Posušje podneseno je izvješće o radu tijekom protekle godine, a prof. Vlatko Mišetić, među ostalim, istaknuo je brojne aktivnosti u izdavaštvu i predstavljanju knjiga, sudjelovanju na simpozijima i vrlo dobru suradnju s hercegovačkim ograncima Matice hrvatske te Središnjicom i njezinim čelnicima. Govorilo se i o gradnji matičnoga doma podno Čvrsnice.

Primošten

U restoranu Casa di pasta u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Primošten održana je tribina pod naslovom Identitet Primoštena. O tome što je prepoznatljivost mjesta i zašto se ona u različitim socijalnim uvjetima izgubila, je li moguće ponovno postati barem sličan sebi, govorio je don Krešimir Gaćina. Do polovice prošloga stoljeća Primošten je bio mjesto poljodjelaca i ribara. U to doba bio je prepoznatljiv njegov duhovni identitet, koji se posebno odražavao u dubokoj vjerskoj tradiciji, a duhovnost je rezultirala time da su ljudi koji su teško i naporno radili na krševitoj zemlji imali potrebu i za kulturnim izričajem. Već davne 1912. utemeljili su narodnu čitaonicu, a djelovala su i brojna pjevačka i glazbena društva. S naglim razvojem turizma, kada se počelo mnogo manje raditi i znatno bolje živjeti, duhovnost je počela stagnirati, nije pratila materijalni uzlet. Pad duhovnosti bio je presudan za gubitak identiteta. Beton je zacementirao ljudsko povjerenje, dobrotu i ljubav, a današnji identitet Primoštena, prema percepciji don Krešimira Gaćine, jest — strah. Je li to strah od nepoznatoga ili onoga što je očekivano i poznato?

Trinaestoga prosinca u restoranu hotelske kuće Primošten d. d. obilježena je deseta godišnjica djelovanja Ogranka Matice hrvatske Primošten. Josip Luketa, predsjednik primoštenskoga Ogranka, u toj je prigodi podsjetio na aktivnosti koje je obilježila zapažena izdavačka djelatnost ali i ukazao na probleme koji prate ovaj Ogranak. Priređena je i izložba knjiga i izdanja trideset i pet ogranaka Matice hrvatske iz Hrvatske, Vojvodine, Bosne i Hercegovine i Italije. Proslavi je prisustvovao Stjepan Sučić, dopredsjednik Matice hrvatske, a kao sudomaćin sudjelovao je Ogranak Matice hrvatske Orebić, koji se predstavio pjesmama Frana Vlatkovića i predavanjem Vlastimira Vekarića o povijesti poluotoka Pelješca. Tom su prigodom uručene zahvalnice zaslužnim pojedincima i ograncima. U prigodnom su dijelu programa sudjelovali učenici osnovne škole Primošten te rogoznička klapa Kopara.

Rovinj

Ogranak Matice hrvatske Rovinj organizirao je predavanje pod naslovom Istra — središte hrvatskoga glagoljaštva, na kojem su o prvom originalnom slavenskom pismu i tekstovima pisanim hrvatskom glagoljicom govorili dr. sc. Stjepana Damjanović i dr. Matea Žagar. Predavanje je 4. prosinca, u jutarnjim satima, održano za učenike srednjih škola, a 5. prosinca u Hrvatskome domu za članove i prijatelje Matice hrvatske. Predavači su naglasili da je Istra izrazito središte glagoljaštva jer su se tim pismom stoljećima pisali razni tekstovi — statuti, razvodi, isprave, matice rođenih i umrlih, liturgijske knjige i glagoljski zapisi u crkvama i kapelicama. Podsjetili su na Plominski zapis, Grdoselski ulomak, Valunsku ploču, Misal kneza Novaka, Hrvojev misal, Istarski razvod i druge vrijedne spomenike iz istarske prošlosti. Tom prigodom predstavljene su knjige Stjepana Damjanovića Slovo iskona i Staroslavenska čitanka.

Samobor

Milan Žegarac Peharnik, voditelj književnoga odjela Ogranka Matice hrvatske Samobor, autor je knjižice pod naslovom Mali tematski rječnik samoborskoga kajkavskoga govora. Knjižica maloga formata na četiristo stranica opisuje samoborske kajkavske izraze abecednim redom, ali i tematski, posebno su izdvojeni toponimi, biljni i životinjski svijet, zanati, hrana, piće, običaji... Uredio ju je Robert Škilja, samoborski novinar.

Senj

U zajedničkom izdanju Simpozija hrvatskih grafičara i senjskoga Ogranka Matice hrvatske izašla je knjiga Mirka Raguža Po(r)uke Na deset autorskih araka Raguž je ujedinio svoje tekstove objavljivane u »Vili Velebita« u razdoblju između 1992. i 2000. Raguž tih teških ratnih i poratnih godina nije posebno birao sugovornike za intervjue, a nije se libio ni novinarske forme pišući za »Vilu Velebita« o svim zbivanjima na senjskome području.

Skradin

U skradinskoj gradskoj osnovnoj školi Ogranak Matice hrvatske Skradin organizirao je tečaj glagoljice za učenike viših razreda. Voditelj tečaja Ivica Sumić, profesor povijesti, koji je i pročelnik Odjela za povijest i arheologiju Ogranka Matice hrvatske Skradin, rekao je kako su učenici pokazali veliko zanimanje za to najstarije pismo u Hrvata, koje se nekoć, osim u javnom životu u staroj skradinskoj biskupiji, upotrebljavalo i u bogoslužju. Najuspješnije polaznike tečaja, Karolinu Kartelo, Petru Verović i Antonelu Hadžihaskić, prof. Sumić nagradio je knjigama, koje je darovala gradska knjižnica Matice hrvatske Ivan Pridojević.

Šibenik

Pedeset najdražih naslov je četvrte zbirke pjesama primoštenskoga pjesnika Slavka Babačića, u izdanju Ogranka Matice hrvatske Šibenik. Babačić je do sada objavio tri zbirke, a najnovija knjiga sadrži pedeset odabranih pjesama iz prethodnih zbirki. Knjiga je predstavljena u šibenskoj gimnaziji jer Babačić već niz godina uspješno surađuje s osnovnim i srednjim školama jer, kako kaže, učenici dobro prihvaćaju njegove pjesme. Početkom siječnja Babačićeva zbirka bit će predstavljena u Šibenskom kazalištu.

Ogranak Matice hrvatske Šibenik organizirao je predstavljanje dviju knjiga, Trećejanuarska Hrvatska Joška Čelana i Zatvoreno društvo Nikole Listeša. O knjigama su govorili autori i Luka Podrug. Istodobno je postavljena i izložba karikatura Nikole Listeša.

Nastavljajući tradiciju organiziranja zajedničke izložbe potkraj godine, uoči božićnih i novogodišnjih blagdana, šibenski slikari okupljeni oko Ogranka Matice hrvatske Šibenik i ovaj su se put predstavili najnovijim radovima. U Galeriji sv. Krševana izloženo je više od pedeset radova različitih tematskih preokupacija, formata i likovnih tehnika, a riječ je o djelima dvadeset i osam autora. Ivo Branica, koji već godinama izabire radove za izložbu, ističe kako ona odiše neposrednošću, vedrinom i raznolikošću.

Široki Brijeg

Petoga prosinca Ogranak Matice hrvatske Široki Brijeg organizirao je, u povodu otkrivanja spomenika dr. Franji Tuđmanu, u dvorani kina Borak javnu tribinu o liku i djelu dr. Franje Tuđmana. O dr. Tuđmanu, povjesničaru, političaru, državniku, akademiku i prijatelju Širokoga Brijega i Hercegovine, govorili su dr. Anđelko Mijatović, dr. Vlado Šakić, akademik Dubravko Jelčić, prof. Marin Sopta i Bosiljko Mišetić.

Umag

U izdanju Ogranka Matice hrvatske Umag, Pučkoga otvorenog sveučilišta Ante Babić i nakladničke kuće Privlačica iz Vinkovaca objavljena je prva posmrtna zbirka pjesama Ive Balentovića, koju su 5. prosinca predstavili Neda Fanuko, urednica, Željko Sušek, tehnički urednik, Vedrana Vidović, kritičarka i Nives Franić, knjižničarka, koja je odabrala pjesme za zbirku. Sušek je istaknuo da je zbirka u pravom smislu riječi ostavština jer su iznijeli sve što su u njoj našli, pa je tako knjiga podijeljena u pet poglavlja: Žao mi je, Kakav smo svijet, o Bože, Je li to ljubav bila, Ej, Slavonijo, zemljo plemenita i Blago šumi more. Vedrana Vidović podsjetila je da je Balentović za života objavio četrdeset i sedam knjiga, od kojih samo tri zbirke pjesama.

Valpovo

U povodu Dana grada i crkvenoga goda Bezgrešnog začeća Blažene djevice Marije 8. prosinca Gradsko vijeće grada Valpova dodijelilo je više javnih priznanja kolektivima i pojedincima koji su radom pridonijeli ugledu Valpova. Među nagrađenima ove je godine i jedan dužnosnik Ogranka MH Valpovo. Plaketom Matija Petar Katančićnagrađen je tajnik i urednik Matičina časopisa »Valpovački godišnjak« Stjepan Najman »za iznimna dostignuća i prinos u razvoju kulturnog, duhovnog i svekolikog društvenog života grada Valpova« — stoji u obrazloženju. Kako bi se stekla što bolja slika o gospodinu Najmanu, valja dodati ovaj ulomak iz njegove biografije: »Od 1991. član je Ogranka Matice hrvatske Valpovo. Još u tijeku pripremnih sastanaka za obnavljanje rada Ogranka priključuje se Matici te biva izabran za voditelja Odjela za pomaganje kulturnih djelatnika i članova. Od 1993. obnaša dužnost tajnika. Inicira pokretanje »Valpovačkog godišnjaka«, kojega je urednik. Pripremivši i uredivši osam dosad tiskanih »Godišnjaka« na više od 1600 stranica, Valpovu i Valpovštini podario je svojevrsnu enciklopediju. Pored animiranja suradnika, pronalaženja izvornih fotografija i ostale građe kao i uređivanja tekstova, drugih autora, piše i objavljuje više od stotinu vlastitih tekstova zavičajne tematike. Osim u »Valpovačkom godišnjaku« objavljuje i u drugim sličnim izdanjima Valpovštine, ali i izvan nje, no uvijek pišući o Valpovštini. Pored rada na časopisu i redovitih tajničkih obveza Najman sudjeluje u gotovo svim ostalim aktivnostima Ogranka. Za Dan grada 2000. priredio je izložbu starih razglednica Valpova pod naslovom Na kraju stoljeća — Valpovo s početka stoljeća, koja je, zbog velikog interesa, ponovljena u okviru programa Ljeta valpovačkog 2001. Za tridesetu obljetnicu Ogranka MH Valpovo piše knjigu Matica hrvatska Valpovo 1971-2001.«

Istim javnim priznanjem 2000. nagrađen je OMH Valpovo.

Vinkovci

U izdanju Ogranka Matice hrvatske Vinkovci objavljena je knjiga Dionizija Švagelja Pjesme/Sabrana djela I. Objavljeni posmrtno i prigodno o osamdesetoj obljetnici rođenja 2003. Švageljevi stihovi ukoričeni su prvi put u knjigu Pjesme, kojom ulazi u suvremeni književni prostor, gdje će biti nadohvat recentnoj čitateljskoj javnosti. Pjesme su u zbirci složene kronološki prema godinama objavljivanja, a s izlaskom ove zbirke stihova ostvaren je zahtjev što su ga aktualizirali sudionici Znanstvenoga skupa o Dioniziju Švagelju, održana o 15. godišnjici njegove smrti u organizaciji vinkovačkoga Ogranka Matice hrvatske 1. prosinca 2000.

Vinkovačke mlade glazbene umjetnice Vlatka Peko, na glasoviru, i Tena Uzelac, na violini, održale su 2. prosinca koncert u prepunoj dvorani Ogranka Matice hrvatske Vinkovci. Mlade su glazbenice dojmljivo odsvirale djela Musorgskoga, Bacha i Brahmsa, Masseneta, Montia i Moszkowskyja i izazvale dug pljesak posjetitelja.

Petoga prosinca u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Vinkovci i Osnovne škole Josip Runjanin, a u suradnji s Koncertnom direkcijom, nastavljena je Vinkovačka glazbena scena nastupom flautistice Lidije Ljubičić i pijanista Ivana Batoša. Vinkovačkoj publici predstavili su se djelima Bohuslava, Martinua, Roussela, Giesekinga, Cossetta, Taktakišvilija i Gadea.

Izniman glazbeni doživljaj priredio je vinkovačkim ljubiteljima glazbe, u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Vinkovci, okviru Vinkovačke glazbene scene, zbor Zagrebački dječaci. Oni su 12. prosinca nastupili u crkvi sv. Vinka Pallottija, pod ravnanjem Jasenke Ostojić Radiković i uz glasovirsku pratnju Zrinke Philips. Zbor Zagrebački dječaci, jedan od rijetkih dječjih zborova s klasičnim programom, publici se predstavio djelima Grgoševića, Žganeca, Kaplana, Njirića, Čelara, Perosija, Gotovca i Lisinskoga te hrvatskim i talijanskim narodnim pjesmama. Poseban gost Zagrebačkih dječaka u Vinkovcima bio je Damir Fatović, tenor, koji je izveo djela Stradella i Schuberta.

Četrnaestoga prosinca u dvorani Ogranka Matice hrvatske Vinkovci slikama pod naslovom Slavonski pejzaži predstavio se inž. Šefik Kapetanović.

U predbožićno vrijeme, doba darivanja, dar za poklonike glazbene umjetnosti pripremili su glazbena umjetnica Sanja Čurko i Ogranak Matice hrvatske Vinkovci. Riječ je o koncertu pod naslovom Ususret Božiću, koji je održan 22. prosinca u dvorani Ogranka. Uz klavirsku pratnju mr. Renate Karša, na programu su bili stari majstori, romantičari, domaće popijevke i operne arije, a uz sopranisticu Sanju Čurko, kao gost, nastupio je Predrag Stojić, tenor.

Zadar

Ogranak Matice hrvatske Zadar organizirao je predavanje pod naslovom Perivoji grada Zadra, koje je 10. prosinca u prepunoj dvorani Ogranka održao dipl. inž. agronomije Ivan Jelić.

Jedanaestoga prosinca u dvorani Matice hrvatske u Zadru održano je predavanje u nizu uvijek privlačnih tema o podrijetlu Hrvata i znanstvenim hipotezama o duljini etničke ustaljenosti na sadašnjim prostorima. Najnovije predavanje o ovoj temi pod naslovom Etnogeneza Hrvata — između znanosti i ideologije održao je prof. dr. sc. Ivo Biondić, dopredsjednik znanstvene Udruge za promicanje i proučavanje iranskog podrijetla Hrvata.

A.Č.-K.


Osijek

Izbori i izložbe

Predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić i potpredsjednik Stjepan Sučić boravili su 17. prosinca u Osijeku u povodu Jubilarno-izborne skupštine Matice hrvatske Osijek.

Tom prigodom posjetili su Galeriju likovnih umjetnosti pogledavši multimedijalnu izložbu poznatoga i svjetski priznata fotografa Maria Romulića Kopački rit. Romulić je osobnu zaljubljenost u taj dio Baranje iskazao vizualnim i auditivnim zapisima priloživši izložbi fotomonografiju i CD sa zvukovima iz prirode. Istoj delegaciji organizirano je primanje kod osječkoga gradonačelnika prof. dr. sc. Zlatka Kramarića na koji su se pridružili predsjednik ogranka Matice hrvatske Osijek prof. dr. sc. Stanislav Marijanović i dopredsjednik dr. Ante Fuštar. Tom prigodom gradonačelnik je uručio javno priznanje i zahvalu Nives Tomašević, urednici u nakladničkoj kući Ljevak iz Zagreba za osobito promicanje osječke pisane riječi kao i deprovincijalizaciju Osijeka.

Nakon primanja u Gradskom poglavarstvu predsjednik Igor Zidić i Stjepan Sučić posjetili su Muzej Slavonije. U muzeju su pogledali postav izložbe Ostavština Osječke slobodnozidarske lože Budnost.

Obljetnica osječke čitaonice

Na Skupštini Matice održanoj u Hrvatskoj gospodarskoj komori naglasak je stavljen na 160 godina osnutka čitaonice u Osijeku, što je izvrsno elaborirao u svojem izlaganju prof. dr. sc. Stanislav Marijanović. Tim povodom isti je pripremio i knjižicu priloga o toj važnoj obljetnici. Skupštinu je vodilo radno Predsjedništvo s predsjednikom dr. Antom Fuštarom te članovima mr. sc. Verom Erl i privatnim poduzetnikom Marijanom Kuduzom. Tijek Skupštine slijedila je virtualna izložba, koja je na vrlo zanimljiv način prikazivala prostor slavonskoga književnoga teksta. Naglasak u prezentaciji izložbe stavljen je na izdanja Matice hrvatske Osijek. Virtualnu izložbu pripremio je Ivan Trojan. Skupštini se obratio predsjednik Matice hrvatske Zidić, koji je u svom iscrpnom i nadahnutom govoru naglasio važnost jasne kulturalne politike u rubnim dijelovima Hrvatske koji promiču ogranci Matice hrvatske u tim prostorima. U stanci nakon glasanja za novoga predsjednika, dopredsjednike, članove Predsjedništva i Nadzornoga odbora priređen je glazbenoscenski prilog u izvođenju Vlaste Ramljak, Igora Valerija i Sanje Toth-Špišić. Članovi Matice hrvatske Osijek tajnim su glasanjem izabrali za predsjednicu doc. dr. sc. Helenu Sablić Tomić, za potpredsjednike mr. sc. Veru Erl i književnika Stjepana Tomaša, za članove Predsjedništva: dr. Antu Fuštara, prof. dr. sc. Stanislava Marijanovića, književnika Antu Gardaša, prof. dr. sc. Josipa Vrbošića, Vladimira Džanka te za članove Nadzornoga odbora Ivicu Peku, Ivicu Vuletića i Zdenku Lončarević.

Nova predsjednica doc. dr. sc. Helena Sablić Tomić u svoj zahvali za pokazano joj povjerenje članova Skupštine istaknula je kako će Ogranak zasigurno u perspektivi naglasiti živost djelovanja, koja će se ogledati u pluralizmu mišljenja, razvijanju kulture dijaloga te međusobnoga prožimanja rodnih, generacijskih, ideoloških i koncepcijskih razlika. Uključivanje studenata Osječkoga sveučilišta u rad Ogranka strategija je koja će joj biti primarna.

U daljem programu Skupštine priređena je u Klub galeriji Magis izložba akvarela osječkoga slikara Milana Šole. U prepunu prostoru zainteresiranih Osječana o slikama je govorio Vilim Matić, a izložbu je otvorio Stanislav Marijanović.

Pula

Istarski glagoljizam

Ogranak Matice hrvatske Pula organizirao je 4. prosinca na Filozofskom fakultetu predavanje pod naslovom Istarski glagoljizam — vrijednosti i poruke, na kojem su govorili dr. sci. Stjepan Damjanović, i dr. sc. Mateo Žagar. Nakon pozdravnih riječi Slavice Lončarić, predsjednice pulskoga Ogranka Matice hrvatske, dr. Damjanović kazao je kako je utjecaj glagoljice na hrvatski književni jezik, na pravopis, i na njegovo oblikovanje, mnogo veći od onoga što se na prvi pogled može pomisliti. Glagoljica je u nas dugo bila prevladavajuće pismo, ne samo što se tiče liturgijskih tekstova, nego i za pravne tekstove i mnoge druge dokumente koji su od velikoga povijesnog značenja za naše krajeve. Iako ima svoje osobitosti ona nije ništa složenija od latinice i ćirilice, ali iza latinice i ćirilice stajale su snažnije gospodarske snage, pa su zbog toga opstale. Raznim anegdotama i primjerima, dr. Damjanović ukazivao je na važnost glagoljice tijekom povijesti te na veliku ulogu glagoljaša, ističući kako nipošto nije točna tvrdnja da su glagoljaši bili neuki i priprosti ljudi. Njihova je važnost neupitna, o čemu govore djela kreirana tim pismom, koja se čuvaju u šezdesetak muzeja diljem svijeta. Naglasio je važnost glagoljaštva za Istru i istaknuo kako u tekstovima glagoljaša nikada nije bilo negativnih, neprijateljskih poruke. Mateo Žagar posebno je pohvalio Damjanovićev rad, istraživački i pedagoški, u proučavanju glagoljice te je ukratko govorio o njegovim knjigama Slovo iskona i Staroslavenska čitanka koje se bave tom problematikom.

Split

U povodu došašća

Josip Botteri Dini, akademski slikar, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Split, predstavio se 28. studenoga u Galeriji Državnoga arhiva u Rijeci izložbom sakralnih slika. Povod za prvu izložbu u Rijeci našega najistaknutijeg umjetnika iz reda sakralnoga slikarstva, prema riječima Gorana Crnkovića, ravnatelja Državnoga arhiva u Rijeci, jest došašće. Autor se predstavio sa četrdeset i osam kršćanskih tema, kako urbanoga krajolika određenog prepoznatljivim zdanjem crkve, tako i kršćanskih ikonografskih tema, dosad uglavnom neizlaganih djela (akrilik-platno, skice za vitraje) nastalih u posljednjih desetak godina. Uz njegove se slike citira opis Nebeskog Jeruzalema iz Ivanove Apokalipse. O Botteriju Diniju i njegovu slikarstvu govorili su prof. Ljiljana Domić, koja je u luksuzno opremljenom katalogu za ovu izložbu napisala predgovor te don Anton Šuljić, ravnatelj Informativne katoličke agencije. Izražavajući radost što prvi put izlaže u Rijeci, i to uoči došašća, autor je, između ostaloga, rekao kako ovim slikarstvom želi biti svjedok svjetlosti koja silazi odozgo. Izložbu je otvorio fra Matija Koren, gvardijan trsatskoga samostana. U glazbenom je dijelu programa nastupila Angela Nuić, sopranistica, uz glasovirsku pratnju Danijele Marinović. Izložba je otvorena do 6. siječnja.

Vukovar

Pjesme i legende

U Pastoralnom centru Sv. Bono Ogranak Matice hrvatske Vukovar i KUD Dunav organizirali su 13. prosinca božićni koncert na kojem se predstavila mladost Vukovara pjesmom, narodnim legendama i pisanom riječi hrvatskih pjesnika. U programu su sudjelovali dječji zbor Vukovarski golubići, pjevački zbor KUD-a Dunav i recitatorska skupina Gimnazije Vukovar. Vukovarski golubići, koji su prije mjesec dana izdali prvi nosač zvuka pod naslovom Sreća na dar voljenome gradu, ovom su prigodom izveli nekoliko božićnih pjesama pod vodstvom prof. Dubravke Ratkaj. Pjevački zbor KUD-a Dunav pod vodstvom prof. Maje Dretvić pjevao je hrvatske, njemačke i američke božićne pjesme uz pratnju tamburaškog orkestra Gimnazije Vukovar i ravnanjem prof. Franje Viteka. Recitatorska skupina Gimnazije Vukovar odabranim je pjesmama božićne poezije potvrdila da su hrvatski pjesnici svojim pjesmama tijekom duge povijesti, gotovo četrnaest stoljeća, svjedočili svoju vjeru, vjeru svoga naroda, pripadnost kulturi i civilizaciji zapadnoga svijeta. To je prvi put u 136 godina djelovanja da KUD Dunav nastupa u suradnji s ove godine obnovljenim Ogrankom Matice hrvatske Vukovar i Gimnazijom Vukovar, čineći time kulturni i društveni život grada bogatijim za još jedan događaj.

Vijenac 256

256 - 25. prosinca 2003. | Arhiva

Klikni za povratak