Ogranak Matice hrvatske u Zadru - izvješća

U Zadru održana dva znanstvena skupa

Očuvanje domoljublja, identiteta, jezika i knjige, kao jednu od glavnih zadaća, OMH provodi velikim brojem aktivnosti, izdavaštvom te organizacijom važnih znanstvenih skupova. U proteklih mjesec dana Ogranak je bio organizator dvaju velikih skupova – Domaća rič 26. i 27. travnja u multimedijalnoj dvorani u zgradi Općine Sali te međunarodnog znanstvenog skupa Hrvatsko-mađarski odnosi kroz prošlost od 17. do 19. svibnja u hotelu Adria u Biogradu na Moru.

 Cilj je međunarodnoga jezikoslovno-pjesničkog skupa Domaća rič, koji se ove godine održava po 14. put, prezentiranje bogatstva hrvatskog jezika.


Radomir Jurić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Zadru

OMH u Zadru pod pokroviteljstvom Općine Sali glavni je organizator, a suorganizatori su i Općina Sali, Grad Zadar, Zadarska županija, Turistička zajednica Dugi otok – Sali, Turistička zajednica Grada Zadra, Hrvatska knjižnica i čitaonica Sali, AKUD Sloga – Sali, Mardešić d.o.o. i JU PP Telašćica. Na skupu je 51 sudionik izlagao o baštini, hrvatskome jeziku te njegovim narječjima i dijalektima. U suradnji sa Sveučilištem u Zadru, Institutom za povijest Mađarske akademije znanosti iz Budimpešte te u suorganizaciji Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskog instituta za povijest iz Zagreba, Mađarskog instituta u Zagrebu, Zavičajnog muzeja Biograd na Moru i Glagoljaške udruge Sidraška županija Ogranak je sudjelovao i u organizaciji velikog skupa na kojemu je četrdeset izlagača s niza visokih učilišta i znanstvenih instituta raspravljalo o prošlosti hrvatskoga i mađarskoga naroda, koju su dijelili u višestoljetnoj državnoj zajednici. Na skupu su bile zastupljene teme s povijesnoga gledišta: hrvatsko-mađarski sporazum (Pacta conventa), ugarsko-hrvatski kraljevi, odnosi između dvaju naroda kroz prošlost, turističke i gospodarske veze, kao i odnosi među jezicima, govorima i dijalektima, provedenim arheološkim istraživanjima na srednjovjekovnim crkvama i samostanima u Biogradu na Moru i njegovoj okolici, pa sve do najnovijih tema kao što su: zajednička komunistička prošlost i njezino nasljeđe (komparacije). Na skupu je bilo govora i o značenju Biograda na Moru kao jednog od kraljevskih sjedišta, naselja kojem osobito značenje daje Petar Krešimir IV, mjesta krunjenja ugarsko-hrvatskog kralja Kolomana te njegovo značenje općenito za srednjovjekovno razdoblje, kada je hrvatska država bila na vrhuncu moći i bila gospodar i na „moru i na kopnu“. 

(Martina Drobnak)



Ogranci

Arhiva