Ogranak Matice hrvatske u Sisku - izvješća

23. KVIRINOVI POETSKI SUSRETI

Ovogodišnje  23. Kvirinove poetske susrete koji su održani u Sisku od 7. do 10 lipnja krasio je bogat program pun jubileja i sjećanja.

Na svečanom otvaranju u petak, 7. lipnja  dodijeljene su dvije nagrade za ukupan prinos hrvatskom pjesništvu „ Plaketa sv. Kvirina“ profesoru dr. sc. Zvonku Kovaču te nagrada za najbolju knjigu poezije objavljenu između dva Susreta autoru do 35. godina starosti  Mariji Dejanović za knjigu Etika konja i kruha. Razgovore o poeziji lauretata vodili su članovi stručnih žiria prof. dr. sc. Krešimir Bagić, književnik i kritičar  Miroslav Mićanović, pjesnikinja Darija Žilić a moderirala je urednica Susreta i članica žirija Đurđica Vukovć.

Bagić je u svom obrazloženju nagrade kazao da je kada govorimo o Zvonku Kovaču „riječ je o pjesniku koji je dosad objavio sedam zbirki: Courbette (1974), Korelacije (1982), Slutim sretnu ruku (1988), Goetingenske elegije (2001), Vrnul se buom (2001), Moral bi meriti se z morjem (2009) i Zvon u kiši (2015). K tome autor je i niza stručnih i znanstvenih knjiga, uz ostalo: Interpretacijski kontekst (1987), Kritika knjigoslovlja i druge kritike (1987), Poetika Miloša Crnjanskog (2001; 22012) Poredbena i/ili interkulturna povijest književnosti (2001; 22011) Domovinski eseji (2009) Interkulturne studije i ogledi (2016) i Međujezična razlaganja (2018).

Zvonko Kovač je pjesnik koji uvijek računa s cjelinom i koji komunicira s njezinim različitim segmentima i slojevima. Kada je o jeziku i književnoj tradiciji riječ, u njegovim stihovima evocirani su lirski idiomi i motivi od začinjavaca i petrarkista preko pjesničkih klasika i usmene poezije do modernističkih atrakcija i razgovorne fraze. Priroda njegova interesa očituje se već u lirskom prvijencu – zbirci Courbette… Temeljna su obilježja njegova lirskog iskustva kajkavsko-štokavska diglosija, subjektova zabrinutost nad stanjem svijeta i stalna problematizacija jezika. U tom su smislu osobito paradigmatične zbirke Korelacije i Vrnul se buom… U zbirci Vrnul se buom do punog izražaja dolazi Kovačeva neobarokna, retorički razigrana i razvedena kajkavska fraza. Pjesnikova je strategija nedvojbeno usmjerena prema otkrivanju arhajske jezične magije u dijalektu. Kovač kajkavski pretvara u prostor refleksije suvremenog intelektualca koji kritički promišlja događaje oko sebe… Ukratko: pjesnička je gesta Zvonka Kovača snažna, izvorna i autentična, jedna od onih koje bogate umjetničke, spoznajne i komunikacijske standarde hrvatske kulture.“

 „Mlada pjesnikinja Marija Dejanović objavila je 2018. godine pjesničku zbirku Etika kruha i konja za koju je dobila prestižnu nagradu Goran za mlade pjesnike. Već u prvoj zbirci pokazala se kao iznimno zrela pjesnikinja što se tiče književne izobrazbe, poetike, stila i estetike same poezije…Spisateljska zrelost očituje se u izboru teme, njezinoj konzistentnoj provedbi, poetičkom začetku, britko satkanom stilu i svijesti o složenoj međuovisnosti navedenih faktora. Dejanovićeva se nadovezuje na Sorelov model pjesništva slikovnog mišljenja začetog u 90-im, ali ne više onog koji je kontaminiran stvarnosnom poetikom. Čak se i od današnjeg poststvarnosnog horizonta pjesnikinja ograđuje i plovi novim putem koji će se tek razotkriti u buduće vrijeme…U zbirci su temeljni motivi kruha i konja obrađeni na mitološko-simboličkoj razini, a kroz raznovrsna poigravanja i semantička kodiranja umrežavaju se mitološki, simbološki, bajkovni i legendarni diskurz nudeći slikovno i semantički bogat i plodan diskurz.“ – obrazložio je nagradu dr.sc. Tin Lemac. Ovom obrazloženju valja dodati da je Marija Dejanović svoje prve pjesničke uratke objavila u matičinim Riječima, a pjesničke nastupe na Stihovnici Siska. Marija Dejanović rođena je u Prijedoru, preselila se s roditeljima u Sisak gdje je pohađala Gimnaziju, danas je uspješna studentica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Punih srca u ugodnoj atmosferi pjesničkog čitanja poezije nagrađenih i glazbenog potpurija Ivana Novaka iz Matice hrvatske se pjesnička družina preselila na uzobalje Kupe kako bi pod zvijezdama razmijeni još pokoju pjesničku riječ spominjući se velikog pjesnika Josipa Severa koji nas je napustio prije 30 godina. Njemu se posvećuju prve stranice jubilarnoga dvobroja Riječi, koji je promoviran u prostorijama Matice hrvatske Sisak u subotu,9. lipnja. Prigodno je o časopisu govorio Davor Šalat, književnik i kritičar, dugogodišnji suradnik časopisa i glavna i odgovorna urednica Đurđica Vuković.

Izložbu naslovnica časopisa Riječi 100/50/30/20 postavio je akademski grafičar Ivan Novak, naziv izložbe kao i naslovnica te sadržaj novoga dvobroja Riječi govori o 100 godina rođenja Slave Striegla, 50 godina izlaženja prvoga broja Riječi, 30 godina od smrti Josipa Severa i 20 godina kontinuiranog izlaženja trećeg niza časopisa.

Kako je u svom pozdravnom obraćanju predsjednica Matice hrvatske Sisak Jelena Folnović  istaknula znatnu financijsku potporu Matičinim programima: Riječima, Kvirinovim susretima, Stihovnici Siska dalo je Ministarstvo kulture RH, Županija Sisačko-Moslavačka a skromnom potporom Susrete je podržao i Grad Sisak. Dobrovoljnim radom i zauzetosti za kulturu u gradu Sisku, potporom donatora vrijedni članovi Matice uspješno su organizirali ovu više dnevnu pjesničku manifestaciju.

Na najpoznatijem brodu nekad ponosne sisačke flote Biokovu održana je poetsko glazbena večer jedne od najznačajnijih pjesničkih manifestacija u Hrvatskoj koju organizira Matica hrvatska Sisak. Pred mnogobrojnom publikom  pjesnici su opijeni atmosferom nadahnuto govorili stihove, najprije laureati  Zvonko Kovač, Marija Dejanović a potom Sanja Baković, Lana Derkač,  Miroslav Kirin, Tin Lemac, Siniša Matasović koji je bio moderator večeri, Davor Šalat, Livija Reškovac, Đurđica Vuković kao i članovi Stihovnica Siska Sanja Domenuš, Ana Marija Borić, Mira Jungić, Branko Katarina Tompić, Žarko Jovanovski, Ivana Švragulja i Marin Kos. Kupom je plovila poezije slaveći pjesništvo, vodu, sv. Kvirina i naš lijepi Sisak. Najljepši, glazbeni, začin Susretima su dali i mladi glazbenici Antonija Kihalić, vokal i Lordan Badanjak, klavijature. Izborom glazbe i vrhunskom interpretacijom zadivili su goste i domaće.

U nedjelju je slijedio posjet vječnom počivalištu i sjećanju na poeziju pjesnikinje  Tee Benčić Rimay i pjesnika Josipa Sevare u Komarevu.

Rastanak nije bio tužen on je završio pozdravom: Do sljedećih 24. Kvirinovih poetskih susreta u Kvirinovom gradu Sisku, na Kupe bit ćemo pjesničko pristanište na broda Biokovo.

(Đurđica Vuković)

 

Marija Dejanović

PLAVI PIJESAK

Ako se preduboko kopa voda,

iskopa se proširenje same smrti,

plavi pijesak.

Jednom su došli vojnici.

Htjeli su piti vode iz tog bunara.

Čarobnica je rekla:

izađu li iz njega kugle

bojom kao fenjeri u rukama ljudi,

strah će putovati, sastajati se i razdvajati.

Tijekom toplih mjeseci,

vojnici su kopali.

Kugle te neće zapaliti.

Samo će te naći na raskrižju.

Prvo su na njih poslali pse.

Zatim su se zatvorili u svoje kuće.

Na kraju su zapalili vlastita vrata

i od srama propali u temelje.


Zvonko Kovač

BUM SE VUBIL, Z RIEČIMA

Bum se vubil, z hrgjavon žicom,
z zamazanemi nofti: bum se vubil.
Bum se vubil z ciglom, z kotačom
od biciklina: bum se vubil.
Bum se vubil z knjigom, z koricami,
trdemi: bum se vubil, z riečima.
Bum se vubil z misli, z očima,
z njenim vusnicama: bum se vubil, bum se dal zatoči.



Ogranci

Arhiva