Vijenac 211

Likovnost

Izložba slika Paula Cézannea u rimskom Vittorianu, 9. ožujka — lipnja 2002.

Jabukom na Rim

Nakon više od dvadeset godina Rim je odlučio ponovno ponuditi gostoprimstvo francuskom slikaru i ocu modernoga slikarstva Paulu Cézanneu antologijskom izložbom, koja želi rimskoj publici prikazati bitne etape njegova umjetničkog stvaralaštva.

Izložba Mladena Pejakovića, Klovićevi dvori, Zagreb, 17. ožujka — 14. travnja 2002.

Plemenito fermentiranje

Mladen Pejaković jedan je od posljednjih velikih liričara naše modernističke slikarske dionice, i neka vas njegova (samo)disciplina, suzdržanost i utišanost ne zavara.

Prilog razmatranju opusa Franje Salghetti-Driolija (1811–1877), našega prvog profesionalnog slikara 19. stoljeća u povodu 190. obljetnice rođenja

Slikar između dviju obala

Riječ je o slikaru koji naobrazbom, slikarskom tehnikom i motivima prelazi okvire lokalne povijesti umjetnosti i veže nas s europskom strujom romantičnog akademizma, ali i obrnuto, u inventar romantičarskih europskih tema dodaje dalmatinske krajolike, morlake i motive iz pjesništva Petra Preradovića.

Izložba sitne plastike Damira Mataušića, Vrijeme, Zagreb, Galerija Šovagović, ožujak 2002.

Oteto vrijeme za vrijeme

I dok su se posjetitelji stali razilaziti u sve kraću zimsku noć, neki su znali da gore na nebu, u zviježđu Ursa Minor... postoji Mladenova zvijezda s koje kao vrhunski estet i poznavalac umjetnosti zadovoljno i sa smiješkom gleda Damirove lucidne sintagme ...

Ive Šimat Banov: ŠETAJUĆI GRADOM

Uspjesi hrvatske umjetnosti ili priroda stvari

O bijenalu u Săo Paulu, novim monografijama, Kožariću...

LIKOVNI GLOBUS

MoMA predstavlja Richtera

Do 21. svibnja njujorški Museum of Modern Art prvi put predstavlja veliku retrospektivu njemačkog umjetnika Gerharda Richtera, njegov četrdesetogodišnji opus.

Kurt Schwitters, Kunstforum, Beč, 15. ožujka — 16. lipnja 2002.

Smisao ili besmisao — pitanje je sad!

Merz je ponajprije označavao metodu rada, a ne specifičan umjetnički rod ili medij. Po vlastitu iskazu, umjetniku je bilo žao besmislice jer je nitko nije tematizirao. Zato je i volio glupost, uživao u svim oblicima besmisla — i u onom verbalnom

Vijenac 211

211 - 4. travnja 2002. | Arhiva

Klikni za povratak